mutavi

Tako je

Kada? Ukoliko Vas "uhvate" pri izvođenju radova, zatvoriti će Vam gradilište, pokrenuti inspekcijski postupak te poznavajući njihov rad iz prakse, uputit će Vas na ishođenje akta za gradnj (ukoliko je to moguće) u određenom roku. Naravno nije isključeno da Vas mogu i novčano kazniti shodno članku 162. Zakona o gradnji.

Da li je suprug sposoban za rad? S kim živite u zajedničkom domaćinstvu? Šta imate u vlasništvu od nekretnina, pokretnina? Koliki su Vam prihodi zajedničkog domaćinstva? Sve su to faktori koji utječu na ostaviranje određenih prava.

Što se tiče Porezne uprave, koristite ga na Poreznoj kartici kao uzdržavanog člana (faktor 0,7, osobni odbitak 1750). Ne razumijem na kakvu drugu mislite i od koga?

Ni to nisu smjeli, jer kod dokaza pravnog interesa nemaju potpis suvlasnika. Međutim, Vi znači imate Rješenje o formiranju čestice za redovnu uporabu građevine, nakon toga imate potvrđen parcelacijski elaborat od strane Upravnog odjela za prostorno uređenje? Ugovor, na osnovu koju ćete provesti parcelaciju u katastru i zemljišnim knjigama.

Šta Vam to znači? Vertikalno? Vlasnik ste idealnog dijela 1/2 čestice. Pretpostavljam da zgrada nije etažirana? Da li je to jedna veća čestica na kojoj se nalazi zgrada i vi ste vlasnike 1/2 te čestice? Ubiti imate dva problema, 1. oko sanacije krovišta, 2. oko parcelacije?

Porezna uprava.

Nije potrebna dozvola, vjerovatno je pri spomenutom mišljeno da je potrebna suglasnost drugog suvlasnika. Navedeno bi spadalo u održavanje građevine, tako da neće biti potreban niti glavni projekt niti ikakva dozvola. Isto prolazi, ako imate firmu ili obrt registrirane za izvođenje građevinskih radova ili u najgorem slučaju da Vas Građevinska inspekcija ne uhvati

Nemože

Pravilnik o jednostavnim građevinama i radovima iz 2014. godine: Članak 7. Bez projekta uklanjanja mogu se uklanjati građevine razvrstane Zakonom o gradnji u 4. i 5. skupinu te građevine i radovi iz članka 2., 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika. Kao što znamo u međuvremenu dolazi do izmjene Zakona o gradnji (3 skupine). Isto tako dolazi i do donošenja novog Pravilnika o jednostavnim i građevinama i radovima. Ako pogledamo stari Pravilnik, predmetna stambena zgrada može spadati u 4 skupinu (utvrđuju se uvjeti priključenja) i za nju nije trebao projekt uklanjanja unazat dvije/tri godine. Mišljenja sam da se novim Pravilnikom, pošto nema više 4 i 5 skupine, željelo ostati na istome, odnosno da za zgrade za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti, nije potreban projekt uklanjanja.

da

Ljepo objašnjeno, stoji. Ako Vas mogu zamoliti samo još da mi pojasnite odredbe čl. 7. Pravilnika? Članak 7. Bez projekta uklanjanja mogu se uklanjati građevine i radovi: 1. za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 2. za koje se utvrđuju uvjeti priključenja, ali se ne utvrđuju drugi posebni uvjeti 3. iz članka 2., 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika. Ako izgradim pomoćnu zgradu u skladu sa glavnim projektom iz čl. 2. Pravilnika, a zgrada će imati neki poseban uvjet. Ispoštujem sve prilikom izgradnje objekta, ishodim Uporabnu dozvolu na kraju. Kasnije se odlučim na rušenje navedenog objekta. Hoću li onda treba projekat uklanjanja ili ne? Za zgradu se utvrđuju posebni uvjeti. A i spada mi u čl.2. Pravilnika. Ispričavam se što Vas davim.

Netočno Članak 2. (1) Bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi:... Tako je, spada u drugu skupinu, tako je primjenjuju se odrebe čl 153 Zakona o gradnji. 8.4. UKLANJANJE GRAĐEVINA Članak 153. (1) Uklanjanju građevine ili njezina dijela može se pristupiti na temelju projekta uklanjanja građevine nakon što je tijelu graditeljstva pisano prijavljen početak radova na uklanjanju građevine. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, projekt uklanjanja građevine nije potreban za uklanjanje građevina i radova određenih pravilnikom iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona ili ako građevinu uklanja građevinska inspekcija na temelju rješenja kojim je naređeno uklanjanje građevine Čl. 128. nas upućuje na pravilnik od jednostavnim građevinama i radovima. U pravlniku stoji: Članak 7. Bez projekta uklanjanja mogu se uklanjati građevine i radovi: 1. za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 2. za koje se utvrđuju uvjeti priključenja, ali se ne utvrđuju drugi posebni uvjeti 3. iz članka 2., 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika. Smatram, ako nema posebnih uvjeta, a nebi ih trebalo biti, nije potreban projekt uklanjanja.

Od listopada 1992. godine u vrijeme pretvorbe društvenog vlasništva, privatizacije do 01.10.2007. godine (stupanja na snagu starog Zakona o prostornom uređenju i gradnji) u katastar su se mogli evidentirati objekti bez uporabne dozvole uz zabilješku da za njih nije priložena ista. Negdje ima propusta pa tu zabilješku nisu niti stavili u zemljišnim knjigama. Nakon 01.10.2007. objekti su se mogli evidentirati kao "izgrađeno zemljište" nakon čega je po službenoj dužnosti išla prijava od strane katastra prema građevinskoj inspekciji. Danas isto možete evidentirati objekat u katastru bez Uporabne dozvole, međutim imati ćete zemilješku da za nj. nije priložena Uporabna dozvola.

Zašto smatrate da ne spada navedena prizemnica ? Koji se to posebni uvjeti utvrđuju za prizemnu stambenu zgradu?

Koliko je ta nadstrešnica velika i na koji način je izvedena? Bez građevinske dozvole i glavnog projekta može se graditi: slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 20 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade. Također, bilo bi dobro da za staru zgradu ukoliko niste, ishodite Uporabnu dozvolu za građevine izgrađene prije 15.02.1968. godine kako bi mogli iskoristiti obujam stare zgrade (koju će te rušiti) za umanjenje vodnog i komunalnog doprinosa prilikom izgradnje novog objekta. Što se tiče uklanjanja objekta iz Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima: Bez projekta uklanjanja mogu se uklanjati građevine i radovi: 1. za koje se ne utvrđuju posebni uvjeti 2. za koje se utvrđuju uvjeti priključenja, ali se ne utvrđuju drugi posebni uvjeti Iako Vas dalje Zakon o gradnji obvezuje da morate prijaviti početak uklanjanja, u prijavi navodite ovlaštenog izvođača radova, nije potreban projekt uklanjanja.

Problem Zakona o postupanja sa NIZ je taj što je skroz suspendirao vlasništvo odnsono dokaz pravnog interesa, barem kod podnošenja zahtjeva. Stoji sve što Vi navodite, propisano je zakonom, međutim jedinice lokalne samouprave, gledaju samo podnositelja zahtjeva i prema njemu obračunavaju naknade. Budući da zahtjev može podnijeti bilo tko, teoretski ja mogu podnijeti zahtjev za ozakonjene xy nezakonite izgrađene zgrade sa nekoliko suvlasnika, platiti dokumentaciju te kasnije oni bi trebali biti terećeni za paćanje naknada? Ili ako sam ja suvlasnik u većoj zgradi, mogu podnijeti zahtjev, platiti dokumentaciju i onda lokalna samouprava donosi rješenje za sve suvlasnike?

Tako je, slažem se sa navedenim. Ali bez očitovanja volje, odnosno pristanka drugog suvlasnika kod podnošenja zahtjeva (da zajedno podnesu zahtjev), mislim da ovakav način plaćanja gdje bi se teretilo obadvojicu, nije moguć.

Možete, jer navedeni iznos ne prelazi godišnji limit od 15.000,00 kn. Pripazite da li Vaša majka ima ikakvih drugih primanja kojima bi prešla navedeni iznos. Primici koji se na računaju u godišnji limit od 15.000,00 kn: 1. primici prema posebnim propisima po osnovi socijalnih potpora 2. doplatak za djecu 3. novčane potpore utvrđene u iznosu koji je zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore propisan kao iznos ispod kojega se ne može isplatiti potpora 4. potpore za novorođenče, odnosno primitak za opremu novorođenog djeteta 5. obiteljske mirovine djece nakon smrti roditelja 6. primici koji po svojoj prirodi predstavljaju samo uzdržavanje od roditelja ili članova uže obitelji i/ili 7. darovanja od pravnih i fizičkih osoba za zdravstvene potrebe do visine stvarno nastalih izdataka 8. naknada troškova prijevoza na posao i s posla mjesnim i međumjesnim javnim prijevozom i naknada troškova službenog putovanja do propisanih iznosa na koje se sukladno odredbama ovoga Zakona ne plaća porez na dohodak

To što ste naručili projektnu dokumentaciju za ozakonjenje zgrade, jest Vaš privatni odnos između projektanta/geodeta i Vas. U početku ste trebali dogovorom razmjerno platiti tu dokumentaciju sa suvlasnikom. Nadalje kod podnošenja zahtjeva za ozakonjenje, trebali sta zajedno podnijeti zahtjev sa suvlasnikom što pretpostavljam da niste već ste ga podnijeli samo Vi. Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade naknadu plaćaju razmjerno veličini njihova posebnog dijela zgrade, odnosno funkcionalne jedinice koju koriste Podnositelj zahtjeva, odnosno vlasnici zgrade plaćaju komunalni doprinos i vodni doprinos razmjerno suvlasničkom dijelu zgrade, odnosno veličini njihova posebnog dijela zgrade ili veličini funkcionalne jedinice koju koriste. Pretpostavljam kako ste htjeli ozakoniti zgradu, radi izrade etažnog elaborata i provođenja istoga u gruntovnici. Nažalost, Vaš suvlasnik nije htio u tome sudjelovati, a Vi ste postupak cijeli, kako navodite doveli do kraja.

Platili ste izradu dokumentacije za ozakonjenje, naknadu za zadržavanje nezakonito izgrađene zgrade u prostoru, komunalni i vodni doprinos? Tko je upisan u zemljišne knjige kao vlasnik legaliziranog objekta, odnosno katastarske čestice?

Pogledajte čl. 151. Zakona o prostornom uređenju (dozovola za promjenu namjene). Nažalost, sumnjam da su Vaše želje u skladu sa prostornim planom, što je jedan od uvjeta za izdavanje ovakve vrste uporabne dozvole. Obratite se u mjesno nadležni upravni odjel za prostorno uređenje i graditeljstvo gdje ćete svakako dobiti više infomracija.

Zanima me kontretno što znači pojam član kućanstva? Radi se o ostvarivanju prava HB budući je od 01.01.2018. na snagu stupio zakon. Ako je na istoj adresi prijavljeno više ljudi, uključujući braću isto tako njihovu obitelj, majku, - da li oni svi se podrazumijevaju kao članovi kućanstva i time meni koji imam status HB otežavaju ostvarivanje određenih prava, budući ja nemam nikakvih primanja, niti sam vlasnik ikakvih pokretnina i nekretnina, a oni jesu?

Međutim, što je sa člankom 138. Zakona o nasljeđivanju? Neznam da li je taj rok istekao? Jer ostavitelj je o ovom slučaju mrtav preko 100 godina.

Znači baka bi trebala pokrenuti ostavinski postupak pred nadležnim općinskim sudom?