Stavljanje izvan snage rješenja o nasljeđivanju

[Miško67]

              Poštovanje, moj problem sastoji se u slijedećem : Odlukom suda Odbija se kao neosnovani tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi: stavlja se izvan snage rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda od kraja lipnja 2010.g. donijeto po javnom bilježniku kao sudskom povjereniku,  donijeto u u sudskom postupku iza pokojne, umrle krajem lipnja 2010.g. Razlog odbijanja suda: Prema odredbi čl.432. st.1.toč.4 ZPP-a, prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana od dana kada je stranka  saznala za pravomoćnu presudu u kaznenom postupku, a st.3 istog članka propisano je da se po proteku roka od 5 godina od dana kada je odluka postala pravomoćna, prijedlog za ponavljanje postupka ne može podnijeti. Rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno krajem lipnja 2010.g. Moj kazneni nalog postao je pravomoćan listopad 2015.g. a tužiteljev tužbeni zahtjev je od svibnja 2016.g. Po mom mišljenju ja sam i dalje jedini nasljednik u rješenju o nasljeđivanju,  jer je tužitelj zakasnio s zahtjevom, rok 30 dana od pravomoćnosti kaznenog naloga.  U presudi su navedeni i ostali zakonski nasljednici, ( ima nas 4 bratića ) što po meni nije sporno jer prihvaćam presudu suda . Tužbu je podnio samo jedan od njih.         

             Moje pitanje je: da li ostali bratići mogu tražiti stavljanje izvana snage rješenje o nasljeđivanju i ponavljanje parničnog postupka, ne u ovom postupku jer nisu stranke, nego u drugom sudskom postupku, a ako da, u kojem roku.

             S štovanjem, zahvaljujem na odgovoru.

                     

[Matrix]

prije 5 sati , Miško67 je napisao:

da li ostali bratići mogu tražiti stavljanje izvana snage rješenje o nasljeđivanju i ponavljanje parničnog postupka, ne u ovom postupku jer nisu stranke, nego u drugom sudskom postupku, a ako da, u kojem roku.

Kao što je več rečeno, u roku od 30 dana od saznanja za pravomoćnu odluku u kaznenom postupku, no koliko se može zaključiti da je protekao objektivni rok od 5 godina. 

[Miško67]

Zahvaljujem na Vašem odgovoru.

Znači nitko (bratići) u bilo kakvom sudskom postupku ne može osporiti da sam ja jedini nasljednik  po rješenju o nasljeđivanju?

[Matrix]

Prije 4 minuta, Miško67 je napisao:

u bilo kakvom sudskom postupku ne može osporiti da sam ja jedini nasljednik  po rješenju o nasljeđivanju

Po pitanju ponavljanja pravomoćno okončanog ostavinskog postupka, ne. 

Međutim, ostaje nepoznanica da li isti imaju kakav drugi osnov za tužbu, prvenstveno glede čl. 138 Zakona o nasljeđivanju. 

[Miško67]

Zahvaljujem na odgovoru te vas molim da mi odgovorite na slijedeće pitanje. Na koji način se određuju troškovi parničnog postupka u sudskoj nagodbi.  Da pojasnim: presudom općinskom suda dužan sam tuženiku nadoknaditi glavnicu, zatezne kamate od pravomoćnog kaznenog naloga pa do isplate u roku od 15 dana, te troškove parničnog postupka što sam i učinio. Međutim tužitelj je uložio žalbu Županijskom sudu koji je žalbu prihvatio te predmet vratio Općinskom sudu s naznakom da se utvrdi da li sam bio pošteni ili nepošteni stjecatelj kojom se zahtjevaju zatezne kamate od rješenja o nasljeđivanji pa do mojeg kaznenog  naloga. U nastavku suđenja odlučio sam ponuditi nagodbu jer smatram da nemam izgleda za uspjeh u sporu, trajanje postupka ( traje već 6 godina ) koji mi stvara ne male troškove. Iz navedenog pristajem platiti ostale zatezne kamate ako tužitelj pristane na nagodbu, ali mi nije jasno na koji način se u tom slučaju određuju parnični troškovi tužitelja. Da li po dogovoru između stranaka ili te troškove određuje sud prilikom zaključenja sudske nagodbe. Na početku parnice bilo je razgovora u svezi nagodbe, gdje plaćam glavnicu a svaka strana snosi svoje troškove, što smatram da sada neće biti. U postupku troškovi su određeni nakon međusobnog prijeboja koje sam u gore obrazloženom i platio.  Molim da mi to pojasnite.                                                                                        

         Zahvaljujem na odgovoru.    

[Ruby_Danderfluff]

Po dogovoru; kako se dogovarate o glavnici (i kamatama), tako ćete se dogovoriti i oko troškova.

[Matrix]

prije 22 sati , Miško67 je napisao:

ali mi nije jasno na koji način se u tom slučaju određuju parnični troškovi tužitelja. Da li po dogovoru između stranaka ili te troškove određuje sud prilikom zaključenja sudske nagodbe. 

Prema stavu Visokog trgovačkog suda RH,u predmetu Pž-4691/07, 3. rujna 2007, nakon što stranke zaključe sudsku nagodbu kojom su u cijelosti riješile predmet spora, sud u postupku u kojem je nagodba sklopljena više ne može donositi nikakve odluke pa niti odluku o troškovima postupka. 

[Miško67]

Zahvaljujem na odgovoru te Vas molim za pojašnjenje slijedećeg pitanja. Prije 33 godine moja tetka koja je bila neudata i bez potomaka živjela je s mojom majkom u zajedničkoj nekretnini, sačinila je darovni ugovor uz sve pravovaljane dokumente gdje je 1/2 iste nekretnine darovala svojoj sestri odnosno mojoj majci. Ona je darovanje prihvatila i sa svim pripadajućim pravima se upisala u zemljišne knjige kao vlasnik u cjelini.  Dvije godine kasnije majka zbog bolesti piše oporuku u kojoj sve navedeno ostavlja nakon smrti meni. Za darovni ugovor kao i za oporuku ja nisam znao je sam bio veoma mlad. Prije 17 godina majka je preminula, te sam temeljem Zakona o nasljeđivanju naslijedio navedenu nekretninu u cijelini na koju sam se upisao u zemljišnim knjigama. Pozvan sam na ostavinsku raspravu kao jedini naslijednik majke te mi je navedena nekretnina predočena kao jedna cjelina.  Tetka, moja obitelj i ja smo po smrti majke nastavili živjeti u istoj nekretnini do prije 11 godina kada je i ona preminula (2010.g.) Ona je znala za darovni ugovor i za oporuku ali sve te godine ( darovni ugovor) nije izmjenila. Ja sam za to saznao nakon tetkine smrti i ostavinske rasprave . Nakon smrti tetke predmet ostavinske rasprave su bile pokretnine. Proglašen sam jedinim naslijednikom te je rješenje postalo pravomoćno. Šest godina nakon smrti tetke javili su se i ostali naslijednici, koji nisu imali kontakte s njom, ima nas 4 bratića, od koji jedan podnosi tužbu i uspjeva u sudskom postupku dobiti dio pokretnina ali je sa zahtjevom za stavljanje Rješenja o nasljeđivanju van snage po odluci suda odbijen ( rok 30 dana od Kaznenog naloga i objektivni rok 5 godina od Rješenja o nasljeđivanju). Moje pitanje je: Da li sam se smio upisati na pola nekretnine tetkinog djela, a da za to nisam ni znao? Da li i na koji način ostali bratići mogu pokrenuti sudski spor i tražiti povrat 1/2 nekretnine, ako da u kojem roku.  Zahvaljujem na odgovoru.