Matrix

Nesto?Sta pise u naslovu?

Svakako,samo da se nadovezem,prestankom braka prestaju i vasa nasljedna prava u odnosu na supruga.

5% od vrijednosti nekretnine

U vasem slucaju vrijedi placanje poreza na promet nekretnina.

Postovani, ovrhovoditelj je mogao podnijeti prijedlog za ovrhu i 14.04.2018. Naime,iz cinjenicnog stanja je nedvojbeno da je trazbina utvrdjena odlukom suda,pa samim tim ovrhovoditelj ima rok od 10 god da pokrene ovrsni postupak,cime je tijek zastare prekinut.

Sudski izvrsitelj vas uvodi u posjed nekretnine u cjelini,jer ste vi suvlasnik a samim tim i suposjednik u idealnom dijelu koji nije odredjen ali je odrediv u nekom drugom postupku(razvrgnuce). Postavlja se pitanje dali ste u ovrsnom prijedlogu,naveli nacin ovrhe po pitanju sudskih troskova.

Ne, razvrgnuce sudskim putem se provodi upravo radi toga,sto druga strana nezeli,ili nema dogovora oko mirnog razvrgnuca suvlasnistva.

To je ok Bovu,sasvim jasno,ali prenosim drugi vid pogodnosti po pitanju ugovora o doz.izdrzavanju,u smislu poreza.

Clanak 11/a,Zakona o porezu na promet nekretnina,odredjuje oslobodjenje od placanja poreza kod sklopljene kupoprodaje. Medjutim,vi kao davatelj-ica uzdrzavanja imate pogodnosti u vezi poreza,sto je uredjeno istim zakonom. Članak 8. (1).... (2) Pri stjecanju nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju, porez na promet nekretnina umanjuje se za 5% za svaku godinu trajanja uzdržavanja proteklu od dana sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, koji je ovjeren od suca nadležnog suda ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, do smrti uzdržavanog...

Nesto mi je poznat sadrzaj vashe teme,no nebitno,a zasto komplicirate sebi situaciju,kad legalizaciju moze pokrenuti maceha

Bakin pristanak nije uvjet za sklapanje kupoprodaje,medjutim morate znati da prodajom nekretnine bakino pravo sluznosti neprestaje,sto znaci da bi eventualni kupac morao trpiti teret nekretnine(malo bi tko pristao),jer bakino pravo prati nekretninu a ne vlasnika. Naravno,postoji mogucnost da se baka valjano odrekne prava sluznosti,o cemu bi trebali sa istom porazgovarati.

Ako se nasljednik nepojavi na ostavinskoj raspravi,smatrace se kao da je dao pozitivnu nasljednicku izjavu. Rjesenje moze zavrsiti na oglasnoj ploci,i protekom roka postati pravomocno.

hm,kako da ne, samo sto ce porezna uprava zanemariti vasu kupoprodajnu cijenu i odrediti istu prema trzisnoj vrijednosti nekretnine.

trenutkom oceve smrti,na nasljednike je presla imovina,samim tim i na vas,sto znaci da prodaju imovine iskljucujemo iz daljnje price. Slijedi ostavinski postupak,po cijem okoncanju se donosi rjesenje o nasljedjivanju.

Članak 14. (1) .... (2) Ako se stječe nekretnina na temelju odluke suda ili drugog tijela, porezna obveza nastaje u trenutku pravomoćnosti te odluke. (3) Ako se odlukom suda utvrđujepravo vlasništva na nekretnini dosjelošću, porezna obveza nastaje u trenutku pravomoćnostite odluke.... . Prema pravnim stajalištima izraženim u presudama suda, kod dosjelosti pravo vlasništva se stječe samom činjenicom nastanka pravne osnove pa je presuda suda kojom se tužitelj utvrđuje kao vlasnik na temelju dosjelosti deklaratorne naravi, jer tom presudom nije konstituirano nikakvo novo niti veće pravo koje on ranije nije imao. Ako je presuda suda deklaratorne naravi, znači da se nekretnina ne stječe na temelju te odluke suda, već presuda suda samo priznaje da vlasništvo postoji, a koje je stečeno nekim ranijim prometom o kojemu nema isprave. Nadalje, kod dosjelosti, kao načinu stjecanja nekretnine , ne govori se ni o stjecanju od drugih osoba. Stoga se opravdano namece pitanje kako dosjelost nije izričito propisana kao predmet oporezivanja, jer se ne može podvesti pod stjecanje na temelju odluke suda ni pod stjecanje od drugih osoba, je li ista predmet oporezivanja porezom na promet nekretnina. Kako si se otklonile postojeće dvojbe Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona(porez na promet) izričito se propisuje da se predmetom oporezivanja smatra i stjecanje dosjelošću. Međutim kako se kod stjecanja dosjelošću kako je već naprijed navedeno ne radi o stjecanju na temelju odluke suda a ni o stjecanju od druge osobe valjalo je i dopuniti zakonske odredbe propisujući kada nastaje porezna obveza poreza na promet nekretnina kod stjecanja dosjelošću. Stoga se proširuju odredbe članka 14. Zakona te se propisuje da kod stjecanja dosjelošću porezna obveza poreza na promet nekretnina nastaje u trenutku pravomoćnosti odluke o stjecanju dosjelošću. Posljedica propisivanja dosjelosti kao predmeta oporezivanja u praktičnoj primjeni znači da će se sudske odluke o priznavanju prava vlasništva stečenog dosjelošću morati prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave u zakonom propisanom roku. Međutim prilikom utvrđivanja poreza na promet nekretnina morat će se u skladu s sadržajem odluke utvrditi stvarni način stjecanja, a što će s obzirom na već poznate sadržaje najčešće upućivati na primjenu oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina, a temeljem članka 13. Zakona (nasljeđivanja, darovanja idruga stjecanja bez naknade)...

Perica se vraca kuci nakon zadnjeg dana skolske godine,roditelji i ostali ukucani pitaju...sine,s kakvom si ocjenom zavrsio skolsku godinu?Perica se na to obraca ocu...Tatice ti si bio nogometas pa ces me shvatiti...produzio sam ugovor sa sedmim razredom na jos jednu godinu...

Ja , _______________________________ ( OIB _____________________ ), adresa _________________________________ , opozivam punomoć danu _________________________________ ( OIB _____________________ ), adresa _________________________________ za zastupanje u postupku_______ potpisanu dana ********** ______________ u _______________ . Opoziv vrijedi s danom potpisa. U ____________, dana ________2013. Potpis; . Opozivanje punomoći proizvodi pravni učinak od kada je priopćeno sudu pred kojim se vodi postupak, pa nakon toga opunomoćenik više nije ovlašten za zastupanje. Sve parnične radnje koje je opunomoćenik poduzeo u granicama punomoći u razdoblju od opoziva punomoći do priopćenja tog opoziva sudu, smatraju se radnjama poduzetim od za to ovlaštene osobe ODLUKA VISOKOG TRGOVAČKOG SUDAREPUBLIKE HRVATSKE, BR. Pž-1405/04 OD 14. OŽUJKA 2007

Hm,dobro,a tko vam je ispricao pricu o zatvoru! Nevidim iz vase objave da ste do bankinog novca dosli na nacin da ste imali masku na licu i oruzje u rukama.

odredbe clanka 11/a Zakona o porezu na promet nekretnina,odnose se na kupoprodaju.

Iz navedenog cinjenicnog stanja,vasha majka nije zakoniti nasljednik ostaviteljice,niti bi u parnici imala uporiste za stjecanje dijela ostavine. Greska je kao sto i sami znate,sto za zivota ostaviteljice neke stvari nije rijesila(oporuka,darovanje,dozivotno ili dosmrtno izdrzavanje)

Vlasnistvo na nekretninama se moze stjecati i odlukom suda,medjutim sukladno odredbama Zakona o porezu na promet nekretnina,svako stjecanje prava vlasnistva na nekretninama u HR podlijeze obvezi poreza,pa i ono na temelju odluke suda.

Nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja do visine vrijednosti nasljedjene imovine,ali s tim ako su dali pozitivnu nasljednicku izjavu. Dug koji nastane od trenutka smrti ostavitelja do pravomocnog rjesenja o nasljedjivanju je iskljucivo dug nasljednika,jer trenutkom smrti ostavitelja na nasljednike prelazi imovina,a samim tim i sva prava i obveze.

Članak 177.ZN (1) Za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalište (ostavinski sud). (2) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalište u Republici Hrvatskoj, za ostavinski postupak mjesno je nadležan sud na čijem je području ostavitelj u to vrijeme imao boravište. (3) Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalište ni boravište u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud na čijem se području nalazi pretežni dio njegove ostavine u Republici Hrvatskoj. (4) Ako se nijedan dio ostavine nenalazi u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu državljana. Članak 211.ZN (1) Nakon što primi ispravu iz članka 210. ovoga Zakona, sud će ispitati je li nadležan za ostavinski postupak, pa ako ustanovi da nijenadležan, dostavit će predmet nadležnom sudu. (2) Ako sud ustanovi da je za ostavinski postupak nadležno inozemno tijelo, rješenjem će se oglasiti nenadležnim i obustaviti postupak.

Upit iz pocetne objave je vrlo jasan,u smislu dali suprug iz cinjenicnog stanja moze steci vlasnistvo na 1/2 stana. Bespotrebno je uopce vise polemisati o tome,dali moze ili ne.

Odricanje od nasljedstva nemoze biti djelimicno ni uvjetovano. Nadalje valja naglasiti da je prihvat i istovremeni ustup nasljednog dijela moguc medju sunasljednicima.