Darovni ugovor za poljoprivredno zemljište

[urskarb]

Poštovani,

Imam specifično pitanje u vezi uredjenja vlastništva za poljuprivredno zemljište. Za početak moram napomenuti, da nisam državljan Hrvatske. Državljan Hrvatske bio je moj pokojni otac po kojem sam nasljedila kuću i zemlju u Hrvatskoj. Taj dio je bilo redovno sproveden u zemljiškoj knjizi i upisana sam kao vlasnik. Na tim istim parcelama su suvlastnici  i moji stričevi, koji su se odlučili, da mi svoj dio daruju. Taj dio je manji od mog. Ali tu je nastao problem. Darovni ugovor bio je napisan i ovjeren kot bilježnika. Kad sam uložila zahtjev za upis u zemljišku knjigu, posle nekog vremena su me obavijestili, da ne mogu stjeći vlastništvo za poljoprivredno zemljište jer nisam državljan Hrvatske. U vezi toga me zanima, dali postoji kakav način, da se to nekako sprovede, povodom činjenice, da ja jesam već vlasnik na tim istim parcelama i da je dio koji bi dobila darovnim ugovorom relativno mali (imam 80%, darovanjem bi dobila 20%)? Zvanično još nisam dobila odbijen upis ali su mi po telefonu objasnili, da mogu dobiti samo dio koji je građevinski.  Molim vas za vaš stručni savjet u vezi toga.

[sivko]

Dobro su ti rekli.

"Sukladno tome Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Narodne novine, 39/13. i 48/15.) u pravilu isključuje mogućnost stjecanja prava vlasništva stranih pravnih i fizičkih osoba na poljoprivrednom zemljištu. Strana pravna i fizička osoba može steći pravo vlasništva nasljeđivanjem, te ako to omogućuje međunarodni ugovor ili posebni propis"

[urskarb]

Hvala na brzom odgovovoru. Da, taj dio Zakona o poljoprvrednom zemljištu mi je poznat. Zanima me, dali možda znate ako ima kakav drugi način (pravilnik, ugovor...) s obzirom, da već jesam vlasnik na tim istim parcelama, pa bi samo dodala manji dio. Ili ako je moguće kao prvi potomak vlasnika koji je imao po rodjenju hrvatsko državljanstvo.  Interes, da dobijem to od stričeva je, da mi dosta olakša odnosno omogući naredne postupke v vezi tog zemljišta (npr. uredjenje u katastru) jer stričevi nisu u blizini, a za sve te postupke moraju u pravilu biti pristuni svi vlasnici. A pored toga njima nije interes imati to zemljište. 

[mutavi]

Prije 19 minuta, urskarb je napisao:

Zanima me, dali možda znate ako ima kakav drugi način (pravilnik, ugovor...)

Trenutačno nema drugog načina. 

prije 4 sati , urskarb je napisao:

da mogu dobiti samo dio koji je građevinski.  Molim vas za vaš stručni savjet u vezi toga.

Možete steći pravo vlasništva samo na zemljištu koje se nalazi unutar granica građevinskog područja određeno Prostornim planom. Ukoliko je čestica dio dio, odnosno dijelom se nalazi unutar a dijelom izvan građevinskog područja, bila bi potrebna parcelacija.

[sevo]

Poštovani,

Sve stoji što su napisali drugi korisnici.

No u Vašoj situaciji ljudi su pribjegavali daljnjim načinima stjecanja: ili osnovali trgovačko društvo u RH pa je društvo postalo vlasnik tog zemljišta/dijela zemljišta ili pak upisivali osobnu služnost prava doživotnog korištenja predmetnih nekretnina u Vašu korist.

U svakom slučaju bilo bi poželjno da Vam stričevi to oporučno ostave u nasljedstvo.

Evo nadam se da sam Vam još malo pomogao.

Lp.

uređeno: 15. veljača 2018. od sevo

[sivko]

prije 18 sati , urskarb je napisao:

Hvala na brzom odgovovoru. Da, taj dio Zakona o poljoprvrednom zemljištu mi je poznat. Zanima me, dali možda znate ako ima kakav drugi način (pravilnik, ugovor...) s obzirom, da već jesam vlasnik na tim istim parcelama, pa bi samo dodala manji dio. Ili ako je moguće kao prvi potomak vlasnika koji je imao po rodjenju hrvatsko državljanstvo.  Interes, da dobijem to od stričeva je, da mi dosta olakša odnosno omogući naredne postupke v vezi tog zemljišta (npr. uredjenje u katastru) jer stričevi nisu u blizini, a za sve te postupke moraju u pravilu biti pristuni svi vlasnici. A pored toga njima nije interes imati to zemljište. 

Trenutno moraš čekati i ostavinsku iza njih.Tvoje vlasništvo nitko ne osporava.Što bi uređivala u katastru.

A ne igra više ni osnivanje firme.

[Matrix]

Postoji jedna mogućnost,a to je tužba protiv upisanih suvlasnika,sa zahtjevom tužitelja da je preko svog pravnog prednika dugogodišnjim posjedom stekao pravo vlasništva održajem.Naravno,ovo može proći isključivo da tuženici priznaju činjenične navode tužitelja očitujući se pri tome da su oni upisani u zemljišnim knjigama formalno kao suvlasnici,a da je istinski vlasnik tužitelj preko svog pravnog prednika.

Ukoliko bi sud usvojio tužbeni zahtjev tužitelja,tad zemljišno-knjižni ured mora provesti upis,na što upućuje sljedeće;

 

POSTUPAK U ZEMLJIŠNOKNJIŽNIM STVARIMA - ODLUČIVANJE

Upis prava vlasništva stranca – na temelju pravomoćne sudske odluke (čl.108.st.2. Zakona o zemljišnim knjigama – "Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13 i 60/13)

Sentenca odluke;

Pri odlučivanju o dozvoli upisa uknjižbe prava vlasništva strane osobe temeljem pravomoćne presude, kojom je nadležni sud utvrdio stjecanje toga prava temeljem zakona (dosjelost) te je odredio da će se temeljem te odluke izvršiti i upis toga prava u zemljišnoj knjizi, zemljišnoknjižni sud nije ovlašten ispitivati postojanje posebnih zakonom propisanih pretpostavki za stjecanje vlasništva stranih osoba jer bi se time upustio u nedopušteno preispitivanje pravilnosti i zakonitosti pravomoćne sudske odluke.

Iz obrazloženja;

„Pobijanim rješenjem je odbijen prigovor predlagatelja podnesen protiv rješenja prvostupanjskog suda br. Z-3883/13 od 18. studenoga 2013. godine, kojim rješenjem je odbijena predložena uknjižba prava vlasništva predlagatelja. Navedenu uknjižbu prava vlasništva predlagatelj predlaže na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u V. broj P393/12-15 od 18. srpnja 2013. godine, kojom je utvrđeno pravo vlasništva predlagatelja na navedenom suvlasničkom dijelu predmetnih nekretnina, te je tuženicama naloženo izdavanje tabularne isprave radi uknjižbe ovoga prava u zemljišnim knjigama, koju će u protivnom zamijeniti navedena presuda. To rješenje sud u bitnome obrazlaže time da je predlagatelj strani državljanin, a da predmetne nekretnine predstavljaju poljoprivredno zemljište na kojem zemljištu strani državljani ne mogu stjecati pravo vlasništva, kako je to propisano odredbama čl. 358. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09 – dalje: ZVDSP), te čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("NN" br. 39/13). Osnovana je žalbena tvrdnja da je o pravu vlasništva predlagatelja na predmetnim nekretninama, a slijedom toga i o njegovom ovlaštenju za uknjižbu ovoga prava u zemljišnim knjigama, odlučeno pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku, da se o valjanosti ovoga stjecanje ne može ponovno odlučivati u ovome zemljišnoknjižnom postupku, već da se je temeljem čl. 108. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", br: 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 i 55/13 – dalje: ZZK), zemljišnoknjižni sud imao ograničiti na ispitivanje je li upis odredilo za to nadležno tijelo, te je li upis provediv s obzirom na stanje zemljišne knjige. Budući da su se u konkretnom slučaju ostvarile navedene pretpostavke za provedbu zemljišnoknjižnog upisa iz čl. 108. st. 2. ZZK, osnovana je žalbena tvrdnja da je prvostupanjski sud počinio pogrešnu primjenu materijalnog prava kada je odbio predloženu uknjižbu.“

Županijski sud u Bjelovaru, Gž-1565/14-2, od 9. IV. 2015.