Ruby_Danderfluff

Ako razina obrazovanja nije propisana, nema zapreke da tražite najbolju osobu koju možete dobiti, odnosno onu s najvišim stupnjem obrazovanja.

Redovna revizija, ako je vrijednost predmeta spora (dakle, vrijednost onoga oko čega ste se sporili) veća od 200.000,00 kn. Izvanredna revizija može i bez obzira na taj uvjet.

1. načelno, odvjetnik mora postupati po izričitom nalogu svoje stranke. Međutim, on mora prilikom zastupanja postupati savjesno i stručno. Teško je reći bez konkretnih podataka, je li odvjetnik prekršio Kodeks.
2. Nije, ako to zaista nije bitno.
3. Nije, jer po Tbr. 37. toč. 2. Odvjetničke tarife, odvjetnik može sniziti pojedine tarifne stavke za 50%, ovisno o okolnostima slučaja.
4. Ugovor nije ništetan.
5. Ako ste nezadovoljni odvjetnikom kojega ste angažirali, uvijek možete angažirati drugoga. Međutim, angažirajte osobu u čiju ćete stručnost vjerovati i u koga ćete imati povjerenja.

Po čl. 15. Zakona o najmu stanova, postoji zakonsko založno pravo najmodavca na unesenom pokućstvu i drugim pokretninama najmoprimca za dužnu najamninu i naknadu štete. Dakle, vi zakonski možete zadržati njegove stvari do plaćanja najamnine i naknade štete i po mom mišljenju nije potreban dogovor među vama o tome (to je upravo situacija koja se Vama događa, vrlo precizno definirana u Zakonu o najmu stanova). 

Ako sumnjate u zloupotrebu od strane općinske vlasti, to je onda posao za policiju i državno odvjetništvo, jer sami nećete moći doći do privatnih isprava. Podignite kaznenu prijavu, pa neka "institucije rade svoj posao".

Po općim uvjetima na koje ste pristali, morate. Ipak, po čl. 3. tih Općih uvjeta, ugovor o dopunskom osiguranju može sklopiti samo osoba koja ima status obvezno osigurane osobe. Po čl. 10., ako ga ja dobro tumačim, ugovor prestaje trajati na dan kad prestane postojati zakonska osnova za osiguranje (što ja tumačim kao zakonska pretpostavka za osiguranje, što jest status obvezno osigurane osobe), što znači da bi danom kad prestanete biti obvezno osigurana osoba u HZZO-u, trebao prestati i ugovor o osiguranju. Međutim, to su osiguratelji i moguće je da ćete imati problem objasniti to drugoj ugovornoj strani. Ali ja bih svakako nakon odjave iz obveznog zdravstvenog, kopiju odjave s dopisom poslala osiguratelju, te obrazložila na gornji način, možda to uvaže.

Kako ste i sami naveli, ili kombinacija nečega od toga, ili po dogovoru...
Obvezno dogovor oko načina plaćanja staviti na papir...

Po prijavi porezne obveze prihoda od najma dobiti ćete porezno rješenje u kojem su navedene akontacije poreza koji morate mjesečno plaćati. Ukoliko nemate drugih prihoda ili su manji od neoporezivog djela prihoda, za dio uplaćene akontacije koji je preplaćen ćete dobiti povrat po godišnjem obračunu.

Postoji jedna mogućnost,a to je tužba protiv upisanih suvlasnika,sa zahtjevom tužitelja da je preko svog pravnog prednika dugogodišnjim posjedom stekao pravo vlasništva održajem.Naravno,ovo može proći isključivo da tuženici priznaju činjenične navode tužitelja očitujući se pri tome da su oni upisani u zemljišnim knjigama formalno kao suvlasnici,a da je istinski vlasnik tužitelj preko svog pravnog prednika.
Ukoliko bi sud usvojio tužbeni zahtjev tužitelja,tad zemljišno-knjižni ured mora provesti upis,na što upućuje sljedeće;
 
POSTUPAK U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM STVARIMA - ODLUČIVANJE
Upis prava vlasništva stranca – na temelju pravomoćne sudske odluke (čl.108.st.2. Zakona o zemljišnim knjigama – "Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13)
Sentenca odluke;
Pri odlučivanju o dozvoli upisa uknjižbe prava vlasništva strane osobe temeljem pravomoćne presude, kojom je nadležni sud utvrdio stjecanje toga prava temeljem zakona (dosjelost) te je odredio da će se temeljem te odluke izvršiti i upis toga prava u zemljišnoj knjizi, zemljišnoknjižni sud nije ovlašten ispitivati postojanje posebnih zakonom propisanih pretpostavki za stjecanje vlasništva stranih osoba jer bi se time upustio u nedopušteno preispitivanje pravilnosti i zakonitosti pravomoćne sudske odluke.
Iz obrazloženja;
„Pobijanim rješenjem je odbijen prigovor predlagatelja podnesen protiv rješenja prvostupanjskog suda br. Z-3883/13 od 18. studenoga 2013. godine, kojim rješenjem je odbijena predložena uknjižba prava vlasništva predlagatelja. Navedenu uknjižbu prava vlasništva predlagatelj predlaže na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u V. broj P393/12-15 od 18. srpnja 2013. godine, kojom je utvrđeno pravo vlasništva predlagatelja na navedenom suvlasničkom dijelu predmetnih nekretnina, te je tuženicama naloženo izdavanje tabularne isprave radi uknjižbe ovoga prava u zemljišnim knjigama, koju će u protivnom zamijeniti navedena presuda. To rješenje sud u bitnome obrazlaže time da je predlagatelj strani državljanin, a da predmetne nekretnine predstavljaju poljoprivredno zemljište na kojem zemljištu strani državljani ne mogu stjecati pravo vlasništva, kako je to propisano odredbama čl. 358. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje: ZVDSP), te čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("NN" br. 39/13). Osnovana je žalbena tvrdnja da je o pravu vlasništva predlagatelja na predmetnim nekretninama, a slijedom toga i o njegovom ovlaštenju za uknjižbu ovoga prava u zemljišnim knjigama, odlučeno pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku, da se o valjanosti ovoga stjecanje ne može ponovno odlučivati u ovome zemljišnoknjižnom postupku, već da se je temeljem čl. 108. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 i 55/13 – dalje: ZZK), zemljišnoknjižni sud imao ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo, te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige. Budući da su se u konkretnom slučaju ostvarile navedene pretpostavke za provedbu zemljišnoknjižnog upisa iz čl. 108. st. 2. ZZK, osnovana je žalbena tvrdnja da je prvostupanjski sud počinio pogrešnu primjenu materijalnog prava kada je odbio predloženu uknjižbu.“
Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1565/14-2, od 9. IV. 2015.

Prvo treba obavijestit osobu zaduženu za zaštitu na radu pa ako neće on alkotestirat pozvat inspektorat rada.Možda u firmi postoji i pravilnik pravilnik o testiranju na alkohol, droge i druga sredstva ovisnosti na ..
https://zastitanaradu.com.hr/novosti/Alkohol-na-radnom-mjestu-69

Upravo zato jer nije nigdje propisano u ZOOOSŠu (vrijedi i za osnovne i srednje škole, sve), upravo ova stvar je područje divljeg zapada u školskim ustanovama. 
Svaka škola ima doneseni Pravilnik o radu, jer su to bile obvezne, teško da koja ima manje od 20 radnika. Obično je u njemu propisana i stručna sprema i pobliže obrazovni profil.
Tek ako tamo nije definirano, tek onda ste slobodni ... svašta.
Istina, logika nalaže da bi trebalo odabrati osobu sa što većim kompetencijama, nerjetko to tako ne biva jer ne postoji obveza (ako ne postoji u općim aktima ustanove, kako trenutno zakonodavno stoji ova konkretna stvar).
Ovu informaciju možete provjeriti sa odgovarajućom upravom ministarstva rada (o obvezi koju donosi Pravilnik o radu donesen temeljem odredbe ZORa), prosvjetnom inspekcijom (koja će vam rado pomoći u dvojbama ako ih imate ili je doći "popraviti" naknadno), UTIRUŠom (udrugom tajnika i računovođa) itd...i bit će upravo ovakva
pozz, ex. moderica koju je tema povukla za jezik  
 
+ btw. svaka je školska ustanova (bila i jest još uvijek) u prilici i poziciji ovo definirati, ne samo kao preddiplomski, diplomski, stručni blabla, već i pobliže definirati kojeg to "ekonomskog smjera", jer i tu ima širok spektar mogućnosti.
Jedino mora nadalje voditi računa da je takva odredba prilikom raspisivanja natječaja obvezuje.
 
i da se korigiram: izbor od sss do vss (diplomski) se odnosio na voditelja, ali uredba navodi referente (III.vrsa, sss), a spomenuti Pravilnik samo rač. "radnik" (s opisom poslova), što bi moralo dati prostora za manevar kakvog želite. Na sličan način je, za voditelja, u izostanku Pr. o sistematizaciji ili odredbi u Pravilniku o radu ili nekom trećem općem aktu kojeg donosi ustanova, moguće zaposliti osobu doslovce bilo koje razine str. spreme (što je vidljivo i iz uredbe), ali bilo kojeg smjera (jer to zbilja nigdje i ničim nije propisano). Nema uporišta u propisima za odbijanje takve vaše zamisli (suglasnost mzo ćete trebati za radno mjesto prije zapošljavanja osobe), ali moguće da će štediti. Nekima ni defektologa ili logopeda na pola radnog vremena godinama već ne odobravaju, a nema ga u ni na kapaljku dostupnog bez 5-6 sati putovanja do i od. 

http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=12578
Željac047, u pravu ste, ZOMO traži da se u izvanparničnom postupku provede postupak priznanja izvanbračne zajednice. Mada, i u izvanparničnom postupku je potrebno naznačiti protustranku, pa ako ona nedostaje, možda podnesak nije podoban za postupanje suda.

Da, kamata do određenog datuma se uglavniči, pa na taj iznos teku kamate. Međutim, to se obično radi kad je dužnik platio glavnicu, pa su ostale samo kamate. Ako nije platio ništa, onda pustite da kamata teče, što biste pravili novi trošak donošenja rješenja, a ne znate niti hoćete li naplatiti dug.

Sjednite svi - roditelji, brat, sestre i vi, i dogovorite vrijednost kuće, kome će kuća pripasti nakon njihove smrti i tko je onda dužan koga isplatiti. Stavite sve napismeno i postupite prema dogovoru. Po mom mišljenju, bolje aktivno početi rješavati to pitanje dok su vam roditelji živi i dok mogu i oni svoje mišljenje reći, nego da se kasnije raziđete oko ostavine.

Jedino poslodavac može naložiti alkotestiranje ili izvanredni liječnički pregled. Vi jedino možete upozoravati poslodavca. Možete pozvati inspekciju rada, ali nisam čula da to postoji kao prekršaj, poslodavcu bi trebalo biti stalo da mu radnici nisu alkoholizirani dok obavljaju radne zadatke. Ako ste ujedinjeni, možete izvršiti neformalni pritisak na poslodavca da se riješi nepoželjnog radnika (pismeno, pa čak i obustavom rada), ali to ne može učiniti nekolicina nezadovoljnih.

Kao što ste mogli vidjeti iz reklama Ministarstva rada, i rad s djelomičnom prijavom je rad na crno. Nažalost, nikakve dokaze osim vlastite riječi nemate, a jedino kako poslodavcu možete nauditi jest da ga prijavite inspekciji rada (za koju ne znam koliko bi uvažila iskaze svjedoka, koji obično nestanu kad dođe stani-pani, ili poruke). Za sebe time nećete ostvariti ništa, a spalit ćete sve mostove prema poslodavcu. Ocijenite sami, i tužba za neisplaćeno je moguća, ali je ishod neizvjestan.

Ako razina obrazovanja nije propisana, nema zapreke da tražite najbolju osobu koju možete dobiti, odnosno onu s najvišim stupnjem obrazovanja.

http://www.iusinfo.hr/DailyContent/Topical.aspx?id=12578
Željac047, u pravu ste, ZOMO traži da se u izvanparničnom postupku provede postupak priznanja izvanbračne zajednice. Mada, i u izvanparničnom postupku je potrebno naznačiti protustranku, pa ako ona nedostaje, možda podnesak nije podoban za postupanje suda.

Jedino poslodavac može naložiti alkotestiranje ili izvanredni liječnički pregled. Vi jedino možete upozoravati poslodavca. Možete pozvati inspekciju rada, ali nisam čula da to postoji kao prekršaj, poslodavcu bi trebalo biti stalo da mu radnici nisu alkoholizirani dok obavljaju radne zadatke. Ako ste ujedinjeni, možete izvršiti neformalni pritisak na poslodavca da se riješi nepoželjnog radnika (pismeno, pa čak i obustavom rada), ali to ne može učiniti nekolicina nezadovoljnih.

Također pogledajte što kartičarska kuća kaže u tome slučaju, jer neke nude "naknade" u vašem slučaju ako je isti let plaćen tom karticom...

Kao kolega tajnik, od MZO ćete odgovor dobiti za prosječno 6 mjeseci kao i ja u zadnjih 5 godina pa ih više niti ne pokušavam dobiti. Jeste li dobili suglasnost MZO za navedeno radno mjesto (što je nemoguće danas za admin. poslove)?
Suvisle odgovore uvijek dobivam na ovome mjestu, ne znam imaju li srednje škole nešto slično.
http://www.hzos.hr/nas-tim
Olivera...

Ruby vam je dala pametan savjet,a što potvrđuje sudska praksa;(vrijedi temeljito pročitati)
Sentenca odluke;
""Postoje bitno izmijenjene okolnosti zbog kojih je potrebno izmijeniti postojeću odluku o tome s kojim će roditeljem maloljetno dijete živjeti, ako nakon odluke suda o tom pitanju roditelj kojem je povjereno da dijete sa njim živi, podređujući svojim osobnim interesima najbolji interes i dobrobit djeteta, svjesno i sračunato poduzima radnje zbog kojih je proglašen krivim i za počinjenje kaznenog djela, a kojima kontinuirano onemogućava dijete u njegovu pravu na susrete i druženja sa drugim roditeljem.""
Iz obrazloženja;
„Uvidom u spis suda prvog stupnja broj P-93/11 utvrđeno je da su se stranke sporazumjele da se mlljt. M.L., a koji u to vrijeme bio u dobi od šest godina povjeri na čuvanje i odgoj majci, da je sud cijenio da je to u interesu mlljt. M. s obzirom na njegovu dob i uzrast, te da su se stranke sporazumjele i glede održavanja susreta i druženja mlljt. M.L. s ocem I.L. . U slučaju bitno promijenjenih okolnosti u odnosu na one koje su postojale u vrijeme donošenja prethodne odluke, sud će na prijedlog roditelja, djeteta ili centra za socijalnu skrb donijeti novu odluku s kojim će roditeljem dijete živjeti, te o susretima i druženju djeteta s drugim roditeljem, a po potrebi i o drugim sadržajima roditeljske skrbi – a kako je to propisano odredbom čl. 102. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", br: 116/03, 17/04, 136/04 i 107/07 – dalje: ObZ). Tijekom postupka provedenim dokazima utvrđeno je: -da je presudom Općinskog suda u V. broj KZM-19/13-11 od 10. rujna 2013. godine, predlagateljica S.L., u tom predmetu u procesnoj ulozi optuženice proglašena je krivom što je u vremenu od 8. listopada 2012. do 26. travnja 2013. godine, kao majka djeteta M.L. želeći onemogućiti ocu djeteta I.L. viđanja s djetetom određenih pravomoćnom presudom, u vrijeme određenih kontakata oca s djetetom bez ikakvog razloga nije se javljala na telefon, zaključavala vrata kuće, govorila da dijete ne želi ići ocu, da je bolesno, umorno, čime je u navedenom periodu u potpunosti uskratila viđanje djeteta s ocem, -da predlagateljica S.L. i dalje onemogućuje susrete i druženja mlljt. djeteta M.L. s ocem, a protustrankom I.L., -da je odlukom Centra za socijalnu skrb V. određena mjera nadzora nad izvršavanjem roditeljske skrbi roditelja u odnosu na mlljt. M.L., da ista nije dala željene rezultate radi nesuradnje predlagateljice S.L., -da je mišljenje Centra za socijalnu skrb V. da se mlljt. dijete M.L. povjeri na čuvanje i odgoj ocu I.L., a da se odrede susreti i druženja mllljt. djeteta s majkom, a da se prilikom davanja mišljenja rukovodio nalazom i mišljenjem vještaka te zaključcima stručnog tima prilikom stručne obrade stranaka, kada je utvrđeno da je kod predlagateljice S.L. i dalje vrlo izražena pretjerana i patološka posesivnost i prejaki zaštitnički stavovi u odnosu na dijete uz ciljano i smisleno odvajanje djeteta od oca, da djetetu izravno govori protiv oca na negativan i neprihvatljiv način uz grubo verbalno, agresivno ponašanje i namjerno zloupotrebljava svoj majčinski status uz izrazitu autoritarnost. Odredbom čl. 87. st. 3. ObZ-a propisano je da dijete ima pravo na život sa svojim roditeljima, u skladu sa svojom dobrobiti, a ako živi odvojeno od jednog ili oba roditelja da ima pravo na susrete i druženje s roditeljima i čl. 9. toč. 3. Konvencije o pravima djeteta. Prema odredbi čl. 99. st. 1. ObZ-a roditelji bez obzira žive li zajedno ili odvojeno ravnopravno, zajednički i sporazumno skrbe o djetetu, osim ako je ovim Zakonom drukčije određeno, dok u smislu stavka 2. članka 99. citiranog Zakona samo jedan roditelj skrbi o djetetu ako je drugi umro, proglašen umrlim, lišen roditeljske skrbi, lišen potpuno poslovne sposobnosti, djelomice lišen poslovne sposobnosti u odnosu na roditeljsku skrb ili je spriječen. Po ocjeni ovoga suda, s obzirom na sve naprijed navedeno, na činjenicu da predlagateljica S.L. onemogućuje susrete i druženja mlljt. djeteta M.L. s ocem, da mlljt. dijete boravi kod oca i s ocem samo onoliko i u onom vremenu kako to odluči predlagateljica, da je pravo djeteta ako živi odvojeno od oca da ima pravo na susrete i druženja s ocem, to su se bitno promijenile okolnosti u odnosu na one koje su postojale u vrijeme donošenja naprijed citirane presude suda prvog stupnja broj P-93/11-17 od 29. prosinca 2011. godine. Protustranka je sposoban skrbiti o životu i zdravlju mlljt. djeteta M.L., emocionalni odnos između njega i djeteta je topao i brižan, dobro se slažu, pa je pravilno prvostupanjski sud odlučio da mlljt. M.L. živi s ocem.
“ Županijski sud u Bjelovaru, Gž-661/2014-2, od 13. III. 2014. godine

Zaštitu uživaju putnici, po mom mišljenju.

Nisi li već imao slično iskustvo?
 
Znači, nije te izbacio bez razloga, nego si sudjelovao u nekom događaju koji tamo nije uobičajen?
 
Osoblje lokala je odgovorno za javni red i mir u lokalu, sukladno čl. 28. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, i u tom smislu smiju udaljiti gosta i zamoliti ga da više ne dolazi (i provesti tu odluku), jer u protivnom i oni odgovaraju za eventualno tvoje narušavanje. Nigdje nisu definirane pojedinosti kako se to točno radi, ali ako smatraš da su povrijeđena tvoja ljudska prava, imaš pravo tužiti. Isto tako, ako ne poslušaš, oni imaju pravo pozvati policiju, a policajci će procijeniti kako postupiti u svakom pojedinom slučaju. U pravilu, ako si recidivist, reći će ti da makneš i da tužiš.
 

Kazne su male jer prisilna sterilizacija nije bas uobicajena pojava u hrvatskom podneblju. Pretpostavljam da je djelo uvedeno u hrvatski sustav zbog neke europske konvencije, jer ima dosta europskih zemalja koje su danas "uzor demokracije i ljudskih prava" a do prije samo 60-70 godina su provodile sistematsku sterilizaciju odredjenih grupa.