Je li moguće ostvariti dosjelost?

[lham]

Pozdrav svima,

radi se o čestici od cca 600m2 koja piše da je "unutar granica građevinskog područja" i graniči sa česticom na kojoj je kuća u kojoj živimo. Tu susjednu gradsku česticu koristimo oko 40 godina cca od 1976... Čestica spada pod građevinsko zemljište i borimo se sa odvjetnikom zadnjih 20 godina da se čestici smanji cijena ili prenamjeni u poljoprivredno pošto po njenoj sredini prolazi dalekovod i da radi toga kažu u gradu da ne mogu izdavati nikakve građevinske dozvole. Nakon svega smo odlučili kupiti tu česticu ali su baš ove godine digli cijene za oko 6 puta, natječaj jošuvijek traje još ovaj tjedan.... Planiramo angažirati nekog drugog odvjetnika da ako je moguće obustavi prodaju samo te čestice iz natječaja i da pokušamo dati zahtjev za dosjelost. Je li po vama to izvedivo ili ima li netko neki savjet? 

hvala vam svima unaprijed na odgovorima

[Ivo Kermartin]

prije 20 minuta, lham je napisao:

Pozdrav svima,

radi se o čestici od cca 600m2 koja piše da je "unutar granica građevinskog područja" i graniči sa česticom na kojoj je kuća u kojoj živimo. Tu susjednu gradsku česticu koristimo oko 40 godina cca od 1976... Čestica spada pod građevinsko zemljište i borimo se sa odvjetnikom zadnjih 20 godina da se čestici smanji cijena ili prenamjeni u poljoprivredno pošto po njenoj sredini prolazi dalekovod i da radi toga kažu u gradu da ne mogu izdavati nikakve građevinske dozvole. Nakon svega smo odlučili kupiti tu česticu ali su baš ove godine digli cijene za oko 6 puta, natječaj jošuvijek traje još ovaj tjedan.... Planiramo angažirati nekog drugog odvjetnika da ako je moguće obustavi prodaju samo te čestice iz natječaja i da pokušamo dati zahtjev za dosjelost. Je li po vama to izvedivo ili ima li netko neki savjet? 

hvala vam svima unaprijed na odgovorima

Nemamo dovoljno informacija za odgovor.

Kažete da biste ju kupili - želite li reći da niste nikada do sada smatrali da je ista Vaše vlasništvo itd?

Temeljem čega i zašto ste počeli vršiti posjed navedene čestice?

[lham]

U početku su obje parcele bile jedna na kojoj je bila stara kuća i sve to je bilo ograđeno kamenim zidom. Kad smo se preselili tamo 1976 htjeli smo kupiti tu kuću sa parcelom, ali grad nije prodavao, nego smo dobili stanarsko pravo i tako je bilo do 1994 kad je izašao natječaj i kupili smo samo kuću jer su rekli iz grada da nam mogu prodati samo kuću bez ikakvog zemljišta, neznam zašto. Cijelo vrijeme od 1976 koristimo po sadašnjem stanju obje parcele kao vrt za sadnju povrća za naše potrebe. Od 2005 smo sa geodetom uspjeli riješiti da dobijemo okućnicu od 500m2 i tada su nastale dvije čestice od kojih je jedna okućnica od 500m2, a druga je ostatak.

[Ivo Kermartin]

prije 6 minuta, lham je napisao:

U početku su obje parcele bile jedna na kojoj je bila stara kuća i sve to je bilo ograđeno kamenim zidom. Kad smo se preselili tamo 1976 htjeli smo kupiti tu kuću sa parcelom, ali grad nije prodavao, nego smo dobili stanarsko pravo i tako je bilo do 1994 kad je izašao natječaj i kupili smo samo kuću jer su rekli iz grada da nam mogu prodati samo kuću bez ikakvog zemljišta, neznam zašto. Cijelo vrijeme od 1976 koristimo po sadašnjem stanju obje parcele kao vrt za sadnju povrća za naše potrebe. Od 2005 smo sa geodetom uspjeli riješiti da dobijemo okućnicu od 500m2 i tada su nastale dvije čestice od kojih je jedna okućnica od 500m2, a druga je ostatak.

Koliko sam shvatio iz navedenog Vama je dana tada na korištenje, a kasnije otkupljena samo kuća, a ta čestica koju sada želite steći dosjelošću Vam nikad nije ni dana na korištenje, nego ju korstite "na svoju ruku".

Jesam li dobro shvatio?

[lham]

Nije nigdje izričito napisano da nam je i čestica na kojoj leži kuća dana na korištenje, ali dio te čestice je bio(bio jer je kasnije put izdvojen iz parcele kuće) i jedini put koji vodi do kuće tako da se morao koristiti i dio parcele za doći do kuće. Pretpostavljam da su onda dali na korištenje i kuću i zemljište. Poslije u dokumentaciji mislim da je navedeno da nam je prodana samo kuća jer zemljište nije bilo nigdje zavedeno u zemljišnim knjigama, pa se pretpostavljam kasnije grad automatski upisao kao vlasnik.

[Spitfire]

Malo je čudno kako ste uspjeli podjeliti česticu koja nije u vašem vlasništvu ali recimo da to spada u domenu da se do 2007 moglo raditi svašta pa i ovo.

No što se tiče dosjelosti, za istu vam treba kvalificiran posjed, zakonit, istinit i pošten. Zakonit bi bio da je postojala nekakova isprava koja vam daje pravo korištenja a koju nemate te vam preostaje barem pošten posjed. Za isti ne bi trebali znati ili s obzirom na oklnosti imati dovoljno razloga posumnjati da vam ne pripada pravo na posjed. Shodno vašim navodima ja baš i ne vidim dovoljno razloga za barem pošteni posjed, no sve i da ga imate, a kako se radi o vlasništvu JLS i bivšem društvenom vlasništvu, a prema sudskoj praksi nakon odluka US i ESLJP pretpostavke za stjecanje nisu ispunjene do 17. studenoga 1999., za stjecanje vlasništva dosjelošću bi vam bilo potrebno 40 godina računajući od 8. listopada 1991.  

[lham]

Čestica je podijeljena u dogovoru sa gradom, odvjetnik je tada zatražio od grada da cijela čestica bude kao okućnica, ali je grad to odbio i odobrio tih 500m2 nakon čega se čestica podijelila. Nemamo nikakav dokument koji nam daje pravo korištenja zemljišta, ali nismo ga ni mogli imati kad čestica nije uopće postojala u zemljišnim knjigama, zato kad smo htjeli kupiti kuću i dvorište 1994. nam je grad iz tog razloga prodao samo kuću.

[Spitfire]

Dana 08. 12. 2023. u 8:09, lham je napisao:

čestica nije uopće postojala u zemljišnim knjigama

Ok, no valjda je postojala u katastru s oznakom posjednika ili barem navedena kao društveno vlasništvo. No, bez obzira na to ostao bih kod odgovora,

Dana 07. 12. 2023. u 14:13, Spitfire je napisao:

no sve i da ga imate, a kako se radi o vlasništvu JLS i bivšem društvenom vlasništvu, a prema sudskoj praksi nakon odluka US i ESLJP pretpostavke za stjecanje nisu ispunjene do 17. studenoga 1999., za stjecanje vlasništva dosjelošću bi vam bilo potrebno 40 godina računajući od 8. listopada 1991.  

 

[lham]

Hvala na odgovoru, probat ćemo dobiti termin za razgovor sa gradonačelnikom pa vidjeti šta on misli, i šta se može napraviti. Hvala puno i svima ostalima na odgovorima.

[Ivo Kermartin]

Dana 07. 12. 2023. u 14:13, Spitfire je napisao:

Malo je čudno kako ste uspjeli podjeliti česticu koja nije u vašem vlasništvu ali recimo da to spada u domenu da se do 2007 moglo raditi svašta pa i ovo.

No što se tiče dosjelosti, za istu vam treba kvalificiran posjed, zakonit, istinit i pošten. Zakonit bi bio da je postojala nekakova isprava koja vam daje pravo korištenja a koju nemate te vam preostaje barem pošten posjed. Za isti ne bi trebali znati ili s obzirom na oklnosti imati dovoljno razloga posumnjati da vam ne pripada pravo na posjed. Shodno vašim navodima ja baš i ne vidim dovoljno razloga za barem pošteni posjed, no sve i da ga imate, a kako se radi o vlasništvu JLS i bivšem društvenom vlasništvu, a prema sudskoj praksi nakon odluka US i ESLJP pretpostavke za stjecanje nisu ispunjene do 17. studenoga 1999., za stjecanje vlasništva dosjelošću bi vam bilo potrebno 40 godina računajući od 8. listopada 1991.  

Izvor za ovo da se računa of 8.10.1991.? 
koliko znam po sudskoj praksi VSRH i USRH racuna se i vrijeme prije navedenog datuma 

[Spitfire]

Ovo je zanimljivo područje za proučavanje promjene sudske prakse jer je i sudska praksa VSRH mijenjana sukladno promjeni zakonodavnog okvira te također zbog odluka USRH i ESLJP. Možemo ga podijeliti na 5 osnovnih razdoblja:

Razdoblje do donošenja Zakona o preuzimanju ZOVO 8. listopada 1991. Kako je ZOVO izričito u čl. 29. zabranjivao mogućnost stjecanja vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu nakon 6. travnja 1941. sudska praksa je u tome razdoblju bila jedinstvena da nije bilo moguće steći pravo vlasništva dosjelošću na nekretnini u društvenom vlasništvu. Međutim, nije bilo zapreka za utvrđenje kako je pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su postale društveno vlasništvo stečeno prije 6. travnja 1941. i to primjenom odredbi OGZ-a kao pravnog pravila koji se primjenjuje na temelju čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.

Razdoblje od stupanja na snagu Zakona o preuzimanju ZOVO do stupanja na snagu ZVDSP 1. siječnja 1997. U čl. 3. Zakona o preuzimanju ZOVO-a od 26. lipnja 1991., a koji je sukladno čl. 20. stupio na snagu 8. listopada 1991., stavljen je izvan snage čl. 29. ZOVO-a koji je zabranjivao stjecanje prava vlasništva na stvarima u društvenom vlasništvu.
Dakle, od 8. listopada 1991. Pravna je logika o zabrani retroaktivnog djelovanja zakona nalagala da je dosjedanje moglo početi teći tek nakon što su te nekretnine postale sposobne za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti, a vrijeme prije toga se nikako nije moglo uračunavati u dosjedanje. Takvo pravno shvaćanje prihvatila je i sudska praksa VSRH koja je izrijekom zauzela pravno stajalište da se vrijeme prije 8. listopada 1991. na nekretninama u društvenom vlasništvu ne računa u tijek dosjelosti, već da dosjelost počinje teći tek od 8. listopada 1991. Sudska praksa VSRH također je zauzela pravno shvaćanje da je prelaskom nekretnine u društveno vlasništvo došlo do prekida dosjedanja i da nakon 8. listopada 1991. rokovi za dosjedanje počinju teći ispočetka, odnosno nema mogućnosti zbrajanja vremena dosjedanja prije 6. travnja 1941. i onog nakon 8. listopada 1991.

Razdolje od stupanja na snagu ZVDSP do donošenja odluke USRH od 17. studenoga 1999. Donošenjem i stupanjem na snagu ZV-a 1. siječnja 1997. došlo je do potpune promjene zakonodavnog okvira u vezi mogućnosti uračunavanje roka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu. Nakon 1. siječnja 1997. nije bilo više nikakvih zapreka da se u rok potreban za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu. Stoga je u razdoblju od stupanja na snagu ZV-a pa do Odluke Ustavnog suda RH od 17. listopada 1999. sudska praksa VSRH uračunavala u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u pravnom statusu društvenog vlasništva. Međutim, takav zakonodavni okvir trajao je manje od tri godine, nakon čega je došlo do nove promjene u vezi mogućnosti stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

Razdolje od odluke USRH do odluke ESLJP od 11. lipnja 2009. Ustavni sud RH je 17. studenog 1999. ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. ZV-a povodom prijedloga za ocjenu ustavnosti te odredbe. Obzirom na takvu odluku Ustavnog suda RH više nije bilo pretpostavki za uračunavanje u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i razdoblja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, a sudska praska se je vratila na svoja prijašnja pravna shvaćanja da se u rok za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti na nekretninama u društvenom vlasništvu ne računa razdoblje posjedovanja prije 8. listopada 1991.

Razdoblje nakon odluke ESLJP od 11. lipnja 2009. Odluka ESLJP u predmetu Trgo protiv RH od 11. lipnja 2009. dovela je do ponovne djelomične promjene sudske prakse u vezi stjecanja prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu. ESLJP je u predmetu Trgo protiv RH zaključio da se radi o povredi prava na mirno uživanje vlasništva iz. čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju i zapravo zauzeo pravno shvaćanje da su posjednici u odnosu na koje su se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u razdoblju od 1. siječnja 1997. (kao dana stupanja na snagu ZV-a) na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a pa do ukidanja te odredbe od strane Ustavnog suda RH 17. studenog 1999., stekli pravo vlasništva nekretnine ukoliko ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes. Dakle, sudska praksa VSRH morala se u tom smislu izmijeniti, što je i učinjeno u kasnijim odlukama VSRH.

Izvor, doc. dr. sc. Jadranko Jug, VSRH

Prema navedenome trenutna praksa kaže da je nakon odluke ESLJP u predmetu Trgo protiv RH moguće uračunavati u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, ako su pretpostavke za dosjedanje ispunjene u razdoblju do 17. studenog 1999. i ako na nekretnini ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba. To nadalje argumentum a contrario znači da ukoliko na nekretninama bivšeg društvenog vlasništva pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nisu ispunjene do 17. sudenog 1999. rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa se počev od 8. listopada 1991.

 

[Ivo Kermartin]

prije 29 minuta, Spitfire je napisao:

Ovo je zanimljivo područje za proučavanje promjene sudske prakse jer je i sudska praksa VSRH mijenjana sukladno promjeni zakonodavnog okvira te također zbog odluka USRH i ESLJP. Možemo ga podijeliti na 5 osnovnih razdoblja:

Razdoblje do donošenja Zakona o preuzimanju ZOVO 8. listopada 1991. Kako je ZOVO izričito u čl. 29. zabranjivao mogućnost stjecanja vlasništva dosjelošću na nekretninama u društvenom vlasništvu nakon 6. travnja 1941. Sudska praksa je u tome razdoblju bila jedinstvena da  nije bilo moguće steći pravo vlasništva dosjelošću na nekretnini u društvenom vlasništvu. Međutim, nije bilo zapreka za utvrđenje kako je pravo vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su postale društveno vlasništvo stečeno prije 6. travnja 1941. i to primjenom odredbi OGZ-a kao pravnog pravila koji se primjenjuje na temelju čl. 2. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.

Razdoblje od stupanja na snagu Zakona o preuzimanju ZOVO do stupanja na snagu ZVDSP 1. siječnja 1997. U čl. 3. Zakona o preuzimanju ZOVO-a od 26. lipnja 1991., a koji je sukladno čl. 20. stupio na snagu 8. listopada 1991., stavljen je izvan snage čl. 29. ZOVO-a koji je zabranjivao stjecanje prava vlasništva na stvarima u društvenom vlasništvu.
Dakle, od 8. listopada 1991. Pravna je logika o zabrani retroaktivnog djelovanja zakona nalagala da je dosjedanje moglo početi teći tek nakon što su te nekretnine postale sposobne za stjecanje prava vlasništva putem dosjelosti, a vrijeme prije toga se nikako nije moglo uračunavati u dosjedanje. Takvo pravno shvaćanje prihvatila je i sudska praksa VSRH koja je izrijekom zauzela pravno stajalište da se vrijeme prije 8. listopada 1991. na nekretninama u društvenom vlasništvu ne računa u tijek dosjelosti, već da dosjelost počinje teći tek od 8. listopada 1991. Sudska praksa VSRH također je zauzela pravno shvaćanje da je prelaskom nekretnine u društveno vlasništvo došlo do prekida dosjedanja i da nakon 8. listopada 1991. rokovi za dosjedanje počinju teći ispočetka, odnosno nema mogućnosti zbrajanja vremena dosjedanja prije 6. travnja 1941. i onog nakon 8. listopada 1991.

Razdolje od stupanja na snagu ZVDSP do donošenja odluke USRH od 17. studenoga 1999. Donošenjem i stupanjem na snagu ZV-a 1. siječnja 1997. došlo je do potpune promjene zakonodavnog okvira u vezi mogućnosti uračunavanje roka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu. Nakon 1. siječnja 1997. nije bilo više nikakvih zapreka da se u rok potreban za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom
vlasništvu. Stoga je u razdoblju od stupanja na snagu ZV-a pa do Odluke Ustavnog suda RH od 17. listopada 1999. sudska praksa VSRH uračunavala u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u pravnom statusu društvenog vlasništva.
Međutim, takav zakonodavni okvir trajao je manje od tri godine, nakon čega je došlo do nove promjene u vezi mogućnosti stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

Razdolje od odluke USRH do odluke ESLJP od 11. lipnja 2009. Ustavni sud RH je 17. studenog 1999. ukinuo odredbu čl. 388. st. 4. ZV-a102 povodom prijedloga za ocjenu ustavnosti te odredbe. Obzirom na takvu odluku Ustavnog suda RH više nije bilo pretpostavki za uračunavanje u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i razdoblja prije 8.
listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, a sudska praska se je vratila na svoja prijašnja pravna shvaćanja da se u rok za stjecanje prava vlasništva na temelju dosjelosti na nekretninama u društvenom vlasništvu ne računa razdoblje posjedovanja prije 8. listopada 1991.

Razdoblje nakon odluke ESLJP od 11. lipnja 2009. Odluka ESLJP u predmetu Trgo protiv RH od 11. lipnja 2009. dovela je do ponovne djelomične promjene sudske prakse u vezi stjecanja prava vlasništvadosjelošću na nekretninama koje su bile u društvenom vlasništvu. ESLJP je u predmetu Trgo protiv RH zaključio da se radi o povredi prava na
mirno uživanje vlasništva iz. čl. 1. Protokola 1. uz Konvenciju i zapravo zauzeo pravno shvaćanje da su posjednici u odnosu na koje su se ostvarile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću u razdoblju od 1. siječnja 1997. (kao dana stupanja na snagu ZV-a) na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV-a pa do ukidanja te odredbe od strane Ustavnog suda RH 17. studenog 1999., stekli pravo vlasništva nekretnine ukoliko ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes. Dakle, sudska praksa VSRH morala se u tom smislu izmijeniti, što je i učinjeno u kasnijim odlukama
VSRH.

Izvor, doc. dr. sc. Jadranko Jug, VSRH

Prema navedenome trenutna praksa kaže da je nakon odluke ESLJP u predmetu Trgo protiv RH moguće uračunavati u rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i vrijeme posjedovanja prije 8. listopada 1991., odnosno dok je nekretnina bila u društvenom vlasništvu, ako su pretpostavke za dosjedanje ispunjene u razdoblju do 17. studenog 1999. i ako na nekretnini ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba. To nadalje argumentum a contrario znači da ukoliko na nekretninama bivšeg društvenog vlasništva pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nisu ispunjene do 17. sudenog 1999. rok za stjecanje prava vlasništva dosjelošću računa se počev od 8. listopada 1991.

 

Našao članak, hvala

uređeno: 11. prosinac 2023. od Ivo Kermartin

[Ivo Kermartin]

@Spitfire prošao cijeli članak, super stvar, hvala za usmjerenje na njega. Ima smisla da nije bitno procesno kad je podnesena tužba, nego samo da su materijalno ispunjene pretpostavke do  17.11.1999. 

[Ivo Kermartin]

@Spitfire VSRH svježe objavio odluku kojom zauzima isti stav kao Jug u članku! (logično kad je sam bio član vijeća u donošenju odluke)

https://sudskapraksa.csp.vsrh.hr/decisionPdf?id=090216ba80ddd215

 

22. Kako iz činjenica koje su utvrđene u ovom postupku proizlazi da je tužitelj u posjedu spornih nekretnine bio i prije 8. listopada 1991., sud će u nastavku postupka ispitati postoje li okolnosti za primjenu pravnog shvaćanja koje je Evropski sud za zaštitu ljudskih prava iznio u predmetu Trgo protiv Hrvatske (presuda od 11. lipnja 2009. broj 35298/04), kada se radi o stjecanju prava vlasništva dosjelošću na nekretninama koje su bile u režimu društvenog vlasništva. Kod toga nije od važnosti vrijeme kada je tužba podnesena, već je bitno za ocjenu osnovanosti zahtjeva jesu li se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću do odluke Ustavnog suda tj. do 17. studenoga 1999.

uređeno: 26. siječnja od Ivo Kermartin

[Spitfire]

I onda neki kažu da je pravo dosadno i/ili naporno. Dapaće, ispada jako zanimljivo, što poradi izmjene propisa te same prakse pa valja sve to popratiti. Zato sam i naveo ovo područje kao jedno od zanimljivih za proučavanje kako se sudska praksa mijenjala.

Što se tiče same odluke, po meni ništa neočekivano i samo je potvrđen moj odgovor u temi. Dugo pratim radove, članke, mišljenja etc. Juga (kao i npr. Kontreca te Simonetija) kao vodilju za pravno shvaćanje određenog područja u kojima sam najviše involviran i služe  za što korektniji i konkretniji pravni odgovor.

Doduše, moram priznati da mi je promakla najnovija praksa oko dosjelosti i svjedoka u PIP ali tu smo da se nadopunjujemo. Barem smo u tome slučaju sad na čistom, bez obzira na osobno mišljenje o poljedicama.

Još da se netko zainati i ovakove slučajeve VSRH istjera na čisto, nitko sretniji od mene. Jer ovakovu upravnopravnu praksu osobno baš i ne mogu provariti.