Matrix

niko vam nije rekao da nemozete podnijeti zahtjev,pitanje je hoceli se takav zahtjev prihvatit,osobnog sam misljenja da ce biti odbijen 99,9%.

značenje isprave kao dokaznog sredstva sastoji se u tome da se njime dokazuje ono što se u njoj potvrđuje ili određuje.

Istovjetna tema objavljena u forumu Stvarnog prava http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/66937-Sudjenje-sa-Bankom-u-vezi-50-vlasnistva-stana

postovani, pojasnite vash slucaj,o cemu se radi.

Ako je cinjenicno stanje kao sto ste napisali,onda se nemojte dogovarati,niti bilo sta potpisivati sto bi dalo ucinke priznanja duga.

Kome je oporuka povjerena na cuvanje.

"do dana danasnjeg",a od kojeg dana,o kakvoj kradji se radi,nacin,mjesto,materijalna steta!

Ok je,nesavjetujem da legalizira,nema sta legalizirati.Post je za informaciju pod pretpostavkom da je potrebna legalizacija.

Bio zlostavljac.Nemoze ga prijavljivat iz razloga sto je bio i za sto je pretpostavljam kaznjen(uvjet koji se pominje).

Ukoliko HEP iskljuci struju,vi nemozete biti tereceni od posjednika nekretnine,radi smetanja posjeda..

Objekti izgrađeni (evidentirani) prije 15. veljače 1968 . podliježu Zakonu o Općoj legalizaciji i kao takvi smatraju se zakoniti te se za njih ne izdaje Uporabna dozvola. Lođa je po definiciji zakona vanjski prostor zgrade koji je otvoren sa jednom stranom (koeficijent 0,75), balkon je vanjski prostor zgrade izvan ravnine pročelja zgrade najčešće izveden kao konzolna ravna ploča (koef. 0,25),. Zatvaranjem tih prostora mijenjaju se njihova svojstva i kada se navedena rekonstrukcija izvodi bez odgovarajuće dozvole riječ je o nezakonitoj gradnji . Postupak legalizacije rekonstrukcije navedenih cjelina vodi se prema veličini odnosno kategoriji zgrade unutar koje se rekonstrukcija izvela. Drugim riječima ukoliko je balkon ili terasa pretvorena u stambeni prostor u zgradi od npr. preko 400m² potrebno je tada napraviti dokumentaciju u skladu sa zahtjevima za Zahtjevnu zgradu što znači da je osim izrade arhitektonskih snimki potrebna izjava o ispunjenju bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, te u iznimnim slučajevima geodetski snimak. Legalizacija se može napraviti parcijalno samo za jedan stan odnosno funkcionalnu cjelinu koja se treba prikazati detaljno u kontekstu same zgrade u kojoj se nalazi ili se kao što je preporučljivo legalizacija može napraviti za cijelu zgradu sa svim promjenama koje su se na njoj dogodile. Vezano za mogućnost legalizacije raznih zahvata na lođama i balkonima svakako treba naglasiti stav Ministarstva graditeljstva: “Lođa odnosno balkon koji je ostakljen ili na neki drugi način zatvoren a da je pri tome zadržao funkciju balkona odnosno lođe ne ozakonjuje se .Navedeni čin može biti u suprotnosti s konzervatorskim pravilima u slučaju da je zgrada pod zaštitom a može izazvati i spor radi zaštite autorskih prava projektanta fasade što se može procesuirati primjenom zakona koji reguliraju navedena dva područja. Lođa odnosno balkon koji su zatvaranjem izgubili prvobitnu funkciju, na kojima je djelomično ili upotpunosti uklonjen zid zgrade i izvršeni drugi zahvati radi promjene namjene podliježu obvezi ozakonjenja. “

Oslobadjanje od placanja poreza na promet nekretnina po pitanju darovanja nije isto sto i osobadjanje propisano u clanu 11/a Zakona o porezu na promet nekretnina.

Postovani, kao sto je vec receno,svaki se ugovor moze pobijati,koliki ce uspjeh biti u svemu tome ovisi o razlozima zbog kojih se pobija,medjutim opcepoznata cinjenica da pobojnost nemoze isticati osoba koja u tome nema pravni interes,te slijedom toga sud tuzbu odbacuje po sluzbenoj duznosti,ali valja naglasiti da svaka zainteresirana strana moze isticati nistavost ugovora,(ako postoje obiljezja nistavosti). Ukoliko se npr utvrdi nistavost pravnog posla,smatra se da ugovor nije nikad ni bio sklopljen,iz cega proizilazi da je i upis u zemljisne knjige neistinit,sto dovodi do primjene instituta stjecanja bez osnova,i brisanje upisa,odnosno uspostavljanja zemljisno knjiznog stanja nekretnine u stanje kakvo je bilo prije upisa utemeljenog na nistavom ugovoru.

Ude koliko sam razumijeo,spora oko medje nema,susjed se slaze oko stvarnog stanja,ali korisnica"nemam pojma"zeli stvarno stanje pretvoriti u knjizno.

hm,znaci treba brisati citirane odredbe ZV

Članak 126.ZV (2) Pravo vlasništva stječe se u trenutku pravomoćnosti sudske, odnosno konačnosti odluke druge vlasti, ako što drugo nije određeno zakonom, niti proizlazi iz cilja radi kojega se odluka donosi. Članak 127.ZV (1) Tko stekne pravo vlasništva nekretnine odlukom suda ili drugoga tijela, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva uzemljišnoj knjizi.. Članak 130. (1) Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi..

U slucaju da se vi zaduzite,vjerovnik ima pravo upisati zalozno pravo na istu tu nekretninu koju ste prodali,a kupac se nije upisao kao vlasnik.Evo primjer iz prakse; http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/66826-ovrha-na-nekretnini-hitno-hitno-hitno?p=617324#post617324 nadalje,vi se mozete valjano odreci vlasnistva Članak 172.ZV (2) Pravo vlasništva nekretnina prestaje odreknućem tek kad na temelju očitovanja o odricanju od vlasništva, danoga u obliku isprave prikladne za zemljišnoknjižni upis, to pravo bude izbrisano u zemljišnoj knjizi, ako zakon ne određuje drukčije. (3) Ako je pravo vlasništva upisano u zemljišnoj knjizi, prestatće tek njegovim brisanjem.

nemoze prodavatelj zahtijevati upis kupca kao vlasnika. u zemljisne knjige

Na cinjenicno stanje ste pogresno primjenili materiju,tacnije odredbu ZV koja se odnosi na neposredne imisije,vash slucaj je vise posao za policiju po pitanju remecenja JRM..

Na cinjenicno stanje ste pogresno primjenili materiju,tacnije odredbu ZV koja se odnosi na prenosenje stetnih neposrednih imisija,vash slucaj je vise posao za policiju po pitanju remecenja JRM..

Sve dok je nekretnina upisana u zemlj.knjigama na vase ime,kupac moze bez problema izvrsiti upis,nema zastare nikakve. Kupoprodaja dokazuje samo osnovu za upis prava vlasnistva(stjecanje temeljem pravnog posla),sto znaci da je potreban upis. Mozete mu nabacit pricu da cete dizati kredit i najvjerovatnije istu nekretninu stavit pod hipoteku,pa nek razmislja malo.

Osoba koja stekne vlasnistvo na temelju Zakona je vlasnik i bez upisa,ali je ovlastena da to svoje pravo ishodi u zemljisnim knjigama.

Sumnjam da ste se na bilo koji nacin odrekli od nasljedstva iza umrlog djeda,ako niste sudu dostavljali nikakve nasljednicke izjave. Članak 220.ZN (1) Svatko je ovlašten, ali nitko nije dužan dati nasljedničku izjavu. (2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva smatra se da želi biti nasljednikom. Ako ste dobili poziv za ostavinsku raspravu iza umrlog djeda,onda je sasvim izvjesno da oporuka postoji kao da je i prilozena sudu,jer vas ni po kojem drugom osnovu za nasljedjivanje sud nije mogao pozivati ako se uzme u obzir da je vash otac ziv. Upitno je sta se poslije zavrsenog ostavinskog postupka desavalo,medjutim sve da se i nije znalo za postojanje oporuke koju bi imali namjeru objelodaniti i pokrenuti postupak po pitanju nasljednopravnog zahtjeva,opravdano se moze postaviti pitanje,da li je nastupila zastara. Članak 138.ZN (1) Pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve,a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke.... Članak 235.ZN (1) Ako se nakon pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju pronađe oporuka, sud će je proglasiti, te zapisnik o proglašenju i presliku oporuke dostaviti ostavinskom sudu, a zadržati njezin izvornik. (2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ostavinski sud neće ponovno voditi ostavinsku raspravu, nego će obavijestiti zainteresirane osobe o proglašenju oporuke i upozoriti ih da mogu svoja prava na temelju oporuke ostvarivati u parnici.... Po pitanju osobe koja tvrdi da je kcerka vaseg oca,moze nastati spor,sto se nece rjesavati u ostavinskom postupku... Članak 222.ZN (1) Sud će prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo.... Vrlo je bitno da provjerite slijed dogadjaja koji se desavao nakon pokretanja ostavinske rasprave iza umrlog djeda,a sto vam je vec savjetovano.

Članak 26.ZN (1) Oporuku može napraviti svakaosoba sposobna za rasuđivanje koja je navršila 16 godina života. (2) Oporuka je ništava ako u vrijeme sastavljanja oporučitelj nije imao 16 godina života ili nije bio sposoban za rasuđivanje. Ako se ne dokaže suprotno, smatrat će se da je oporučitelj u trenutku sastavljanja oporuke bio sposoban za rasuđivanje. Oporučitelj nije bio sposoban za rasuđivanje ako u tom trenutku nije bio u stanju shvatiti značenje svojeg očitovanja i njegove posljedice, ili nije bio u stanju vladati svojom voljom toliko da postupa u skladu s tim znanjem. (3) Gubitak sposobnosti za rasuđivanje koji bi nastupio poštoje oporuka napravljena ne utječe na njezinu valjanost.. Članak 30.(vlastorucna op.) (1) Oporuka je valjana ako ju je oporučitelj vlastoručno napisao i ako ju je potpisao. (2) Za valjanost vlastoručne oporuke nije nužno, ali je korisno, da su u njoj naznačeni mjesto i datum kad je sastavljena. Pisana oporuka pred svjedocima Članak 31. (1) Oporučitelj koji zna i može čitati i pisati može sastaviti oporuku tako što će za ispravu, bez obzira tko ju je sastavio, izjaviti pred dva istodobno nazočna svjedoka da je to njegova oporuka te je pred njima potpisati. (2) Svjedoci će se potpisati na samoj oporuci, a korisno je da se naznači njihovo svojstvo svjedoka,kao i druge okolnosti koje bi mogle koristiti njihovom lakšem pronalaženju. 2. Javna oporuka Članak 32. (1) Svatko može valjano oporučiti u obliku javne oporuke, a osoba koja ne može ili ne zna čitati ili se ne može potpisati može u redovitim okolnostima oporučiti samo u obliku javne oporuke. (2) Javnu oporuku na oporučiteljev zahtjev sastavljaju uRepublici Hrvatskoj sudac općinskog suda, sudski savjetnik uopćinskom sudu ili javni bilježnik, au inozemstvu konzularni odnosno diplomatsko-konzularni predstavnik Republike Hrvatske (ovlaštena osoba). (3) Ovlaštena osoba oporuku sastavlja prema kazivanju oporučitelja. (4) Sastavljenu oporuku ovlaštena osoba pročitat će oporučitelju, objasniti mu pravne posljedice oporučnog raspolaganja i dati mu da pred njom oporuku potpiše. (5) O svim radnjama iz prethodnog stavka ovlaštena osoba će u samoj ispravi o sastavljanju oporuke sačiniti zapisnik kojim će potvrditi da su sve te radnje poduzete. Ovaj zapisnik potpisuju oporučitelj i ovlaštena osoba. (6) Ako oporučitelj nije u stanju potpisati oporuku odnosno zapisnik, navest će razlog ovlaštenoj osobi koja će to zabilježiti na oporuci i zapisniku. Oporučitelj može zatražiti od neke druge osobe da ga potpiše na oporuci i zapisniku.. Članak 34. (1) Oporučitelj može svoju oporuku sam čuvati, ili je povjeritina čuvanje kojoj drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi. (2) Ako oporučitelj želi povjeriti svoju oporuku na čuvanje sudu, javnom bilježniku ili u inozemstvu konzularnom, odnosno diplomatsko-konzularnom predstavniku Republike Hrvatske, taj ju je dužan primiti na čuvanje bez obzira tko je oporuku sastavio, te postupiti pritom po pravilima ovoga Zakona (članak 167.). Članak 35. (1) Pri sastavljanju pisane oporuke pred svjedocima (članak 31.) i javne oporuke (članak 33.) svjedoci mogu biti punoljetne osobe kojima nije oduzeta poslovna sposobnost i koje znaju imogu čitati i pisati. (2) Ne mogu biti svjedoci pri sastavljanju pisane oporuke pred svjedocima ni javne oporuke, niti oporuku sastaviti po oporučiteljevu kazivanju u svojstvu ovlaštene osobe: oporučiteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci, njegovi predci i posvojitelji, njegovi srodnici u pobočnoj lozi do zaključno četvrtog stupnja, bračni drugovi svih tih osoba ni oporučiteljev bračni drug.. Članak 36. Ništave su oporučne odredbe kojima se nešto ostavlja osobi koja je oporuku sastavila, svjedocima pri njezinu sastavljanju, njihovim bračnim drugovima, njihovim predcima, njihovim potomcima, njihovim srodnicima u pobočnoj lozi do zaključno četvrtog stupnja srodstva i bračnim drugovima svihtih osoba....

Članak 105.ZN Predak može poslom među živima ustupiti i razdijeliti svoju imovinu svojoj djeci i ostalim potomcima. Članak 106. (1) Ustup i raspodjela imovine valjani su samo ako su se s time suglasili sva djeca i ostali potomci ustupiteljevi koji su po zakonu pozvani naslijediti ga. (2) Ugovor o ustupu i raspodjeli imovine valjan je samo ako je sastavljen u pisanom obliku i: - ovjeren od suca nadležnog suda, ili - sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, ili - potvrđen (solemniziran)po javnom bilježniku. (3) Ovlaštene osobe iz stavka 2. ovoga članka dužne su pročitati ugovor i upozoriti ugovornike na posljedice ugovora. (4) Potomak koji nije dao suglasnost može je dati naknadno,u obliku iz stavka 2. ovoga članka. (5) Ustup i raspodjela ostaju valjani ako je potomak koji se nijesuglasio umro prije ostavitelja, a nije ostavio svojih potomaka, ili seodrekao nasljedstva, ili je isključeniz nasljedstva, ili je nedostojan. Članak 107. (1) Ustupom i raspodjelom može biti obuhvaćena samo ustupiteljeva imovina koja postoji u vrijeme sklapanja ugovora, bilo cjelokupna ili samo jedan njezin dio, odnosno pojedine ustupiteljeve stvari ili prava. (2) Ništava je odredba kojom bi bilo predviđeno kako će se raspodijeliti stvari ili prava koja sebudu zatekla u ustupiteljevoj ostavini.. Članak 43.ZN (1) Oporučitelj može oporukom odrediti jednoga ili više nasljednika. (2) Nasljednik na temelju oporuke jest osoba koju je oporučitelj odredio da ga naslijedi u cijelosti iliu razmjernom dijelu. (3) Nasljednikom će se smatrati i osoba kojoj su oporukom ostavljeni jedna ili više određenih stvari ili prava, ako se ustanovi da je oporučiteljeva volja bila da mu ta osoba bude nasljednik..