Matrix

Objekat je moguće legalizirati samo u cjelini uključujući i dio onog suvlasnika koji ne želi legalizirati svoj dio, ali u tom slučaju su podnositelji zahtjeva sami dužni snositi sve troškove postupka legalizacije,iz cega proizilazi da je protivnik legalizacije nagrađen besplatnom legalizacijom svoga dijela...

drago mi je, ono sto je bitno da vi u svemu tome nemate problem. Sa srecom!

Unutar Europske unije ne postoji obveza usklađivanja poreza, a pogotovo unificiranja poreznog sustava, pa ulaskom u Europsku uniju neće doći do promjena svih oblika poreza. Ulaskom u Europsku uniju svaka članica ima pravo zadržati vlastiti porezni sustav, pa i uvoditi nove vrste poreza. Međutim, članice Unije obvezno usklađuju pojedine porezne oblike odnosno harmoniziraju porezni sustav onoliko koliko je neophodno za uspješno funkcioniranje zajedničkog tržišta.Ovo usklađivanje se prvenstveno odnosi na posredne poreze kao što je porez na dodanu vrijednosti trošarine...

Članak 14.ZN (1) Ostavitelja koji nije ostavio ni potomke, ni bračnog druga, ni roditelje, niti su ovi ostavili nekog potomka, nasljeđuju njegovi djedovi i bake. (2) Jednu polovicu ostavine nasljeđuju djed i baka s očeve strane, a drugu polovicu djed i baka s majčine strane.. Članak 15.ZN (1) Djed i baka iste loze nasljeđuju na jednake dijelove. (2) Ako je neki od ovih predaka jedne loze umro prije ostavitelja, dio ostavine koji bi mu pripao da je nadživio ostavitelja nasljeđuju njegova djeca, njegovi unuci i njegovi daljnji potomci, po pravilima za slučaj kad ostavitelja nasljeđuju njegova djeca i ostali potomci. (3) U svemu ostalome za nasljednopravo djeda i bake jedne loze i njihovih potomaka vrijede pravila po kojima nasljeđuju ostaviteljevi roditelji i njihovi potomci..

Za takav dug za koji je pokrenut sudski postupak,provjeru izvrsite u pravnoj sluzbi T-com-a.,.

Ne. Imovina obuhvacena ugovorom o doz.izdrzavanju nije ostavinska masa. Članak 5.ZN (1)... (2)... (3) Ostavina se sastoji od svega što je bilo ostaviteljevo u trenutku njegove smrti, osim onoga što se ne može naslijediti zbog svoje pravne naravi ili po zakonu. No, NIJE OSTAVINA ONO što je tuđi udio u zajedničkoj imovini ili STO NETKO U TRENUTKU OSTAVITELJEVE SMRTI STEKNE NA POSEBNOM PRAVNOM TEMELJU... U konkretnom slucaju,trenutkom smrti tetke vi stjecete vlasnistvo na posebnom pravnom temelju. Nadalje,zasto bi sud razvrgavao suvlasnistvo,kad brat i vi to mozete uraditi mirnim razvrgnucem.

Sklapanjem predugovora o kupnji nekretnine ugovorne strane preuzimaju obavezu sklopiti glavni ugovor u određenom roku. Taj predugovor obavezuje ukoliko sadrži sve bitne sastojke glavnog ugovora, a najmanje predmet glavnog ugovora, cijenu i obvezu na sklapanje glavnog ugovora, te predaju stvari u vlasništvo kupca. Ukoliko će u trenutku sklapanja predugovora ili glavnog ugovora vama biti isplacen određeni iznos (na ime kapare), kao znak da je ugovor sklopljen, ugovor se smatra sklopljenim isplatom tog iznosa. U ugovoru ili predugovoru važno je da definirate koliki dio iznosa koji se plaća predstavlja kaparu, a koji je dio kupoprodajne cijene. Dio koji je isplacen na ime kupoprodajne cijene se prilikom eventualnog raskida istog vraća strani koja ga je dala. Kapara se u slučaju ispunjenja ugovora mora vratiti ugovornoj strani koja ga je dala ili uračunati u ispunjenje obaveze. Pri tome morate znati da kapara nije isto što i odustatnina. Kapara ne ovlašćuje prodavatelja da isplatom dvostruke kapare odustane od ugovora niti ovlašćuje kupca da isplatom iste odustane od ugovora. Pravo odustati od ugovora mora biti izričito dano odnosno propisano u odnosnom ugovoru. Postoji mogućnost da uz kaparu ugovorite pravo odustanka. Tada će se kapara smatrati odustatninom te će svaka strana moći odustati od ugovora. U tom slučaju, ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraća je u dvostrukom iznosu. U tom se slučaju iznos koji je dan na ime kupoprodajne cijene vraća ugovornoj strani koja ga je dala. Ako vi kao prodavatelj dobrovoljno ne želite vratiti dana sredstva niti dvostruku kaparu,druga strana ima pravo na tuzbu... Medjutim,vrlo je diskutabilna zabiljezba predugovora,jer Zakon nepredviđa mogućnost zabilježbe predugovora u zemljišnim knjigama. Izdvajam odluku Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-1021/2010-2, od 18. studenoga 2010., koja je donesena u žalbenom postupku u kojem se raspravljalo o tome može li se u zemljišnu knjigu upisati zabilježba predgovora o kupoprodaji nekretnina. Taj sud rekao je da to nije moguće i kao argument naveo sljedeće obrazloženje: „Materijalnopravno stajalište žalbe da za takve slučajeve propisima koji su na snazi nije predviđen upis zabilježbe, odnosno da bi u konkretnom slučaju bilo osnovano podnijeti prijedlog za predbilježbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama, umjesto upisa zabilježbe postojanja Predugovora o kupoprodaji nekretnina, kao pravilno prihvaća i ovaj drugostupanjski Sud. (…) Kada se ima u vidu sadržaj odredbe čl. 39. Zakona o zemljišnim knjigama kojom je propisana svrha takvog upisa, to i ovaj Sud smatra da u toj zakonskoj odredbi nema osnove za zabilježbu zaključenog Predugovora o kupoprodaji nekretnina...

Vezano za vase navode i odredbe clanka 125 Zakona o nasljedjivanju,nisam misljenja da su se ispunili uvjeti nedostojnosti za nasljedjivanje. Članak 125.ZN Nedostojan je naslijediti, kako na temelju zakona tako i na temelju oporuke, kao i dobiti bilo što na temelju oporuke: 1. onaj koji je namjerno usmrtio ostavitelja, ili je to pokušao; 2. onaj koji je silom ili prijetnjom natjerao, ili prijevarom naveo ostavitelja da napravi ili opozove oporuku ili neku oporučnu odredbu, ili ga je spriječio da to učini; 3. onaj koji je uništio ili sakrio ostaviteljevu oporuku s namjerom da spriječi ostvarenje ostaviteljeve posljednje volje, kaoi onaj koji je krivotvorio ostaviteljevu oporuku; 4. onaj koji se teže ogriješio o obvezu uzdržavanja prema ostavitelju prema kojemu je imao zakonsku obvezu uzdržavanja, onaj koji nije htio pružiti ostavitelju nužnu pomoć, koju mu je mogao pružiti bez opasnosti za vlastiti život, ili ga jeostavio bez pomoći u prilikama koje su opasne za život ili zdravlje.. Članak 126.ZN (1) Nedostojnost ne smeta potomcima nedostojnoga i oni nasljeđuju kao da je on umro prijeostavitelja.

Sve ok,do mene je,tekst se odnosio na korisnika coruptionbuster,ali sam citirao vasheg smjeska,

Postovani, necete upisivati nikakvu podjelu,radi se o zabiljezbi ugovora,kao vid osiguranja da imovina nece biti otudjena od strane vlasnika.

U vasem slucaju postoje dva nacina;tuzba za utvrdjenje prava vlasnistva i pojedinacni ispravni postupak. Pocecemo sa po meni laksim nacinom,a to je PIP,da bi se pokrenuo isti postupak potrebno je da stranka ima za to opravdan razlog, a on postoji kada je mnoguće javnom ili javno ovjerovljenom ispravom učiniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišno-knjižne upise. Konkretno se radi o tome da je predlagatelj upisan u katastru kao posjednik nekretnine, ili da ima ovjereni kupoprodajni ugovor bez klauzule intabulandi ili da je neku nekretninu nasljedio kao izvanknjižno vlasništvo ostavitelja. Na ovom mjestu valja istaknuti kako pojedinačni ispravni postupak nije postupak koji se nužno vodi protiv evidentiranih suvlasnika nekretnine. Njima se rješenje dostavlja isključivo radi bolje obavijesti,a sama činjenica da im dostva nije obavljena ili da nije uredno obavljena, ne daje im mogućnost da valjanost upisa osporavaju isključivo zbog navedene okolnosti. Drugim riječima, rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka biti će zemljišno knjižnim suvlasnicima dostavljeno ukoliko sud koji vodi postupak bude u mogućnosti saznati njihovu adresu, bilo iz prijedloga, bilo iz podataka zemljišne knjige. Siguran sudionik ovog postupka je samo predlagatelj. Nakon zaprimanja prijedloga sud stavlja zabilježbu u zemljišno knjižni uložak u kojem je postupak otovoren, a koja zabilježba se briše tek protekom 30 dana od dana zaključenja rasprave za ispravak. Osim toga, po službenoj dužnosti objavljuje se i javni oglas u kojem se opisuje predmet konkretnog pojedinačnog ispravnog postupka, te se poziva sve zainteresirane osobe da Sudu dostave prijedloge i prijave, u roku koji ne može biti kraći od 30 dana niti dulji od 6 mjeseci. Oglas se objavljuje u Narodnim novinama, na oglasnoj ploči suda i sredstvima javnog priopćavanja, pa je na taj način informacija oko vođenja postupka smatra javno objavljenom i dostupnom svima. Dakle, svrha je pojedinačnog ispravnog postupka da se brzo i učinkovito uskladi zemljišno-knjižno stanje, uz zaštitu prava svih osoba koje trebaju sudjelovati u tom postupku, a koja im je omogućena ovim pravnim institutom. Za predlagatelja ovog postupka, on je postupak koji je nedvojbeno manje iscrpan i emotivno i financijski a svakako efikasniji i brži. Za napomenuti je samo da usprkos postojanju zakonskih odredaba praksa se sudova oko načina vođenja postupka razlikuje, pa je preporučljivo prethodno se upoznati sa detaljima oko načina rada konkretnog suda pred kojim se ovim postupkom ustaje... Drugi nacin je tuzba,sto znaci da se pokrece parnični postupak , a na tužitelju je u tom slučaju teret dokaza, posebno problematični dio je oko označavanja tuženika. Na tužitelju je dakle da označi koga tuži, a ako je ovaj preminuo označi nasljednike navedenih osoba, sa cjelokupnom pravno relevantnom dokumentacijom, tvrdnjama u prilog. Kod sastavljanja ove tužbe dolazi se do problema jer su nerijetko suvlasnici koji su upisani u zemljišne knjige u međuvremenu umrli, ili je upisano više njih a ne mogu se pronaći rješenja o nasljeđivanju,a potrebno je dostaviti rješenja o nasljeđivanju, smrtne listove odnosno označiti tko su nasljednici tih osoba, a što u većini slučajeva za tužitelje predstavlja nemoguću misiju. Također postoje problemi i kad su suvlasnici odsutni i nepoznata boravišta, pa je potrebno vršiti provjere adrese prebivališta kod nadležne policijske uprave, odnosno u krajnjem slučaju toj osobi imenovati skrbnika za poseban slučaj. Uglavnom, samo istraživanje i postupak proprilično traju i finacijski su iscrpni, iz kojeg razloga vam se predlaže razmisliti o prvom načinu rješavanja ovih slučajeva , kao jednostavniji, brži i efikasniji postupak usklađenja faktičnog stanja s onim upisanim u knjige.. Za poduzimanje navedenih radnji vama ce svakako biti potrebna pomoc strucne osobe(odvjetnik).

Jedini problem koji ce imati je taj sto ce biti uvucena u parnicu,a da ce biti usvojen tuzbeni zahtjev kojim se trazi utvrdjenje prava vlasnistva na 1/2 nekretnine,nece nikada. Članak 115.ZV (1) Na temelju valjanoga pravnoga posla kojemu je cilj stjecanje vlasništva prelazi vlasništvo s dotadašnjega vlasnika na stjecatelja, a na način određen zakonom... Članak 119.ZV (1) Vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjanoočitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije. (2) Odredbe ovoga Zakona o stjecanju vlasništva nekretnine upisom u zemljišnu knjigu na odgovarajući se način primjenjuju ina promjene i prestanak vlasništva na temelju pravnih poslova.. Članak 120.ZV (3) Provedena uknjižba djeluje od trenutka kad je sudu bio podnesen zahtjev za tu uknjižbu.. Članak 248.OZ Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi STEKLI radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.. Članak 253.OZ (1) Imovina koju bračni drug IMA u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina.... Odredbe ZV nedvojbeno odredjuju da je vlasnistvo na temelju pravnog posla steceno momentom upisa u zemljisne knjige,odnosno djelovace od momenta podnosenja prijedloga za upis. Iz cinjenicnog stanja se sa sigurnoscu moze utvrditi da je vlasnistvo steceno prije stupanja u brak,i nigdje ne stoji da je stjecanje prava vlasnistva odgodjeno suspenzivnim rokom do konacne isplate. Uzimajuci u obzir odredbu ZV koja odredjuje trenutak stjecanja vlasnistva i odredbe OZ koje odredjuju sto predstavlja bracnu stecevinu a sto osobnu,moze se reci da bi utvrdjenje prava vlasnistva na 1/2 stana bilo unaprijed osudjeno na propast,no to nikako nije zapreka da gospodin dobije usvajajuci tuzbeni zahtjev za povrat ulozenog.

ako se vratite unazad,vidjece te da nije uspjela bas sa svima manipulirati.

Upravo tako,postoji velika mogucnost da je ugovor vec i zabiljezen u zemljisnim knjigama,al nije naodmet provjerit i upisat,nakon cega vas netreba puno interesirati ostavinski postupak po pitanju imovine koju je obuhvatio ugovor,jer ista kao i da nepostoji za raspravljanje. Trenutkom smrti tetke,na vas prelazi imovina,i vase je da samo to upisete u zemljisne knjige,kako bi u konacnici stekli pravo vlasnistva temeljem pravnog posla.

Postovani, sasvim je nebitno kakvog su imovinskog stanja ostaviteljevi zakoniti nasljednici.U vasem konkretnom slucaju je doslo do povrede prava na nuzni dio nasljedstva. Članak 69.ZN (1) Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug.. Članak 70.ZN (1) Pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripadapojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio. (2) Raspolaganja za slučaj smrti koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna su.. (5) Nužni nasljednik na svaki načinima pravo na ime svoga nužnog dijela dobiti onoliku vrijednost koliko na njega otpada kad se obračunska vrijednost ostavine podijeli s veličinom njegova nužnoga nasljednog prava (vrijednost nužnog dijela).. Članak 77.ZN (1) Nužni je dio povrijeđen kad je ukupna vrijednost raspolaganja oporukom i/ili vrijednost darova tolika da zbog nje nužni nasljednikne bi dobio punu vrijednost svoganužnoga dijela (članak 70. stavak 5.).. Članak 78.ZN Kad je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom umanjit ćese, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nužni dio time ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi.

Moj vam je savjet da se drzite ugovora o doz.izdrzavanju. Tko vam je rekao da bi zakonitim nasljedjivanjem bili oslobodjeni od placanja poreza a s druge strane porez kod ugovora o doz.izdrzavanju ima odredjene povlastice za svaku godinu izdrzavanja.

Postovani, da bi sud usvojio tuzbeni zahtjev,vi morate iznijeti cinjenice na kojima temeljite svoj zahtjev, te iste cinjenice dokazati,u suprotnom sve ostaje nedokazana tvrdnja. Materijalno-formalna istina, ''koliko činjenica, toliko prava'', '' čega u spisu nema to za sudski postupak i ne postoji'' Upustati se u parnicu na temelju jedne SMS poruke,bilo bi hrabro ali i glupo.

misljenja sam da moze,radi se o ugovoru o autorskom djelu,sto je uredjeno Zakonom o autorskim pravima i srodnim pravima,gdje se u clanku 5.istog zakona navodi da je autorsko djelo originalna intelektualna tvorevina iz književnoga, znanstvenog i umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu,vrijednost ili namjenu ako navedenim Zakonom nije drukčije određeno. Autorska djela jesu osobito: – jezična djela (pisana djela, govorna djela, računalni progra*mi), – glazbena djela, s riječima ili bez riječi, – dramska i dramsko-glazbena djela, – koreografska i pantomimska djela, – djela likovne umjetnosti (s područja slikarstva, kiparstva i grafike), bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela likovnih umjetnosti, – djela arhitekture, – djela primijenjenih umjetnosti i industrijskog dizajna, – fotografska djela i djela proizvedena postupkom sličnim fotografskom, – audiovizualna djela (kinematografska djela i djela stvorena na način sličan kinematografskom stvaranju), – kartografska djela, – prikazi znanstvene ili tehničke prirode kao što su crteži, planovi skice, tablice i dr. Prijevodi, prilagodbe, glazbene obrade i druge prerade autorskog djela, koje su originalne intelektualne tvorevine individualnog karaktera, zaštićene su kao samostalna autorska djela. Što se tiče oporezivanja isplata autorskog honorara je dosta povoljna jer podliježe plaćanju samo poreza na dohodak od 25% i eventualnog prireza. Obvezni doprinosi se NE obračunavaju. Također, kod izračuna iznosa poreza na dohodak paušalno su priznati izdaci u iznosu 25%.

Sa srecom!

Postovana, stjecanje prava vlasnistva temeljem darovnog ugovora se nesmatra nikakvo nasljedjivanje,no nebitno,na imovinu koja je predmetom darovanja vi nepolazete pravo,jer je to osobna imovina vaseg supruga. Sve sto je od imovine stjecano u braku dijelite pola/pola. Mozete predloziti sudu zahtjev za uzdrzavanje od strane supruga,s tim sto to nemoze trajati beskonacno,u skladu sa odredbama Obiteljskog zakona. Pozdrav,

Vash idealni suvlasnicki dio nije opterecen,tako da nema zapreke prilikom prenosa prava vlasnistva.

Ipak je ovo pravni forum,pa bi prethodno trebali tekst prevesti,

Članak 11.a (zakona o porezu na promet nekretnina) (1) Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temeljusklopljenog ugovora o kupoprodajistječu prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: 1. da imaju hrvatsko državljanstvo

Tuzba zbog smetanja posjeda,kojom necete rijesiti pitanje prava vlasnistva,sto nije zapreka da to u drugom postupku utvrdjujete.

Hm,a dali je "jugomont"mogao uopce biti prodavatelj nekretnine.