Matrix

Sukladno clanu 3. PRAVILNIKA O OSPOSOBLJAVANJU ZA VOZAČA MOTORNIH VOZILA,donesenim u skladu sa odredbama Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, propisuje se da osposobljavanju za vozača motornih vozila može pristupiti osoba koja izmedju ostalog ima bosanskohercegovačko državljanstvo, prijavljeno prebivalište ili boravak u Bosni i Hercegovini, duže od šest mjeseci, kao i STRANI DRZAVLJANIN koji ima odobren stalni ili privremeni boravak u Bosni i Hercegovini, duži od SEST(6) mjeseci...

Ako je objekat jos uvijek upisan na ime osobe s kojom je vash pokojni otac sklapao ugovor,mozete podnijeti prijedlog za upis prava vlasnistva.Temelj upisa je ugovor o zamjeni nekretnina,uz sve ostalo(prijedlog,pristojba,preslike osobnih)prilozite i rjesenje o nasljedjivanju kao dokaz da ste pokojnikovi sveopci pravni sljednici.

-budimo realni,bezbroj je priznanja prekrsaja,usljed cega se neide u postupak dokazivanja.,

-nema veze,nije sporan upis. Vodice se spor pred upravnim sudom u vezi rjesenja Porezne uprave.

Vasha ugovorena cijena je fiktivna i nije realna,usljed cega je porezna uprava obracunala porez od 5%,na procijenjenu trzisnu vrijednost nekretnine.

Bez obzira sto kuca nije upisana u zemljisnim knjigama,dijeli pravnu sudbinu zemljisne cestice,jer su medjusobno trajno povezane. Opet gledajuci,javni biljeznik u podastrtim aktima nije mogao uociti postojanje konkretne kuce,dok to vi niste usmeno izjavili. Kako god,vi imate pravo na prigovor.

Dali vi imate bilo kakav pravni temelj posjedovanja konkretne nekretnine.Vodeci se cinjenicom da vam upisani vlasnici neosporavaju pravo vlasnistva,postoji mogucnost da pokusate pojedinacnim ispravnim postupkom,ili kako vec kazete,sklopljenim darovnim ugovorom.

Bundeva i Binebi pronadjite se u temi pod linkom http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/68104-Modifikacije-na-zgradi-izgra%C4%91enoj-prije-68-ali-ne-na-dijelu-koji-je-u-mom-vlasni%C5%A1tvu

Prikupite ugovor izmedju upisanog vlasnika i te NN osobe,nadalje vam treba ugovor izmedju NN osobe i osobe s kojom ste vi sklopili ugovor o zamjeni. Ishodite li navedene ugovore,rijesen je problem.

Trebate dokazati pravni sljed vlasnistva konkretnog stana,sto znaci od z.k izvadka trenutno upisanog vlasnika i nadalje priloziti pravne akte(ugovor ili dr.)prometovanja nekretninom,sve tako do vas.

Na odluku suda postoji redovni i izvanredni pravni lijekovi,pri cemu neodlucuje vise "sudac"iz prvostupanjskog postupka.

Nije pitanje utvrdjenje starosti zgrade,vec tvrdnja koju iznosite da je cjeloviti objekat nelegalan povlaci prethodno pitanje.

Stjecanje bez osnova?? Osnov je posudba.(dokumentovana) Tuzba za povrat duga,i nespominjat institut stjecanja bez osnova,jer rizikujete neusvajanje tuzbenog zahtjeva,

na Legalisu postoji odgovarajuci podforum za vasu temu.

Ne,takav objekat se nece smatrati nelegalan u cjelini,u pocetnoj objavi je naglaseno vrijeme gradnje. Naime,15. veljače 1968. je u području građenja i prostornog uređenja poznat kao datum presjeka za Opću legalizaciju , odnosno sve što je na teritoriju RH izgrađeno do toga datuma smatra se da je izgrađeno u skladu sa odgovarajućom dozvolom. Iako su Zračne snimke iz toga vremena osnov za legalizaciju, snimke nekih područja ili objekata danas nisu dostupni te je starost nerijetko potrebno dodatno dokazivati na druge načine. Postoje tako dva osnovna dokumenta (Uvjerenja) odnosno načina koja dokazuju izgrađenost prije 15.veljače 1968. Prvi je način da se ishodi Uvjerenje da je građevina evidentirana prije 15.02.1968 , a navedeno Uvjerenje izdaje katastar ili Središnji ured Državne geodetske uprave na temelju podataka iz zračnih snimki, katastarskog plana i sl. U slučaju da navedene institucije zbog nekog razloga nemaju snimku ili evidenciju nad objektom tada je potrebno ishoditi Uvjerenje o vremenu građenja građevine koje izdaje nadležni odjel za gradnju . Za dobijanje navedenog Uvjerenja potrebno je priložiti odgovarajuće dokaze koji mogu biti: nalaz građevinskog vještaka, fotografije, izjave svjedoka, mogući računi iz tog vremena o kupnji materijala, spajanja na infrastrukturu itd. Sastavni dio navedenog Uvjerenja je snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja , što se između ostalog potrebno priložiti samom pismenom Zahtjevu prilikom traženja Uvjerenja. Za objekte izgrađene prije 15.veljače 1968. ne izdaje se Uporabna dozvola dok je eventualnu nadogradnju bez dozvole ili mimo dozvole potrebno legalizirati.,sto i jeste situacija u vasem konkretnom slucaju. Doprinosi i naknade prema državi i lokalnoj samoupravi plaćaju se samo za dio koji se legalizira..

Postovana, bespotrebno razapinjete temu na vise podforuma. http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/68092-naslje%C4%91ivanje-i-kupnja-1-nekretnine?p=622507#post622507 pozdrav

Postovana, u smislu clanka 11/a Zakona o porezu na promet nekretnina i vasheg konkretnog slucaja,postoji mogucnost oslobadjanja od placanja poreza ali ne u potpunosti,sto znaci da ovisi o odredjenim cinjenicama. Članak 11.a (1) Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temeljusklopljenog ugovora o kupoprodajistječu prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti. .... 3. da površina nekretnine, ovisno o broju članova uže obitelji građanina, ne prelazi površinu kako slijedi: – za 1 osobu do 50 m2 građevine (ovo pod pretpostavkom da ste sami vi,a za vise osoba je razlicita kvadratura) 4. da građanin te članovi njegove uže obitelji nemaju, u tuzemstvu ili inozemstvu, u vlasništvu, suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu: 4.1. građevine (stan i/ili kuću) čija je ukupna (zbrojena) površina svih građevina jednaka, veća ili do najviše 10 m2 manja od površine građevine iz točke 3. ovoga članka (3) Ako površina nekretnine prelazi zadane površine iz točke 3.stavka 1. ovoga članka, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine građevine..

Misljenja sam da u vasem konkretnom slucaju revizija kao izvanredni pravni lijek,nije dopustena.

Takvu parnicu,u smislu naknade stete bi izgubili,jer nepostoji propust.

U vasem slucaju legalizacijom je obuhvacen nelegalni dio gradjevine,a samim tim da vi zivite u ozakonjenom dijelu daje vam za pravo da budete pasivni u postupku legalizacije.

Upravo tako,nigdje se u objavi nemoze uociti,sila,prijetnja ili drugi vid prinude.

Suprug vam je rekao istinu,nemate pravo na kucu.Naime,nekretnina je darovana vasem suprugu i kao takva se nesmatra bracnom stecevinom.

Sasvim je izvjesno da bi se u slucaju utvrdjenja bracne stecevine vashe majke,primjenjivala dva zakona(stari i novi) Naime,Zakonom o braku i porodičnim odnosima koji se primjenjuje do 01.07.1999. godine, određeno je da je imovina koju su Vaši roditelji stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili koja potječe iz te imovine, zajednička imovina. Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova, udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. U slučaju spora, sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, oradu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine. Imovina stečena od 01.07.1999. g. nadalje podliježe Obiteljskom zakonu te predstavlja bračnu stečevinu koja je suvlasništvo oba bračna druga u jednakim dijelovima, ukoliko drugačije nije ugovoreno. Nije bitno tko je formalno upisan kao vlasnik te imovine. Dakle, ukoliko Vaši roditelji nisu drugačije ugovorili, njihova će se imovina stečena do 01.07.1999. g., a koja je stečena radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, dijeliti tako da se određuju doprinosi svakog od njih u stjecanju imovine, a imovina stečena od 1999. g. nadalje na dva jednaka dijela.. IZ SUDSKE PRAKSE; <<presuda Općinskog suda u Zaboku broj: P-873/02 od 17. listopada 2005. godine, kojom je utvrđeno da je tužiteljica J. Š. za vrijeme trajanja bračne zajednice s podnositeljem stekla nekretninu-obiteljsku kuću izgrađenu na čkbr. 2860/2 upisanuu z.k.ul. 2485 k.o. Š., te je tuzenom naloženo da tužiteljici izda tabularnu ispravu podobnu za upis prava suvlasništva na navedenoj nekretnini koju će u protivnom zamijeniti navedena presuda.>> Ista presuda potvrdjena presudom Županijskog suda u Zlataru broj: Gž-275/06-2 od 22.veljače 2006. godine.. <<Općinski sud u Zaboku je nakon provedenog dokaznog postupka utvrdio osnovanost tužbenog zahtjeva tužiteljice radi utvrđenjabračne stečevine pozivom na mjerodavne odredbe članka 287. stavke 1. i 2. Zakona o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 45/89.), kojima je propisano: (1) Kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. (2) U slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine. Naime, prvostupanjski sud je, nakon provedenog dokaznog postupka, utvrdio da su stranke živjele u bračnoj zajednici od 1978.godine do 1984. godine, te da su zajedničkim sredstvima (svojom ušteđevinom, radom i kreditima) sagradile obiteljsku kuću koja se sastoji od prizemlja, prvog kata i visokog korisnog potkrovlja. Nadalje je utvrđeno, po sudskom vještaku građevinske struke, tržišna vrijednost svih nekretninau iznosu od 701.372,00 kuna, od koje je oduzeta vrijednost zemljišta, temelja, starog prizemnog objekta i bočnog zida koji iznosi 244.000,00 kuna, a što predstavlja posebnu imovinu podnositelja koja ne ulazi u zajedničku imovinu stečenu za vrijeme trajanja braka stranaka. Prvostupanjski sud je utvrdio da je doprinos tužiteljice jednak doprinosu podnositelja i to na procijenjenu vrijednost nekretnineod 457.372,00 kuna, te da je tužiteljica suvlasnica nekretnine>>

Postovani, cinjenica da je zemljiste djelimicno vlasnistvo vaseg djeda,nije dokaz da vasha majka nema imovinu u vidu bracne stecevine.Ako je zaostavstina iza umrlog oca bracna stecevina,onda majci pripada polovina,a drugu polovinu dijeli s djecom na jednake dijelove. Pozdrav

Nema tu oslobodjenja od placanja poreza na promet nekretnina po pitanju stjecanja prve nekretnine,jer se isto oslobodjenje odnosi na kupoprodaju. Članak 11.a (1) Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje....