Jump to content
nada jelinic

kaznena prijava za davanje lažnog iskaza

Preporučene objave

Privatni tužitelj M. me tužio zbog klevete. Unatoč mnogim dokazima da govorim istinu, nepravomoćno sam osuđena. U pismenoj završnoj riječi sam navela 6 točaka u kojima je M. govorio neistine, koje je bilo moguće provjeriti uvidom u spis ( u tabele koje je sam tužitelj priložio!). Sutkinja se o tome nije očitovala iako se radi o bitnim brojkama za predmet optužbe.

 

U međuvremenu imam i neke dodatne dokaze da je govorio neistine o činjenicama (iznosima u kn). Smatram da trebam podnesti kaznenu prijavu za davanje lažnog iskaza ali mi na DORH-u tumače da trebam čekati pravomoćnost presude, jer je M. bio stranka u postupku.

 

Odnosno, oni smatraju da se na ovaj slučaj odnosi stavak 2 članka 305 o davanju lažnog iskaza. U tom slučaju, s obzirom da je prošlo 5 i pol godina za prvi stupanj mislim da mi je zbog eventualne zastare praktički onemogućena kaznena prijava.

U međuvremenu pročitala članak Marina Mrčele: Kaznena djela protiv pravosuđa, ako dobro shvaćam, stavak 2 čl. 305 bi se odnosio na parnični posupak (konačna presuda) a ne kazneni.

Brine me ako prerano podnesem kaznenu prijavu a dorh to odbije zbog formalnih razloga da neću moći ponovo prijaviti.

Molim vas za mišljenje da li se u slučaju izjave priv. tiužitelja pod prisegom u kaznenom postupku tretira po stavku 1 ili 2 čl. 305 KZ?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Privatni tužitelj je jedan od Zakonom o kaznenom postupku ovlaštenih tužitelja i kao takav ima status stranke u postupku, no isto tako, sukladno istom zakonu, njega se u postupku može ispitati u svojstvu svjedoka.

 

To rečeno, osobno, više smatram prihvatljivim rezoniranje koje ste dobila kod DORH-a, jer neovisno o svemu, on definitivno ima status stranke u postupku, ali uz jednu bitnu razliku - po meni nije bitan element djela iz stavka 2. pravomoćnost odluke, već se navedeno zapravo može percipirati kao kvalifikatorna okolnost iz stavka 3. citiranog djela. Bitno je da se radi o odluci kojom je odlučeno o samom meritumu, a na što ukazuju i Bačić te Pavlović u svom Komentaru Kaznenog zakona (istina, ranijeg KZ-a, ali po pitanju ovog kaznenog djela, nisu se desile neke značajnije promjene u odnosu na ranije uređenje).

 

Glede članka cijenjenog suca Mrčele, pitanje je li on uzeo u obzir i vašu varijantu, upravo zbog specifičnosti koje ona nosi u sebi. Imate li kakav link na spomenuti članak?

 

I druga stvar - vi tvrdite da je privatni tužitelj ispitan u svojstvu svjedoka prije 5 i pol godina? Dakle, cijeli ovaj, faktički benigan proces (u usporedbi sa "klasičnim" procesima), traje već preko 5 i pol godina?

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Dali se može prije donošnja sudske odluke u parničnom postupku i unatoč njenoj odluci tužiti svjedok koji je na saslušanju lažno svjedočio, Naime, taj svjedok prije izvjensog vremana je potpisao materijalne dokaze(prihvatio se nasljedog dijela,protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu,svoj nasljedni dio poklonio..,) no sada na sudu izjavljuje nešto drugo zapravo poriče ono što je tada potpisao, i sve provedeno zemljišnim knjigama.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Privatni tužitelj je jedan od Zakonom o kaznenom postupku ovlaštenih tužitelja i kao takav ima status stranke u postupku, no isto tako, sukladno istom zakonu, njega se u postupku može ispitati u svojstvu svjedoka.

 

To rečeno, osobno, više smatram prihvatljivim rezoniranje koje ste dobila kod DORH-a, jer neovisno o svemu, on definitivno ima status stranke u postupku, ali uz jednu bitnu razliku - po meni nije bitan element djela iz stavka 2. pravomoćnost odluke, već se navedeno zapravo može percipirati kao kvalifikatorna okolnost iz stavka 3. citiranog djela. Bitno je da se radi o odluci kojom je odlučeno o samom meritumu, a na što ukazuju i Bačić te Pavlović u svom Komentaru Kaznenog zakona (istina, ranijeg KZ-a, ali po pitanju ovog kaznenog djela, nisu se desile neke značajnije promjene u odnosu na ranije uređenje).

 

Glede članka cijenjenog suca Mrčele, pitanje je li on uzeo u obzir i vašu varijantu, upravo zbog specifičnosti koje ona nosi u sebi. Imate li kakav link na spomenuti članak?

 

I druga stvar - vi tvrdite da je privatni tužitelj ispitan u svojstvu svjedoka prije 5 i pol godina? Dakle, cijeli ovaj, faktički benigan proces (u usporedbi sa "klasičnim" procesima), traje već preko 5 i pol godina?

 

G-man - Zahvaljujem na vašem vremenu i trudu!

Marin Mrčela Kaznena djela protiv pravosuđa

http://eu.pravo.hr/_download/repository/Mrcela.pdf

tužba je podnesena prije pet i pol godina, dvije godine u ladici, ročišta su trajala tri godine, ukupno 4 svjedoka pisanje presude 5 mjeseci. Podnijela i zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i onda dobila presudu :-) nakon 5 mj čekanja od usmenog izricanja.

Molim vas da pogledate objašnjenje Mrčele, jer u slučaju da moram čekati pravomoćnost presude mislim da faktički nije moguće uspjeti podnijeti kaznenu prijavu za lažno svjedočenje u ovakvom slučaju.

Ja isto mislim da bi se trebao primijeniti ili stavak 1 ili stavak 3 članka 305. Međutim ako Dorh odbije prijavu zbog navodnog čekanja pravomoćne presude onda je pitanje da li mogu kasnije ponovo podnijeti kaznenu prijavu?

Mislim da je u stavku 2 zakonodavac mislio na kaznene postupke , da bi onda upotrijebio izraz pravomoćna presuda a ne konačna presuda koji je termin iz parničnog postupka. Osim toga čudno je da postoje stavak 1 i stavak 2 koji su pomalo kontradiktorni osim ako se ne prihvati stanovište Mrčele da se misli u stavku 2 na parnične postupke za koje se vjerojatno očekuje da mnogo manje traju.

 

Prvostupanjska presuda ima 21 str a ne spominje najbitniji dokaz, priv. Tužitelj ima protiv sebe na istom sudu 4 optužnice za gospodarski kriminal za preko 100 mil kuna koje se vuku godinama a ja sam nepravomoćno osuđena jer sam rekla da je poslovao u sumnjivim okolnostima. Pretpostavljam da je jedan dio od tih 100 mil kuna završio u džepovima nekih utjecajnih ljudi.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Dali se može prije donošnja sudske odluke u parničnom postupku i unatoč njenoj odluci tužiti svjedok koji je na saslušanju lažno svjedočio, Naime, taj svjedok prije izvjensog vremana je potpisao materijalne dokaze(prihvatio se nasljedog dijela,protivio se tužbi i tužbenom zahtjevu,svoj nasljedni dio poklonio..,) no sada na sudu izjavljuje nešto drugo zapravo poriče ono što je tada potpisao, i sve provedeno zemljišnim knjigama.

 

Smatram da ima osnove za podnošenjem prijave za kazneno djelo davanja lažnog iskaza.

 

Marin Mrčela Kaznena djela protiv pravosuđa

http://eu.pravo.hr/_download/repository/Mrcela.pdf

Hvala vama.

 

tužba je podnesena prije pet i pol godina, dvije godine u ladici, ročišta su trajala tri godine, ukupno 4 svjedoka pisanje presude 5 mjeseci. Podnijela i zahtjev za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku i onda dobila presudu :-) nakon 5 mj čekanja od usmenog izricanja.

 

A šta reći, bolje ništa.

 

Molim vas da pogledate objašnjenje Mrčele, jer u slučaju da moram čekati pravomoćnost presude mislim da faktički nije moguće uspjeti podnijeti kaznenu prijavu za lažno svjedočenje u ovakvom slučaju.

 

Eto, ja sam vam spomenuo što su Bačić i Pavlović napisali u svom komentaru (i osobno se s njima slažem), oni smatraju da nije potrebna pravomoćnost.

 

Međutim ako Dorh odbije prijavu zbog navodnog čekanja pravomoćne presude onda je pitanje da li mogu kasnije ponovo podnijeti kaznenu prijavu?

 

Rješenje o odbačaju kaznene prijave DORH-a nema svojstvo res iudicate (dakle presuđene stvari), tako da ne postoji ni zapreka za eventualan kasniji angažman. Dapače, nerijetko se znade desiti situacija da je prvotno odbačena kaznena prijava kasnije uzeta u obradu i da je došlo do optuženja.

 

Mislim da je u stavku 2 zakonodavac mislio na kaznene postupke , da bi onda upotrijebio izraz pravomoćna presuda a ne konačna presuda koji je termin iz parničnog postupka.

 

Složio bih se s time.

 

Osim toga čudno je da postoje stavak 1 i stavak 2 koji su pomalo kontradiktorni osim ako se ne prihvati stanovište Mrčele da se misli u stavku 2 na parnične postupke za koje se vjerojatno očekuje da mnogo manje traju.

 

Iako iznimno cijenim suca Mrčelu, smatram da je ovdje vjerojatno omaškom ispustio iz vida činjenicu da i privatni tužitelj ima svojstvo stranke u postupku, a da je zakonodavac htio isključiti takvu opciju, onda ne bi stavio "osim okrivljenika", već bi stavio "osim stranaka u kaznenom postupku". Jasno, ovo je moja pretpostavka i hipoteza, ne tvrdim da je to decidirano tako, već tako tumačim navedenu normu.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

G man

iznimno cijenim što ste utrošili toliko vremena i tako brzo odgovorili.

Svakako ću naći i članke koje ste mi spomenuli.

Zanimljivo je , u Novom listu je objavljen članak http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Kako-dokazati-lazno-svjedocenje-U-pet-godina-u-Rijeci-nitko-nije-osuden-jer-je-lagao-pred-sudom

možda je to slučaj jer riječki Dorh niti ne pokreće takve slučajeve? :-)

naravno, moj slučaj je u Rijeci. Čisto sumnjam da u Rijeci ljudi manje lažu nego u Zagrebu.

 

Već ste mi puno pomogli, ipak, možda bi i drugima bila zanimljiva jedna ideja:

ako uputim dopis priv. tužitelju da opozove svoj iskaz na sudu i dostavi mi ga pismeno i da ga u tom slučaju neću kazneno prijaviti za davanje lažnog iskaza

da li takav dopis mogu dostaviti županijskom sudu kao novi dokaz i

da li bi taj dopis u slučaju neprihvaćanja mog prijedloga priv. Tužitelj mogao iskoristiti za eventualno neku novu tužbu protiv mene npr prijetnju ili slično ...

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama
Zanimljivo je , u Novom listu je objavljen članak http://www.novilist.hr/Vijesti/Crna-kronika/Kako-dokazati-lazno-svjedocenje-U-pet-godina-u-Rijeci-nitko-nije-osuden-jer-je-lagao-pred-sudom

možda je to slučaj jer riječki Dorh niti ne pokreće takve slučajeve? :-)

naravno, moj slučaj je u Rijeci. Čisto sumnjam da u Rijeci ljudi manje lažu nego u Zagrebu.

 

Ne bih išao tako daleko, problem je u tome što je vrlo teško dokazati krivnju za navedeno kazneno djelo. Plus i činjenica da je ZG ipak dosta veći grad od Rijeke (mislim na populaciju, da me pogrešno ne shvatite).

 

Već ste mi puno pomogli, ipak, možda bi i drugima bila zanimljiva jedna ideja:

ako uputim dopis priv. tužitelju da opozove svoj iskaz na sudu i dostavi mi ga pismeno i da ga u tom slučaju neću kazneno prijaviti za davanje lažnog iskaza

da li takav dopis mogu dostaviti županijskom sudu kao novi dokaz i

da li bi taj dopis u slučaju neprihvaćanja mog prijedloga priv. Tužitelj mogao iskoristiti za eventualno neku novu tužbu protiv mene npr prijetnju ili slično ...

 

Ja bih vam sugerirao da to nipošto ne radite, jer bi privatni tužitelj to mogao iskoristiti protiv vas u vidu nove kaznene prijave za prijetnju ili nametljivo ponašanje ili možda čak i sprečavanje dokazivanja. Ne isplati se rizik. Odluka je naravno, samo vaša.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Hvala na dobrom savjetu. Kad bolje razmislim, i ja tako mislim. U međuvremenu sam nabavila Novi kazneni zakon od Ane Garačić u vezi čl. 305 stavak 2. Ona ne navodi objašnjenja za stavak 2 kao Mrčela ( da se odnosi na parnične postupke) međutim kod nje su primjeri iz sudske prakse za stavak 2 upravo iz parničnog postupka.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

U praksi će to gotovo uvijek biti parnični postupak, jer u kaznenom u pravilu na strani tužitelja nastupa DORH (debelo preko 90% slučajeva), a rijetko privatni ili supsidijarni tužitelj.

Podijeli ovu objavu


Link to post
Podijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

If you have an account Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.


  • Similar Content

    • objavio Muky28
      Pozz, molim vas za pomoci.  Poslodavac mi je 26.08 urucio izvanredni otkaz dok sam bio na bolovanju.  Razlog otkaza je to sto se nisam nalazio na adresi koja je navedena u mojoj radnoj dozvoli. Naveo je da sam se 09.08. Uputio u nepoznatom pravcu bez javljanja na telefon sto nije istina. 09.08 me je poslodavac poslao na drugu adresu da zivim i kada sam pitao da mi to daju napismeno zbog adrese u radnoj oni to nisu htjeli. Sada su sacinili zapisnik 05.09 i napisali da je to zapisnik od 09.08 kojim se opisuje ta moja " neposlusnost"  provjerena infornacija i dokaze imam.  Takodje su naveli masu lazi kao ta da se nisam javljao na telefon i da se nisam nalazio na adresi koju imam u radnoj. Molim vas za pomoc sta da napravim. Htio sam da ih tuzim ,imam li prava i koja ? Takodje imam snimak razgovora izmedju mene i nadredjene koji dokazuje moje rijeci i to da sam trazio da me ostave na adresi koja se vodi u radnoj dozvoli. 
       
      Mogu li kazneno prijaviti poslodavca za pokusaj prevare i kome to napravit. 
      Mogu li potrazivati nematerijalnu stetu za diskriminaciju, nanosenje dusevne boli,lazi i ostalo sto je proizaslo iz ovog otkaza
    • objavio qwertzasdfyxcv
      Maloljetna osoba se našla u stanu nekome tko je bio sumnjiv policiji(punoljetna osoba), dogodila se racija i pored nje je pronađena vrećica sa jednim gramom marihuane. Ona je priznala(policajcu, bez odvjetnika ili prisustva bilo kakve odrasle osobe) da je marihuana njena, jedna druga cura se također našla tu koja kod sebe nije imala ništa. Odvedena je na policiju, roditelji su došli po nju. 
      Spominje se kaznena prijava, a ne prekršajna zato što, kako su razumjeli ona je donijela tu travu da njih troje puše, što je kako ja razumijem kažnjivo kao poticanje nekoga na pušenje marihuane, također se spominje kazna od 5 do 20 tisuća kuna. 
      Zanima me kakva joj kazna može biti izrečena s obzirom da nije nikad prije kažnjavana, po tom ili bilo kojem drugom pitanju, također zato što je pronađena mala količina, maloljetna je itd. Točnije više me zanima kako obično proces ide i kolika je vjerojatnost da će bit kazneno, a ne prekršajno gonjena. Zanima me isto je li se dosije briše toj osobi nakon 18. godine.
    • objavio alanalaura
      Nakon uredne trudnoće i poroda bez komplikacija rodila sam zdravo dijete te sam 4 dan po pravilu trebala ići kući. Treći dan ujutro u vizitu mi je došao ginekolog i nakon pregleda rekao "Oooo što mi tu imamo?" i pokazao mi na pupak, nakon čega sam ja rekla "pupak", a on mi je odgovorio "Nije to pupak, to je bruh" i gurnuo kažiprst u ispupčeni pupak duboko unutra i počeo njime lijevo desno vrtiti i govorio mi "Gle koja je to rupa! Gle šta je to! Gle rupe!" "Evo možeš i sama probat kolka je to rupa, gurni prst unutra, ajde probaj" "Tu ti se  crijeva zapletu i onda umreš" i nakon toga izašao iz sobe. Naveće sam ga pitala bi li se to moglo operirati što prije na što mi se nasmijao i rekao "Što si se uplašila da ćeš umrijeti" i otišao. Nakon tog grubog mlatarenja po pupku počela sam osjećati neugodu i bol u trbuhu što sam i rekla cimerici da me od tog pregleda sad sve boli. Jednom me tog dana malo zgrčilo ali sam to pripisala vraćanju maternice jer su mi rekli da to može boliti. Idućeg jutra čekala sam supruga da dođe po mene i pojela krušku. Nakon par minuta počeli su neizdrživi i neopisivi bolovi i grčevi u pupku, pala sam na pod i vrištala i pozivala u pomoć. Nakon spazmolitika i infuzije me malo manje boljelo te prilikom pregleda kirurga rekao je da nije ukliješten bruh i da nema razloga za hitnu operaciju. Napravljene su mi kompletne ginekološke pretrage i sve je s te strane bilo u redu. Od kako sam došla kući pet mjeseci sam svakodnevno vrištala nakon svakog jela i plakala i razmišljala hoću li umrijeti, išla sam na pretrage i sve je bilo u redu, jedino je ultrazvuk pokazao da se u pupuku u herniji nalazio dio tankog crijeva koji se tu lagano pomicao i kako je taj dr rekao vjerojatno nakon što hrana dođe u taj dio crijeva nije ni čudo da me pri prolasku kroz to boli. Kako je došlo vrijeme da nisam više mogla jesti krutu hranu jer me pri prolasku hrane kroz crijevo neopisivo boljelo pisala sam bolnici i molila da me operiraju. Kirurg mi nije vjerovao da me boli od toga ali me pristao operirati. Nakon operacije prestali su ti neopisivi i neizdrživi bolovi, ostala je tupa bol i osjećaj rupe u trbuhu te povremeno grčenje i bolovi koji su prilično jaki, međutim ipak se daju izdržati te posebno boli ako bi se najela ili kad se hrana nakupi pa digne šavove koji zatim guraju meko tkivo a što se događa svakih par dana, te  sam čitala da zbog tog što sam šivana ne bi smjela više imati djece jer kako bi trbuh rastao šavovi bi popucali što bi dovelo do unutarnjeg krvarenja i smrtnog ishoda za mene i plod.
      Budući da sam ušla u rodilište kao zdrava osoba a izašla doživotno oštećena i zakinuta za daljnje potomstvo, sve zbog bahatosti i arogantnog ponašanja i nepažljivog pregleda liječnika, te kako i dalje određeni bolovi postoje, te se ne mogu se pomiriti sa činjenicom koju mi je kirurg rekao "To će te doživotno boljeti", a imam 34 godine, te kako sam do sad potrošila mnogo novaca na pretrage, a trebala bih još pretraga obaviti čak i van Hrvatske u klinici specijaliziranoj za pupčane hernije jer naši liječnici nemaju koliko vidim dovoljno iskustva s time, te sam i sa psihičke strane mnogo pretrpjela razmišljajući hoću li uopće doživjeti prve korake djeteta te da ne spominjem da prva tri mjeseca nakon operacije nisam ni smjela primiti svoje dijete ni kad je bilo bolesno ni kad me najviše trebalo,  razmišljam da podnesem kaznenu prijavu protiv liječnika sa imovinsko pravnim zahtjevom za odštetu, no kako ne bih htjela čovjeku upropasiti karijeru ili narušiti ugled zanima me mogu li podnijeti kaznenu prijavu za nesavjesno liječenje protiv bolnice kao institucije ili baš moram ići direktno protiv liječnika?
    • objavio Lakonogi
      Ovo možda prije spada pod prekršajno nego pod kazneno, ali dobro. Dakle, državno odvjetništvo trebalo bi u roku od 6 mjeseci (premda neki smatraju da je taj rok instruktivni, a ne obvezujući) od podnošenja kaznene prijave odlučiti o prijavi i o tome obavijestiti podnositelja.
      Zanima me može li se ova odredba analogno protumačiti i na slučaj kad je DO-u podnesena prekršajna, a ne kaznena prijava?
      Zakon o državnom odvjetništvu jasno precizira da je DO nadležno i za progon prekršaja, a ne samo kaznenih djela. Nisam pronašao neku odredbu koja bi definirala obaveze DO-a po pitanju prekršajne, a ne kaznene prijave.
       
  • Online korisnici



×
×
  • Napravi novi...