Matrix

može i nemora priložiti ugovor,obzirom da postoji predbilježba iz koje je vidljivo postojanje ugovora a samim tim i učinak da se predmetni stan neubraja u ostavinsku masu.

Termin apsolutizma u vašoj priči nepostoji. Što se tiče zastare treba istaknuti da se radi o odluci suda,na koju se primjenjuje zastarni rok iz čl.233 ZOO,no netreba izgubiti iz vida učinak prekida zastare(čl.241.ZOO),odnosno u konkretnom slučaju promjena sredstava ovrhe.

zahtjev za odgodu po tom osnovu je neosnovan,obzirom da banka nema nikakvu vezu obvezno-pravnim odnosom između vas i "prijatelja".

relevantna je činjenica da li ste račune platili prije podnošenja prijedloga a ne da ste platili prije nego ste zaprimili prijedlog,jer ako je prijedlog podnešen prije vašeg plaćanja to se nemože izvesti nijedan drugi zaključak od onog da ste svojom pasivnošću izravno prouzrokovali ovršni postupak.Ako kamate doista niste platili,onda ništa niste pogriješili priznanjem,budući da bi po vašem prigovoru postupak otišao u parnicu,u kojoj bi sasvim izvjesno kamate bile dokazane.

Do javne dražbe još nije došlo,niti je to u procesnom smislu moguće zbog smrti vlasnika koji bi u postupku imao položaj ovršenika,što će reći da je nužno provesti ostavinski postupak.

za remećenje JRM-a nadležna je policija,neovisno od sljedećeg citiranog ""puno toga bi postigli kad nebi prepostavljali da su neke stvari nemoguće""

Jel sud donijeo zaključak o predaji nekretnine kupcu.

obrazloženo odredbama čl.421-431 Zakona o parničnom postupku obzirom da je za pretpostaviti kako se radi o parnici vezanoj za stvarna prava na nekretnini,nadležnost je suda u Općini gdje se nekretnina nalazi(vidi čl.56.ZPP)

Pročitati "O Legalisu"(posebno pod točkom 1,7 i 8) http://www.legalis.hr/content.php/16-pravila-foruma Vi u biti trebate odvjetnika.

na iznos neisplaćene kamate mogu zahtijevati i zateznu kamatu samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njezinu isplatu, što znači da se kamata na kamatu, tzv. procesna kamata, može zahtijevati samo od dana utuženja,međutim u konkretnom slučaju je očigledna zastara kamata kao samostalnog potraživanja.Naime,prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-41/1999 kamata kao akcesorno potraživanje dijeli pravnu sudbinu glavnog potraživanja, pa kad zastari glavno potraživanje, zastarjela su i sporedna potraživanja, kao što su potraživanja kamata, plodova, troškova, ugovorne kazne. Odredba čl. 226. ZOO koja propisuje zastarni rok od tri godine ima u vidu upravo samostalno potraživanje kamata u situaciji kada je glavno potraživanje prestalo postojati (isplatom ili na drugi način). Kamate teku kontinuirano od dospijeća do prestanka glavnog potraživanja, pa samostalno potraživanje kamata (nakon podmirenja glavnog potraživanja kao u ovom slučaju) zastarijeva u roku od tri godine od nastanka svakog pojedinog dnevnog iznosa kamata, jer to potraživanje nastaje i dospijeva svakog dana u vremenu od dospijeća do prestanka glavnog potraživanja. Znači,kad je glavna tražbina prestala i zatezne kamate postale samostalna tražbina,(kao u vašem slučaju) zastara zahtjeva za kamate se prosuđuje po odredbi čl.226. ZOO-a. Prijetnja ovrhom je suluda budući da nedostaje ovršni naslov,što će reći pravomoćna odluka suda,pa ukoliko doista pokrenu parnicu radi isplate kamate kao samostalnog potraživanja,ostaje vam mogućnost isticanja prigovora zastare,na koju se morate pozvati upravo Vi,budući da sud na zastaru nepazi ex offo.

Ugovor o doživotnom uzdržavanju jednostavno proizvodi učinak da u trenutku smrti primatelja uzdržavanja imovina obuhvaćena ugovorom više nije njegova,pa samim tim ista imovina nemože činiti ostavinu umrlog,na što upućuju odredbe čl.5 st.3.Zakona o nasljeđivanju,po kojim se ostavina sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti,međutim kako je dio ili cijela imovina otuđena ugovorom pod suspenzivnim rokom još za života ostavitelja,to kako smo već napisali stvara prepreku da u trenutku smrti ostavitelja imovina obuhvaćena ugovorom ex lege pređe na nasljednike,jer prije nego nastupi takav prelaz dolazi do prelaza temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju. Pojednostavljeno nastupa učinak posrednog isključenja iz nasljeđivanja imovine koju obuhvati ugovor.

Upisuju se podaci iz dosadašnjih upisa u KPU, odnosno podaci o nekretnini iz ugovora, ili druge isprave,no ukoliko se radi o bespravnoj dogradnji upisuje se samo u onom djelu koji je već upisan ili u ugovoru,međutim graditelj bespravnog dijela može o svojem trošku angažirati vještaka i na temelju suglasnosti svih suvlasnika i vještačkog nalaza zatražiti upis i nad bespravnim (uzrupiranim)dijelom.

iz početnog upita se stječe dojam da je umrli bio davatelj uzdržavanja po ugovoru o dož.uzdržavanju,pa najvjerovatnije postoji dilema dali nasljednici mogu stupiti u njegov pravni položaj po pitanju ugovora,odnosno nastaviti pružanje uzdržavanje.Više u članku http://www.legalis.hr/forum/entry.php/31-Prava-nasljednika-umrlog-davatelja-uzdr%C5%BEavanja

mišljenja sam da nema osnove za donošenje privremene mjere prema pravilima koja uređuje Ovršni zakon.

Iz sudske prakse Prema stavu Vrhovnog suda RH u odluci br. Rev-861/2007 nižestupanjski sudovi zaključuju u prilog nastupa zastare tražbine banke kao tužitelja. U prilog takvog zaključka polaze od utvrđenja da je čl. 13. Ugovora o kredit određeno da se kredit smatra dospjelim na naplatu u cijelosti kada korisnik kredita propusti platiti dvije uzastopne mjesečne dospjele rate kredita. S tim u svezi utvrđuju da je dospijeće na naplatu cijelog kredita, obzirom na neprijepornu činjenicu da nisu isplaćene o dospijeću dvije uzastopne mjesečne rate, nastupilo izvan roka od pet godina računajući unatrag od utuženja. Slijedom takvih utvrđenja, pravo banke na otkaz ugovora o kreditu treba promatrati neovisno od prava banke da po dospijeću cijelog kredita na naplatu zatraži pravovremeno njegovu isplatu kako bi izbjegla nastup pravnih posljedica zastare tražbine. Tužitelj zapravo u reviziji smatra da bi se moglo smatrati da je cijeli kredit dospio na naplatu trenutkom neplaćanja dviju uzastopnih rata kredita samo onda ako bi se banka poslužila pravom da ugovor otkaže, a što ona da nije učinila. Ovakve tvrdnje revidenta nisu osnovane, jer iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je odredbom čl. 13. ugovora između stranaka utanačeno da neotplaćeni iznos kredita za naplatu dospijeva trenutkom ne plaćanja dviju uzastopnih rata kredita. Revidentove se tvrdnje ne mogu prihvatiti jer bi proizlazilo da kredit, ako ga banka ne bi otkazala, pa iako dužnik obvezu iz kredita ne ispunjava, ne bi dospio cijeli na naplatu sve dok ne bi dospjela na naplatu i zadnja mjesečna rata kredita,a takvi zaključci iz utvrđenog činjeničnog stanja ne proizlaze. To posebno ne proizlazi iz čl. 13. Ugovora o kreditu u kojoj su odredbi stranke odredile kada se cijeli kredit smatra dospjelim na naplatu. Ako bi se i polazilo od toga da odredba čl. 13. Ugovora nije posve jasna, tada bi ju trebalo tumačiti sukladno čl. 100. ZOO, u korist strane koja nije pripremila i predložila ugovor, a to je tuženik, a ne tužitelj, tj. P. banka.

_____ ovo nevrijedi u slučaju kad stranka tuži RH pred ESZLJP

dopušteno ako je takvu saglasnost dala stranka u postupku(čl.96.ZPP) može biti svjedok,na sudu je da ocijeni njegov iskaz.

može u rokovima propisanim zakonom kojim se uređuje upravni postupak podnijeti prijedlog za obnovu postupka iponištenje rješenja o utvrđivanju poreza na promet nekretnina.

policija u konkretnoj situaciji nemože puno učiniti,odnosno može konstatovati što su uočili i sve to prenijeti na papir.Službenu zabilješku policije možete iskoristiti kao jedan od dokaza u sudskom postupku.

po meni ispravno tumačenje,obzirom da je smrću svekrve sva imovina po sili zakona prešla na vašeg umrlog muža i njegovu sestru,pa čak i ona imovina za koju se u ostavinskom postupku iza umrle svekrve nije znalo.Referenti porezne uprave se ugrubo drže nekakvog "kalupa",što će reći da njihova tumačenja neidu u pravnu dubinu,glede čega često donose rješenja u prvom stupnju koja nezadovoljne stranke sa uspjehom napadaju u žalbenom postupku ili pak upravnom sporu.

Ne,već može jednostavno biti odbijen sa zahtjevom,uz obvezu da vam nadoknadi prouzročene troškove postupka.

nije ni moglo,tek ste u zadnjem javljanju posložili situaciju da bi sud pružio zaštitu,nužno je dokazati dvije ključne činjenice;1.čin smetanja 2.da ste posjednik

Zna se kako ide sudskim putem(tužba radi smetanja posjeda),no ako neko pak želi nasilno prodrt u posjed nekretnine koja je fizički ograđena,onda se posjednik može štititi dopuštenom samopomoći ili da istovremeno zatraži intervenciju policije. Međutim,niste shvatili što vas Felix pita,biti vlasnik neznači automatizmom biti i posjednik,što će reći da vlasnik u parnici(posjedovnoj) može izgubiti spor ukoliko nedokaže svoj zadnji mirni posjed,odnosno aktivnu legitimaciju za posjedovnu zaštitu.

da li su prethodni kupci svoje ugovore polagali u KPU-a

na istu morate u roku odgovoriti nema revanšizma nikakvim automatizmom,već svoje zahtjeve trebate dokazati.