Jump to content

Matrix

Moderator
  • Broj objava

    13150
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    186

Sve što je Matrix objavio

  1. Sud ce utvrditi da ste nasljednici po 1/4 idealnih dijelova.Znaci nakon donosenja rjesenja o nasljedjivanju,vi nestjecete samostalno vlasnistvo,naprotiv nastaje suvlasnistvo. Sud vas je vec upucivao u parnicu,medjutim to nije zapreka da vi svoja prava utvrdjujete u parnici nakon rjesenja o nasljedjivanju,a realno gledajuci imali bi vise vremena da poradite na tuzbi.
  2. Vjerovnik je ovlasten da pobija bilo koju pravnu radnju duznika. U konkretnom slucaju,moze pobijati sklapanje bilo kojeg pravnog posla usmjerenog na prenos prava vlasnistva,odnosno kojim se vjerovnik prikracuje. Sve da se davatelj uzdrzavanja i upise kao vlasnik,vjerovnik pobija ugovor tuzbom protiv duznika a ne protiv novog upisanog vlasnika nekretnine. Ukoliko se ugovor pobije,onda je upis prava vlasnistva neistinit,odnosno bez osnova,sto dovodi do uspostave zemljisno knjiznog stanja nekretnine u stanje kakvo je bilo prije neistinitog upisa.
  3. Iz vase objave je izvjesno da konkretna nekretnina nije bracna stecevina,odnosno nije stjecana u vasem braku.Glede toga je nekretnina vasa osobna imovina i nece se dijeliti,niti vam supruga moze onemogucavati koristenje nekretnine. Nakon sto okoncate brak i podjelu imovine koju ste stjecali u braku,suprugu mozete sudskim putem udaljiti iz kuce.
  4. Obveza (novčana činidba) na plaćanje zateznih kamata nastaje dospjeloscu,a dospjela je kad dužnik zakasni ispuniti novčanu obvezu. Prema odredbi čl. 324, st. 1. ZOO-a, dužnik je u zakašnjenju kad ne ispuni obvezu u roku određenom za ispunjenje. U konkretnom slučaju obveza je i plaćanje naknade parničnog troška pa ta obveza tek nastaje donošenjem odluke. Očito je kako dužnik ne može biti u zakašnjenju prije nego obveza i nastane, ali ni u trenutku nastanka obveze, jer se još zapravo ne zna za postojanje te obveze (naknada parničnog troška). Sto znaci da u vrijeme donošenja odluke o naknadi parničnog troška dužnik nije u zakašnjenju, pa ne duguje ni kamate. Do toga može doći tek kasnije kad dužnik bude u zakašnjenju. Prema odredbi čl. 326, st. 1. ZPP-a, sud može narediti tuženiku da izvrši određenu činidbu samo ako je ona dospjela do zaključenja glavne rasprave,sto je ujedno i razlog što nije dopušteno nalagati plaćanje kamata na parnični trošak već u parnici.
  5. Prava sluznosti se upisuju u zemljisne knjige. Postoji mogucnost tuzbe radi utvrdjenja prava sluznosti,ali ste objavili da to niko nekoristi ili pak ste neke cinjenice precutjeli.
  6. USTUP TRAŽBINE (CESIJA) . Koje se tražbine mogu prenijeti ugovorom Članak 80.ZOO (1) Vjerovnik može ugovorom sklopljenim s trećim prenijeti na ovoga svoju tražbinu, osim one čijije prijenos zabranjen zakonom ili koja je strogo osobne naravi, ili koja se po svojoj naravi protivi prenošenju na drugoga. (2) Ugovor o ustupanju nema učinak prema dužniku ako su on i vjerovnik ugovorili da ovaj neće moći prenijeti tražbinu na drugogaili da je neće moći prenijeti bez dužnikova pristanka. Sporedna prava Č lanak 81. (1) S tražbinom prelaze na primatelja sporedna prava, kao što su pravo prvenstvene naplate, hipoteka, založno pravo, prava iz ugovora s jamcem, pravana kamate, ugovornu kaznu i sl. (2) Ipak, ustupitelj može predati založenu stvar primatelju samo ako zalogodavac pristane na to, inače ona ostaje kod ustupitelja da je čuva za račun primatelja. (3) Smatra se da su dospjele a neisplaćene kamate ustupljene s glavnom tražbinom. Obavješ ć ivanje dužnika Č lanak 82. (1) Za ustup tražbine nije potreban pristanak dužnika, ali je ustupitelj dužan obavijestiti dužnika o ustupanju. (2) Ispunjenje ustupitelju prije obavijesti o ustupanju pravovaljano je i oslobana dužnikaobveze, ali samo ako nije znao za ustupanje, inače obveza ostaje i on ju je dužan ispuniti. Višestruko ustupanje Č lanak 83. Ako je vjerovnik ustupio istu tražbinu raznim osobama, tražbinapripada primatelju o kome je ustupitelj prvo obavijestio dužnika, odnosno koji se prvi javiodužniku. II. ODNOS PRIMATELJA I DUŽNIKA Č lanak 84. (1) Primatelj ima prema dužniku ista prava koja je ustupitelj imao prema dužniku do ustupanja. (2) Dužnik može isticati primatelju,pored prigovora koje ima prema njemu, i one prigovore koje je mogao istaknuti ustupitelju do časa kad je saznao za ustupanje. III. ODNOS USTUPITELJA I PRIMATELJA Predaja isprava o dugu Č lanak 85. (1) Ustupitelj je dužan predati primatelju obveznicu ili drugu ispravu o dugu, ako ih ima, te druge dokaze o ustupljenoj tražbini i sporednim pravima. (2) Ako je ustupitelj prenio na primatelja samo jedan dio tražbine, dužan je predati mu ovjerovljeni prijepis obveznice ili koje druge isprave kojom se dokazuje postojanje ustupljene tražbine. (3) Ustupitelj je dužan primatelju, na njegov zahtjev, izdati ovjerovljenu potvrdu o ustupanju. Odgovornost za postojanje tražbine Č lanak 86. Kad je tražbina ustupljena naplatnim ugovorom, ustupitelj odgovara za postojanje tražbine u vrijeme ustupanja. Odgovornost za naplativost Č lanak 87. (1) Ustupitelj odgovara za naplativost ustupljene tražbine ako je to bilo ugovoreno, ali samodo visine onoga što je primio od primatelja, te za naplativost kamata, troškova oko ustupanja itroškova postupka protiv dužnika. (2) Veća odgovornost savjesnog ustupitelja ne može se ugovoriti..
  7. Ako je sve tako kako ste naveli,ogradite svoju nekretninu.
  8. Postovani, nemojte me pogresno shvatiti,pod pretpostavkom da tuzitelj dokaze svoje cinjenice,sud je prinudjen usvojiti tuzbeni zahtjev,jer bi stvarno pravo sluznosti bilo steceno ex lege(korisnik renvoi ce shvatiti o cemu pisem)
  9. Nevjerujem da je put ucrtan,vec provjerite u vlasnickom listu dali je upisano pravo sluznosti.
  10. Pravo na zatezne kamate na parnični trošak proizlazi iz odredbe čl. 277. Zakona o obveznim odnosim kojim je uvedeno pravo vjerovnika na zatezne kamate, koje glasi: «Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i kamatu…» Uzimajuci u obzir navedenu odredbu,sasvim je izvjesno da kamate pocinju teci s danom dospijeca potrazivanja.(parcijski rok)
  11. Za pocetak prijavite slucaj policiji.
  12. u ovisnosti od dokaza.,pogledajte u tuzbi cime dokazuju cinjenice.
  13. naravno,samo da se nadovezem,vrlo bitna stvar da se ugovor zabiljezi u zemljisnim knjigama.
  14. Odvjetnik aludira na mogucnost protutuzbe za utvrdjenje prava vlasnistva,kao osnov dosjedanje. Medjutim,posjednici koriste nekretninu bez ikakvog pravnog akta,niti se moze govoriti o postenju posjeda jer trenutni posjednici itekako znaju da na istoj nekretnini neko drugi polaze pravo vlasnistva,nemogu se vadit da neznaju takvu cinjenicu,jer su zemljisne knjige javne i mogli su provjerit,postenje posjeda je bitan faktor da bi se steklo pravo vlasnistva temeljem dosjedanja.
  15. Kakvo koristenje!Vi ste zemljisno knjizni vlasnik sto vam daje za pravo da stitite svoje vlasnistvo koje druga osoba drzi u posjedu.Prije nego li bilo sta pokrenete,provjerite katastarsko stanje nekretnine,u svrhu provjere zakonitosti posjedovanja..
  16. Susjed mi mogao pokrenuti tuzbu za utvrdjenje stvarnog prava sluznosti i upis u zemljisne knjige.
  17. Postovani, trenutkom podnosenja tuzbe vi ste prekinuli tijek zastarnog roka,i sasvim je vise nebitno koliko ce parnicni postupak trajati. Pozdrav
  18. Kakav ucinak ima taj aneks ugovora. Mozete navesti da ste nekretninu platili 10 kuna,ali ce porezna uprava izvrsiti procjenu vrijednosti i na istu primjeniti obracun poreza.
  19. Postovani,postoje katastarske općine u kojima je provedena nova izmjera, a na temelju iste nije obnovljena zemljišna knjiga,pa je tako u katastru cestica zavedena po novoj izmjeri dok je u zemljisnim knjigama ostala stara izmjera,gdje npr mogu postojati odstupanja u te dvije izmjere,medjutim ako sklapate pravne poslove koji su vezani za nekretnine,mjerodavne su zemljisne knjige.
  20. sve u redu,mogu preslike osobne iskaznice,medjutim nemoguce da niste prilozili pravni temelj stjecanja prava,ili ste zaboravili napisat.
  21. 1.Prijedlog za upis prava 2.Temelj stjecanja(ugovor) 3.Uvjerenje od drzavljanstvu 4.OIB 5.Pristojba 250 KN
  22. Kaznenim zakonom Republike Hrvatske kleveta je definirana na slijedeći način: . Članak 200. Kaznenog zakona RH opisuje što je kleveta: (1) Tko za drugoga iznese ili pronese nešto neistinito što možeškoditi njegovoj časti ili ugledu , kaznit će se novčanom kaznom dostopedeset dnevnih dohodaka ili kaznom zatvora do šest mjeseci. (2) Tko za drugoga iznese ili pronese nešto neistinito što možeškoditi njegovoj časti ili ugledu putem tiska , radija , televizije , pred više osoba, na javnom skupuili na drugi način zbog čega je kleveta postala pristupačnom većem broju osoba, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine. (3) Ako osoba protiv koje se vodi kazneni postupak zbog klevete dokaže istinitost svoje tvrdnje ili opravdani razlog zbog kojeg je povjerovala u istinitost sadržaja kojeg je iznijela ili pronijela, neće se kazniti za klevetu, ali se može kazniti za kazneno djelo uvrede (članak 199.), ili kazneno djelo predbacivanja kaznenog djela (članak 202.)
  23. Parnicni troskovi se postavljaju u vidu tuzbenog zahtjeva,sto kao i svaki drugi zahtjev morate dokazati(sudske pristojbe,vjestacenja,usluge odvjetnika i dr.)
  24. neznam o kojem se to zemljisno knjiznom uredu Opcinskog suda radi,ali dobro ste snizili cijenu pristojbe na upis prava vlasnistva,misljenja sam da vam nedostaje jedna cifra ispred.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija