Matrix

Citirano vrijedi za slučaj da umrli ima bračnog druga, međutim u konkretnoj situaciji to nije slučaj, glede čega se ima primjeniti čl. 12 Zakona o nasljeđivanju.

Slažem se, međutim u konkretnoj situaciji se radi o "potomku", pa bi iznimno bilo moguće odricanje, osnovom odredaba čl. 134 st. 2 i 3 Zakona o nasljeđivanju.

Što se tiče ostavinskog postupka, stvar je pravomočno završena.

Slažem se, međutim u konkretnom slučaju ostaje nejasno iza čije smrti je doneseno rješenje o nasljeđivanju, odnosno da li je istim rješenjem predmetna nekretnina utvrđena kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja (prema stanju katastra).

Kao takva je stekla određeno pravo (pravo vlasništva), ali i obveze koje proizilaze iz tog prava.

Jedno je imovina koja čini ostavinu, a drugo redukcija dara radi povrede prava na nužni dio.

Za života oca, ne.

Ako jednom pripada nešto više od polovine, moglo bi npr: 3/5,1/5,1/5

Ostaje nejasno zbog čega se već u ostavinskom postupku nije zatražilo izdvajanje darovane imovine iz ostavine, a koju bi otac kao obdarenik upisao kao svoje vlasništvo.

Ovisno od činjenice jel ugovor proveden u zemljišnoj knjizi, odnosno jel obdarenik upisao pravo vlasništva.

Ništa, žalba će najvjerojatnije biti odbijena, a žaliteljica svoja eventualna prava može tražiti u parnici.

Stan je u vlasništvu treće osobe, tako da vam ostaje zahtjev za isplatu protuvrijednosti nužnog dijela.

Specifićnost stjecanja vlasništva nasljeđivanjem je u tome što do prelaza ostavine na nasljednike dolazi u trenutku smrti ostavitelja, tako da citirano ne stoji, međutim da bi se navedeno utvrdilo je nužno provesti ostavinski postupak i ishoditi rješenje o nasljeđivanju, što ste vi i učinili ali niste naveli konkretno vozilo, glede čega je nužno ishoditi dopunsko rješenje, na način da pred nadležnim sudom inicirate postupak radi naknadno pronađene imovine, pa tek nakon toga ići u postupak eventualne registracije vozila.

Pod pretpostavkom da je obdarenik/brat za života proveo konkretni ugovor i samim tim stekao pravo vlasništva, njegovi nasljednici takvu imovinu stjeću nasljeđivanjem, u suprotnom će uz isti ugovor i rješenje o nasljeđivanju zatražiti izravan upis na sebe (pravni sljed) , odnosno stjecati vlasništvo temeljem pravnog posla.

Bitno je što su stranke ugovorile, a to je, darovatelj daruje obdareniku određenu stvar, a ovaj prihvata dar uz zahvalnost.

Trenutno nikako, to stoga što su roditelji žive, odnosno nayljedstvo nije otvoreno. Tako će i biti, dakle kad u budućnosti dođe do ostavinske rasprave, vaše je da se prihvatite nasljedstva.

To znate najbolje vi, pa ako se već odlučite da dopustite iskop kanalizacionog voda, gledajte da to bude uz rubni dio parcele, odnosno na mjestu gdje će vam najmanje smetati za slučaj kakve gradnje u budućnosti. Pazite jednu stvar, da vam sad neko na forumu lupeta nekakve cifre je krajnje nezahvalno, dogovorite se sa drugom stranom oko naknade na obostrano zadovoljstvo, što bi rekli "nađite se negdje na sredini"

Iz citiranog razloga neće biti odbijena, obzirom da dotićna posjeduje nekretninu bez pravne osnove, a činjenica da u parničnom postupku utvrđuje pravo (su) vlasništva, nije osnov koji se može suprostaviti zahtjevu vlasnika za predaju posjeda.

Glede citiranog vrijede odredbe čl. 73 Zakona o nasljeđivanju

Kako nasljeđenom tako i vlastitom imovinom.

Imali bi da je u pitanju darovanje ili oporuka.

Vrlo teško, to stoga što je u trenutku upisa zabilježbe vaš otac kao ovršenik još uvijek bio knjižni vlasnik nekretnine.

Iz razloga što djed u trenutku sklapanja citiranog ugovora nije bio vlasnik kuće, obzirom da je istom već ranije pravno raspolagao u korist sina.

Štiti u pogledu tuđih neupisanih prava, međutim ovakvim se tužbama neće napadati provedeni upis, već pravni posao kao osnov upisa, pa ako isti bude poništen ili utvrđen ništavim, to dovodi do primjene stjecanja bez osnova (otpao osnov stjecanja) , odnosno uspostavlja se prijašnje zemljišno-knjižno stanje, a isto važi i za suprotnu stranu tj. vraćanju primljenog novca.

Da, da, upravo tako👍baka je nadživjela supruga.