Jump to content

G-man

Moderator
  • Broj objava

    22600
  • registrirao se

  • Osvojio dana

    229

Sve što je G-man objavio

  1. Realno - ništa što će biti riješeno u kratkom roku. Možete ići molbom za pomilovanje, ali to je tek sporo obzirom da mora proći i Ministarstvo i Komisiju za pomilovanja Predsjednice RH. To bi išlo u okviru ove neprave obnove postupka. Ali traje. Može suprug preko kaznionice, može njegov odvjetnik. Podnosi se sucu izvršenja, a odlučuje izvanraspravno vijeće istog suda (županijskog). Odgodu da, ali prekid, nažalost ne u ovakvim okolnostima. Nadam se da griješim.
  2. Čl. 69. st. 1-3. Zakona o radu - "(1) Noćni rad je rad koji se obavlja u vremenu između dvadeset dva sata uvečer i šest sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između dvadeset dva sata uvečer i pet sati ujutro idućega dana, ako za određeni slučaj, ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno. (2) Za maloljetnike zaposlene u industriji, rad u vremenu između devetnaest sati uvečer i sedam sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom. (3) Za maloljetnike zaposlene izvan industrije, rad u vremenu između dvadeset sati uvečer i šest sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom."
  3. Vi u biti govorite o prekidu izdržavanja kazne zatvora, ne o odgodi budući se suprug već nalazi na izdržavanju kazne. Kako su razlozi za prekid izdržavanja kazne zatvora specificirani čl. 155. st. 2. ZIKZ-a, i nema drugih razloga pored tih zakonskih, bojim se da će molba biti odbijena (razlog kojeg navodite nije jedan od zakonskih). Na rješenje suca izvršenja imat ćete pravo žalbe u roku 3 dana, a vijeće o žalbi mora odlučiti također u roku 3 dana. Eventualno možete razmisliti da zatražite tzv. nepravu obnovu kaznenog postupka zbog činjenice novorođenog djeteta, no to ima smisla samo ako ta činjenica nije već vrednovana u postupku, a i tada morate računati da je to procedura, koja će potrajati, tako da će najvjerojatnije suprug prije izaći nego će se o tome odlučiti. Pogotovo ako se radi o ZG, a koliko vidim, radi se.
  4. Potraživanje naknade štete je dispozicija radnika, tako da na to poslodavac nema utjecaja. A tvrdite da je i naknadu štete već ostvario. Što se "premještaja" tiče, budući su stvari takve kakvima ih opisujete, po meni, poslodavac je učinio sve u redu. Razumijem radnika i njegovo nezadovoljstvo, ali ako više ne može raditi posao koji je radio prije, onda ima alternativu - prihvatiti drugi posao, ali jasno s plaćom koja ide uz njega ili otkaz. Da ne bude zabune, zakon i zdravi razum štiti radnika, ali ne može se u toj zaštiti ići tako daleko da se poslodavcu šteti. Sve je stvar balansa.
  5. Da, isprika s moje strane, pod 1 sam mislio na žalbu na rješenje. Glede drugog upita, za spajanje postupka, treba vidjeti u kojim su fazama oba postupka, ukoliko je jedan pri kraju, a drugi još u fazi optužnog vijeća, šanse za spajanjem su nikakve. Ne znači da se ne može probati sa prijedlogom, ali imajte na umu kako na odluku o spajanju/odbijanju spajanja nemate prava žalbe. Čista odluka suda. Bezuvjetnog zatvora ne bude bilo, što se vidi i po prijedlogu DORH-a glede sankcije.
  6. 1. Onda sa žalbom na presudu paralelno podnesite i zahtjev za izuzeće konkretnog suca, uz napomenu da zahtjev podnosite pod uvjetom da on bude u sastavu vijeća. 2. Ali ćete moći činjenicu mogućih nezakonitih dokaza isticati u žalbi na presudu.
  7. Po mom mišljenju, nekretnina u fiducijarnom vlasništvu ne može biti predmetom ovrhe budući se tu radi o vlasništvu koje je ograničeno odnosno ispunjenjem uvjeta vraća se potonjem vlasniku. Relevantna je i odredba čl. 34. st. 3. ZV-a. Također, zanimljivo je i stajalište USRH-a, iako u tom predmetu su uloge zamijenjene, pokušana je ovrha prema potonjem vlasniku.
  8. 1. U svakom slučaju, zahtjev za izuzećem treba podnijeti prije održavanja sjednice vijeća u kojem sudjeluje sudac u odnosu na kojeg tvrdite da postoji osnova izuzeća. Kako sam napisao da se o produljenju/ukidanju mjere opreza odlučuje svaka 2 mjeseca, računajući od pravomoćnosti ranijeg rješenja, onda možete i anticipirati kada to bude idući puta. 2. Općenito u sudskim postupcima postoji dvostupanjsko odlučivanje, i iako u kaznenom postupku, postoji i mogućnost žalbe na drugostupanjsku odluku, ona je iznimno rijetka i vrlo strogo zakonski definirana, a vaš slučaj tu ne potpada.
  9. Premješteno u odgovarajući podforum.
  10. Pravilo ne bis in idem vrijedi za tzv. meritorne odluke, u vašem slučaju osuđujuću i oslobađajuću presudu. Odbijajuća presuda ilivam formalna presuda nije meritorna presuda stricto sensu, jer se njome konstatira nastup činjenica, koje predstavljaju "zapreku" da se ide u meritum, stoga se kod nje može tražiti obnova postupka, međutim uz uvjete koje specificira ZKP. O tome govori i čl. 31. st. 2. našeg Ustava.
  11. Tako da podneste zahtjev za izuzeće prije nego će se održati iduća sjednica vijeća na kojoj će se odlučivati o produljenju/ukidanju mjere opreza. Inače se te sjednice održavaju svaka 2 mjeseca od pravomoćnosti posljednjeg rješenja, koje je po tom pitanju doneseno.
  12. Tražite izuzeće u odnosu na onu fazu postupka u kojoj on ne može da sudjeluje zbog postojanja osnove za izuzeće.
  13. Dal kod vašeg poslodavca postoji smjenski rad?
  14. Onda, ukoliko smatrate da postoji osnova za izuzeće, podnesite zahtjev za izuzeće, o kojem će odlučivati predsjednik suda.
  15. Može temeljem odredbe čl. 503. st. 1. t. 1. ZKP-a, uz poštivanje roka od mjesec dana od saznanja za tu činjenicu. Inače, izmjene KZ-a, u načelu ne utječu na odredbe o stvarnoj nadležnosti u predmetima u tijeku, osim ukoliko rasprava iz nekog razloga mora krenuti iznova ili temeljem pravnog lijeka presuda bude ukinuta i cijeli postupak vraćen na početak, sada drugom nadležnom sudu.
  16. Baš ste podnijeli zahtjev za izuzeće?
  17. Nisam liječnik, pa ne mogu odgovoriti na to pitanje. Mogu samo pretpostaviti da sve ovisi o trenutnom stanju konkretne osobe, a to je opet domena liječnika.
  18. Ja ću zamoliti da se ne ide sa paušalnim ocjenama glede doprinosa pojedinih korisnika ovdje, jer to ne pridonosi ničemu, već može samo producirati "zagađenje" daljnje komunikacije. Da ne idem u ljudskost ili opću kulturu. Glede samih agencija, kada se vidi kakvim sve metodama pribjegavaju glede naplate (tu mislim na telefonsko i ino maltretiranje), neka budu sretni i pale svijeću na svakom raspelu što naš zakonodavac muku muči s većinom i ostalim nedaćama, pa se ne stigne ozbiljno pozabaviti malo njima, a bilo bi tu posla, po meni, i za kazneni sud. Zato i moja sugestija jeste da u takvom slučaju, kada vas doslovce maltretiraju pozivima, kažete da snimate razgovor radi kaznene prijave, jer većina njih onda spusti slušalicu. A dug je dug, nikada neće nestati niti ga itko negira, jedino što može nestati jest mogućnost da se traži njegova naplata kroz institut zastare. Uglavnom, molim da se držimo teme, ne drugih korisnika.
  19. Po mom mišljenju, poslodavac bi imao pravo otkazati vam ugovor o radu, poštivajući pritom zakonsku proceduru otkazivanja.
  20. Onda biste, po meni, imali osnovu za čl. 304. KZ-a.
×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija