nasljedstvo osobe štićenika centra za socijalnu skrb

[Ruby]

Poštovani,

molim za savjet u sljedećem slučaju. Otac ima žive roditelje,osamdesetogodišnjake koji još kako-tako mogu skrbiti za sebe, ali im je naravno kao i svim ljudima te dobi povremeno potrebna svakojaka pomoć koju "odrađuje" moj otac. S njima živi i očev mlađi brat (moj stric) koji ima blažu mentalnu retadaciju i štićenik je centra za socijalnu skrb. Otac ima još tri brata koji imaju svoje obitelji i već tridesetk godina žive u Australiji.

Skrbnik strica koji je štićenik Centra je moj djed.

Kako su baka i djed već u godinama nameće se pitanje o skrbi o stricu koji je štićenik centra. Djed je poprilično krut i o nekim stvarima iza njegove smrti ne želi razgovarati, kao da će svijet postojati samo dok je on živ.

Načelno, stričevi iz Australije su se dogovorili da će se odreći ostavine iza roditelja u korist svog brata koji je štićenik centra. Postavlja se pitanje tko će mu nastaviti biti skrbnik. Moj otac bi se nerado toga prihvatio jer je svjestan obveze koju to nosi. Inače ostavina se sastoji od dva stana. I zamisao je sljedeća da u jednom ostane stric živjeti, a da se drugi iznajmi kako bi mu donosio određena sredstva za život.

Pitanje je sljedeće:

Da li skrbnik nasljeđuje i na koji način raspolaže imovinom štićenika i kako je to regulirano, odnosno da li treba biti regulirano posebnim ugovorom?

Konkretno, ako se sva tri strica odreknu prava na nasljedstvo iza roditelja u korist strica koji je štićenik centra, tko su nasljednici nakon smrti strica koji je štićenik centra - da li opet braća (i njihovi potomci ili oni ne nasljeđuju ono čega su se već odrekli)već to nasljeđuje njegov skrbnik?

Ružno za reći, ali pravo pitanje je da li se "isplati" preuzeti takvu obvezu na sebe?

Izvjesno je da ćemo moj otac, a na koncu i ja bez obzira na razvoj situacije na ovaj ili onaj način skrbiti o stricu, bilo da jednom bude smješten u nekom domu ili ostane kod kuće, i to je velika i dugoročna obveza, pogotovo kako vrijeme bude odmicalo.

Što učiniti, unaprijed zahvaljujem na odgovoru.

[ude]

Poštovani !

 

Imovina časom smrti ostavitelja prelazi na nasljednike prema ZN ,

članak 12. ZN

 

1. Ako jedan ostaviteljev roditelj umro prije ostavitelja koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi mu pripadao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca( ostaviteljeva braća i sestre ), njegovi unuci i praunuci i njegovi daljnji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci.

 

2. Ako su oba ostaviteljeva roditelja umrla prije ostavitelja , koji nije ostavio bračnog druga, dio ostavine koji bi svakome od njih pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju potomci, kako je određeno u stavku 1.ovog člana .

 

 

 

Osoba skrbnik ostavitelja ne spada u nasljednike po osnovu skrbništva .

 

Poštovani tu je moguće uz suglasnost CZSS ukoliko se radi o osobi kojoj je priznata umanjena poslovna sposobnost,sklopiti ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, kako bi imovina te osobe-primatelja uzdržavanja prešla odmah na davatelja uzdržavanja .

 

 

Pozdrav!

[Poduzetnica]

Postovani,

Iz Vaseg pitanja je nejasno da li je Vasem stricu ostecenim blazom mentalnom retardacijom poslovna sposobnost oduzeta djelomicno ili potpuno.

Ukoliko je poslovna sposobnost oduzeta potpuno, kao pravni laik, ali osoba obogacena visegodisnjim osobnim iskustvom u svezi skrbnistva s potpuno oduzetom poslovnom sposobnoscu moj Vam je dobronamjerni savjet da se skrbnistva prihvatite i to sto prije!

 

Ne naravno radi direktne materijalne koristi (skrbnik samo zato sto je skrbnik nista automatski ne nasljedjuje) nego iskljucivo radi Vaseg osobnog mira te mogucnosti koju cete upravo zahvaljujuci ulozi skrbnika imati da se stvari dogadjaju i rade onako kako Vi zelite tj. odlucite da je najbolje u interesu sticenika - a da prakticki nikoga o tome ne morate pitati. Pri tome ne mislim samo na skrb o zdravlju i potrebama sticenika nego o upravljanju njegovom cjelokupnom imovinom, pokretnom i nepokretnom.

 

U ocima Zakona, skrbnik radi sve ono sto sticenik ne moze (u imovinsko-pravnim i drugim javnim ili administrativnim poslovima) upravo zbog toga sto mu je oduzeta poslovna sposobnost. A ukoliko ne budete skrbnik Vi, onaj tko mu bude, moze npr. odluciti da se ne samo drugi nego oba stana stana prodaju i novci potrose prakticki bez ikakve kontrole (i to uz „blagoslov“ CSZZ!), a ne da se npr. jedan iznajmi kao sto zelite Vi!

 

Kao sto vjerojatno znate, za obavljanje uloge skrbnika imate i pravo na neku simbolicnu naknadu te obvezu pisanja tj podnosenja sestomjesecnih Izvjesca o skrbi za sticenika i upravljanju njegovom imovinom. Prvi Izvjestaj je najteze napisati, ali kad jednom imate informaticki model (mozete ga napraviti i sami) te ukoliko ste uredna i organizirana osoba, ne bi oko toga trebalo biti nikakvog problema tj. sigurno ce Vam biti lakse i jednostavnije nego sto je to Vasem djedu. U Centru te Izvjestaje uglavnom i nazalost nemaju vremena citati pa ukoliko ste uravnotezena i odgovorna osoba, nece Vam Centar ni u cemu smetati, dapace, bit ce sretni da imaju jedan problem manje oni za rjesavati.

 

A Vas mir tj. spoznaja da se o sticeniku i njegovoj imovini skrbi na nacin kako Vi smatrate da je najbolje u odredjenom trenutku, nema cijene, posebice sto ste i sami svjesni da se radi o velikoj i dugorocnoj no nadasve humanoj i plemenitoj obvezi.

 

Stoga, obzirom da cete na ovaj ili onaj nacin ionako skrbiti o stricu cini mi se da Vam je upravo Vama u najvecem interesu da uz to jos i zakonski budete u mogucnosti isto tako odlucivati i upravljati sticenikovom imovinom!

 

Lijepi pozdrav

[alkemik]

Prije 2.godine nasljedio sam 1/6 suvlasnistva u oko 12 parcela.

Između ostalog, suvlasnici su moja teta, brat, sestra i ja. Teta posjeduje polovicu (3/6), brat (1/6), sestra (1/6) i ja (1/6).

Teta i moj brat su pod skrbništvom centra za socijalni rad.

Teti i bratu su potpuno oduzete 100% oduzete radne i poslovne sposobnosti tako da oni imaju skrbnika, skrbnik za brata je sestra, a za tetu dipl.soc.radnica iz CZSS.

Pitanje je sljedece:

Na koji način (pravni ili bilo koji drugi), ako drugačijim putem ne ide, nakon već preraspodjeljenog nasljedstva po ostavinskoj raspravi, nakon brojnih prijedloga za preraspodijelu nekretnina CZSS-u (a to je potrebno, jer oni moraju donijeti riješenje da se nešto takvo provede/bez riješenja ništa), a većinom od riješenja NE BUDE NIŠTA, jer svaki pisani prijedlog koji oni odbiju ili uopće ne odgovore. Sa sestrom, budući da je ona skrbnik mog brata, možda bi se i dalo nešto dogovoriti, no zapne uvijek kod CZSS.

 

Ono što ja želim, je preraspodijela nekretnina tako da svakome ostane suvlasnički udio u omjeru 1/1 u pojedinim parcelama, jer na ovakav način, ne mogu ni prodati svoje suvlasništvo (iako je to pravno moguće)zbog male kvadrature zemljišta, nitko nije zainteresiran za takvo što, ne mogu kupiti jer nemam novaca. Ne žele ni prodati svoje udjele.

 

Molim konkretan odgovor. Hvala!

[bovu]

sudskim putem tražiti razvrgnuće suvlasništva.

rješenje problema nebi trebalo biti komplicirano pošto ima 12 parcela i na svako ste u suvlasništvu.

podjele se parcele umjestu idealni dio na svakoj parceli.

što je bilo rješenje nakon ostavinske rasprave.

[alkemik]

Dobio sam Vaš odgovor!

No možete li mi pojasniti koji je postupak sudskog razvrgnuća suvlasništva? I na koji način takva praksa funkcionira i koliko otprilike traje?

Na žalost ili nisam razumio ili niste odgovorili, a ako je ujedno razvrgnuće suvlasništva odgovor, onda Vas molim da mi pojasnite.

Dakle, pitanje je bilo:

Dali je moguće, kad već govorite o razvrgnuću, razvrgnućem postići takva vlasništva da u konkretno, mom slučaju, teta dobije 6 parcela, ja 2 parcele, sestra 2 parcele i ja 2 parcele, umjesto sadašnjeg stanja gdje u svim parcelama imamo podjednako suvlasništvo. (objasnio sam već u prošlom pitanju).

Dakle koji je točno postupak i da li je već pojašnjenim pitanjemm moguće dobiti navedena drugačija suvlasništva.

[ude]

Poštovani !

 

Sudsko razvrgnuće suvlasništva provodi se u sudskom izvanparničnom postupku,a suvlasnici se sporazumno mogu dogovoriti što kome pripada .Najprije se razmatra sporazum stranaka , a ako sporazuma nemA TADA SE IDE U GEOMETRIJSKU DIOBU , ako je ista moguća , a ako ni to nije moguće tada slijedi civilna dioba -prodaja na dražbi ,koju provodi sud i dobivena suma s javne dražbe dijeli se ovisno o vlasničkim udjelima . Najbolja i najbrža varijanta je sporazum suvlasnika .

 

Pozdrav !

[alkemik]

Svi ste se potrudili odgovoriti na moje pitanje i to me zadovoljilo. Znam da je dosta vremena prošlo od mog pitanja, ali ipak smatram da nisam dobio zadovoljavajuć odgovor. Jeste da je pitanje, kao i odgovor bilo jasno i nedvosmisleno, no konkretno, u mom, a vjerujem i kod mnogih drugih je slučaj sljedeći.

Ako se već i može nešto dogovoriti sa suvlasnicima, onda ne treba posezati ni za kakvim parničnim ili izvanparničnim postupcima.

Dakle, što raditi kada se sa suvlasnicima nemoguće dogovoriti oko bilo čega i kad se na sudu na parnici dešava opsadno stanje,tj. kad se svi suvlasnici vide uživo i nitko u tom trenutku, a i inače ne želi ništa uzeti od nekretnina, a još manje dati neku nekretninu jer u bilo kojem slučaju smatra da će izgubit koji "komadić" zemlje.

Ja imam taj problem i on nije baš tako jednostavan, svjestan sam toga da je potrebno posezati za parnicama, ali moram priznati da to nije rješenje, pogotovo u Zagorju,Dalmaciji i Podravini gdje se bore za svaki centimetar zemljišta.

Ipak, još jednom hvala na odgovoru i ovo je bila tek jedna "opaska"...