Matrix

Jel u trenutku smrti ona bila upisana kao vlasnica stana?

Može Da Glede pravnih poslova između sestre i vas,nikako.

Ugovor se može sklopiti,no pod ovim okolnostima koje ste naveli u zemljišnim knjigama ne bi bila dopuštena provedba ugovora .

Dodatak ugovoru....tko je kupac po tom ugovoru?

Jel okončan ostavinski postupak iza umrlog djeda

Nedostatci koji se mogu pojaviti kod kupoprodaje,konkretno nekretnine su pravni i materijalni,ovi prvi su prava trećih osoba koja isključuju, umanjuju ili ograničuju kupčevo pravo, a o čijem postojanju kupac nije obaviješten, niti je pristao uzeti stvar opterećenu tim pravom,no u vašem slučaju bi se radilo o materijalnom, a ne o pravnom nedostatku, jer problem kupca nije neko pravo trećega ne nekretnini već sama gradnja tj.nedostaci koji mogu biti vidljivi i nevidljivi. Vrlo teško je tvrditi da bi se pri uobičajenom pregledu stvari utvrdili konkretni nedostaci pa bi se ovdje radilo o skrivenim nedostacima,glede čega u roku od dva mjeseca od utvrđenja takvoga nedostatka kupac je dužan obavijesti prodavatelja o istome (subjektivni rok), a čl. 404. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima propisuje i da prodavatelj ne odgovara za one nedostatke koji se pokažu po proteku roka od dvije godine od prodaje stvari(objektivni rok). Jedno od prava koje kupac ima u slučaju materijalnih nedostataka, a prema čl. 410. ZOO-a, je i pravo na razmjerno smanjenje cijene, no u svakom slučaju kupčeva prava se gase protekom roka od dvije godine od kada je o uočenim nedostacima obavijestio prodavatelja.

Pravni temelj tužbe vidim u "prekoraćenju međe građenjem"ili pak u "dosjedanju",a koji od ta dva osnova bi izabrali je stvar činjenica i dokaza kojim potkrepljujete činjenice. Ono što je bitno istaknuti da sud nije vezan pravnim temeljem tužbe,glede čega je u konkretnoj situaciji bitno da se iz činjenične podloge naziru oba pravna osnova,a dok u samom tužbenom zahtjevu (petit tužbe)nikako navoditi osnov stjecanja,već jednostavno "utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva ..................",što će reći ne "utvrđuje se da je tužitelj na temelju ..............stekao pravo vlasništva ....." ovo iz razloga što je sud vezan zahtjevom stranke,pa ako navedete temelj stjecanja a isti niste dokazali,sudu ste vezali ruke da usvoji tužbeni zahtjev po drugom osnovu koji je dokazan,u suprotnom sud čini grubu povrijedu odredaba parničnog postupka,što predstavlja žalbeni osnov.

Naravno,jer se poštenje posjeda predmnjeva,a tko tvrdi suprotno je dužan to dokazati. Da,jer bi na taj način trenutni posjednik priznao tuđu višu vlast na nekretnini,odnosno nema samostalnost posjeda kao prvi uvjet da bi se vlasništvo na nekretnini steklo dosjedanjem.

Jel konkretnu nekretninu vi još uvijek držite u svom posjedu. P.S.zbog čega nije bio moguć upis?

Radi se o nasljedstvu kojemu se nadate,glede čega je u smislu odredaba čl.103 Zakona o nasljeđivanju,ništav svaki pravni posao usmjeren na otuđenje takvog vida nasljedstva.

Konkretnu pravnu stvar treba sagledati u svjetlu odredaba čl.24 ZV

Problem ne bi trebao biti ukoliko ste oboje navedeni kao kupci.

Općenito opasnost postoji,no treba imati u vidu da je trenutni posjednik konkretnu nekretninu dobio na korištenje u dogovoru sa vašom pravnom prednicom,glede čega je i više nego jasno da bi dosjedanje imalo zapreku u vidu zlouporabe povjerenja vlasnika.

Moguće i dopušteno,no za vaš izravan upis u zemljišne knjige je nužno dokazati neprekinuti sljed prenosa prava vlasništva ,počev od vas pa unazad do trenutno upisanog vlasnika kao osobe protiv koje se provodi upis,na što upućuju odredbe čl.40 i 41 Zakona o zemljišnim knjigama.

Kad je izvršen sporni upis,odnosno kad je nadležnom z.k.uredu predat prijedlog za upis, ovo iz razloga pravne zaštite sadržane u odredbama čl.125 Zakona o vlasništvu i dr.stvarnim pravima.

Izdvajam odluku Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-1021/2010-2, od 18. studenoga 2010., koja je donesena u žalbenom postupku u kojem se raspravljalo o tome može li se u zemljišnu knjigu upisati zabilježba predgovora o kupoprodaji nekretnina. Taj sud rekao je da to nije moguće i kao argument naveo sljedeće obrazloženje: „Materijalnopravno stajalište žalbe da za takve slučajeve propisima koji su na snazi nije predviđen upis zabilježbe, odnosno da bi u konkretnom slučaju bilo osnovano podnijeti prijedlog za predbilježbu prava vlasništva na predmetnim nekretninama, umjesto upisa zabilježbe postojanja Predugovora o kupoprodaji nekretnina, kao pravilno prihvaća i ovaj drugostupanjski Sud. (…) Kada se ima u vidu sadržaj odredbe čl. 39. Zakona o zemljišnim knjigama kojom je propisana svrha takvog upisa, to i ovaj Sud smatra da u toj zakonskoj odredbi nema osnove za zabilježbu zaključenog Predugovora o kupoprodaji nekretnina... S tim u vezi u prilogu vam se prosljeđuje prijedlog za upis predbilježnog prava; REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U _____________ ZEMLJIŠNO-KNJIŽNI ODJEL Zemljišnoknjižni predmet: Predlagatelj: _______, _____________, (OIB ___________________ ) Protustranka: _____________________________(OIB _____________ ) PRIJEDLOG Radi upisa predbilježbe prava vlasništva na nekretnini upisanoj u z.k.ul. br. XXXX k.o. ______, z.k.č. XX/YY k.o. ______, u naravi ______________ ____________________________________________________________ Predlagatelj predlaže da sud temeljem Predugovora o kupoprodaji nekretnina, ovjerenog od strane prodavatelja kod Javnog bilježnika, dozvoli da se temeljem odredbi Zakona o zemljišnim knjigama (članka 32. stavka 4. i članak 56.) u zemljišnim knjigama koje se vod kod Općinskog suda u _________, temeljem ovog predugovora, bez svake daljnje suglasnosti upiše predbilježba prava vlasništva na zemljištu, upisanog u z.k.ul. br. _____ k.o. ______ a koja se sastoji od: z.k.č. _____ k.o. _________, u naravi______________., u cjelosti.za korist i na ime:, ____________iz ____________ul.________OIB _____________ ) Predbilježba će biti upisana sve dok se naknadno ne opravda konačnim ugovorom, a najkasnije u roku od dvije godine od podnošenja ovog prijedloga. Slijedom navedenog, te temeljem priloženih isprava predlagatelj predlaže da naslovni sud donese odgovarajuće rješenje. Prilog: Predugovor o kupoprodaji nekretnina, Dokaz o uplaćenoj sudskoj pristojbi na prijedlog i rješenje. Za predlagatelja: _____________

Bojim se da ova izjava nema pravnog učinka,na što upućuju odredbe čl.134 st.1 i čl.122 Zakona o nasljeđivanju.

Fiducijarni vjerovnik bi trebao ići sa prigovorom kojim traži da se ovrha na predmetnoj nekretnini proglasi nedopuštenom.

Prije će biti obrnuti redosljed,odnosno da se oporukom isključuje iz nasljedstva

Mišljenja sam da ne, ovo iz razloga što vlastita imovina bračnog druga je ona imovina koju je bračni drug već imao u trenutku sklapanja braka, a također i imovina koju bračni drug stekne za vrijeme trajanja braka, ali ne radom, nego npr. darovanjem, nasljeđivanjem i sl.

Svi radovi koji će onemogućiti nesmetano izvršavanje sadržaja prava služnosti.

Mirovina je nešto drugo što nije u tijesnoj vezi sa nasljeđivanjem,ovo iz razloga što je to njeno pravo koje je stekla po odredbama drugog zakona,a ne Zakona o nasljeđivanju.

Da,ali bi se postavilo pitanje zbog čega je uopće ugovorena obveza da supruga kao obdarenica nastavlja daljnju otplatu.

U konkretnom slučaju sud neće provoditi ostavinski postupak,na što upućuju odredbe čl.215 Zakona o nasljeđivanju,no učinak ne provođenja postupka nije zapreka da nasljednik koji smatra kako su mu povrijeđena nasljedna prava glede nužnog dijela,izravno pokrene parnicu pred nadležnim sudom,ovo posebno što ne provođenje ostavinskog postupka nema učinka na tijek zastare prava iz čl.84 Zakona o nasljeđivanju.

Glede vašeg upita prosudite sami iz konkretnog slučaja iz sudske prakse; Ako je između ostaviteljice i jednog od nasljednika sklopljen ugovor koji su ugovorne stranke nazvale ugovor o darovanju prema kojem ostaviteljica daruje nasljedniku stan koji je otkupila kao nosilac stanarskog prava, a nasljednik preuzme obvezu ostaviteljice da će otkupljeni stan otplaćivati kroz vrijeme od 26 godina, onda se ne radi o daru koji mora vratiti radi namirenja nužnog dijela, jer se ne radi o raspolaganju imovinom bez naknade. Kratki tekst odluke: “To iz razloga što je sud prvog stupnja utvrdio da je tuženik dao svojoj pok. majci K. J. suglasnost za kupnju stana kao stanar u stanu u D., S. kbr. 3, te da je pok. majka stranaka K. J. sklopila Ugovor o kupoprodaji stana 25. studenoga 1992. godine kojim je u toč. III. platila iznos prvog obroka od 115.549 tadašnjih CRD a ostatak iznosa u protuvrijednosti od tadašnjih 38,54 DEM mjesečno obvezala se otplatiti u roku od 26 godina. Nakon sklapanja ugovora o otkupu stana tuženik i njegova majka K. J. sklopili su Darovni ugovor 28. prosinca 1993. godine kojim majka daruje u cijelosti nekretnine u D., dvosobni stan, S. 3, površine 55,09 m2, s time da se tuženik kao daroprimac u toč. VI. ugovora u cijelosti obavezao preuzeti obveze darovatelja, dakle pok. majke proistekle iz Ugovora o kupoprodaji stana, dakle da će u cijelosti u roku od 26 godina otplatiti stan koji je otkupila njegova majka. S obzirom na gore utvrđene činjenice, vidljivo je da se ovdje ne bi radilo o darovanju “bez plaće” jer je bitno svojstvo darovanja u davanju “bez plaće” (pravno pravilo paragrafa 938. OGZ) jer preuzimanjem obveza u pogledu daroprimatelja iz ugovora o darovanju i preuzimanjem obveze ispunjenja bilo kakvih davanja je u proturječju s pravnom prirodom ugovora o darovanju (pravno pravilo paragrafa 941. OGZ). Prema odredbi čl. 72. Zakona o nasljeđivanju darom u smislu Zakona o nasljeđivanju, među ostalim, smatra se i svako raspolaganje bez naknade, dakle pod darom se u smislu Zakona o nasljeđivanju podrazumijeva svako ostaviteljevo raspolaganje imovinom bez naknade u korist drugoga. Tužiteljice u parnici traže vraćanje u ostavinu pok. J. K. 2/6 dijela stana koji je bio predmet Darovnog ugovora sklopljen između tuženika i pok. K. J. 28. prosinca 1993. godine a sve radi namirenja nužnog nasljednog dijela tužiteljica. Iz provedenih dokaza, kako je gore navedeno, proizlazi da se iza darovnog ugovora krije naplatno raspolaganje, tj. sporazum tuženika i njegove pok. majke prema kojem će majka darovati stan tuženiku i prenijeti ga u njegovo vlasništvo, a tuženik preuzima na sebe u cijelosti otplatu stana u roku od 26 godina. S obzirom na gore navedeno ne može se prihvatiti stajalište suda prvog stupnja da se radi o Ugovoru o darovanju bez naknade jer suprotno proizlazi iz izvedenih dokaza, priložene dokumentacije i iskaza tuženika saslušanog u svrhu dokazivanja, te supruge tuženika, budući da se u konkretnom slučaju nije radilo o darovanju, tj. stjecanju ostaviteljičine imovine bez naknade.” Županijski sud u Bjelovaru, Gž-2212/05-2, od 2. III. 2006.