G-man

Zastarni rok iznosi 10 godina, računajući od počinjenja djela. Nemate brige za zastaru još podosta vremena. Požurnica se svakako može napisati, jer 2 godine je previše, o kojem god da se sudu radi.

Ukoliko se radi o produljenom kaznenom djelu, prema sudskoj praksi pred kraj važenja ranijeg KZ-a, a i prema legislativi aktualnog KZ-a, kod produljenog kaznenog djela obzirom ono predstavlja jedno kazneno djelo, zastara se računa od posljednje radnje, koja ulazi u koncept produljenog kaznenog djela, što će reći od 3/2011, i to vrijedi za sve radnje iz produljenog kaznenog djela (dakle, i za ovu iz 9/2008). Zastarni rok je kako je već Sivko spomenuo 6 godina. Obratite pozornost i na ovo - Nisi. Doduše, glede mogućnosti retroaktivne primjene produženog roka zastare, imate i zasebnu temu, istaknutu na vrhu PDF-a Kazneno, pa si i to malo pogledajte ukoliko vas zanima.

To bi onda bio prekršajni sud. Javite svakako ishod.

Pitao sam vas iz razloga, jer su liste ovršne isprave, pa je cijeli postupak ubrzan (ako poslodavac ima sredstava). Ovako će ići "klasičnim" putem, pa će malo potrajati.

Dostava se smatra izvršenom istekom osmog dana od dana stavljanja odluke na ploču. U načelu, otkazni rok ne teče za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, osim ako je poslodavac radnika u otkaznom roku oslobodio obveze rada, a kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno. Inače, otkazni rok teče od dana dostave pisane oduke o otkazu (odnosno od dana kada se dostava smatra izvršenom u vaešm slučaju). Ukoliko se radniku do okončanja radnog odnosa ne omogući korištenje GO-a, isplatit će mu se naknada za one dane koje nije imao prilike iskoristiti.

Rješava što točno - prijava?

Nikad nisam čuo za ovakav slučaj, a već iz niza slučajeva naših korisnika ovdje, kao i članova obitelji i prijatelja - nitko nikad nije kod nedavanja podataka odgovarao za prekršaj za koji su se podaci tražili, već samo za nedavanje podataka. A govorim o preko 20-ak slučajeva. Što je posrijedi ovdje da se tužitelj inati, tko će ga znati. U svakom slučaju, molio bih korisnika da nas obavještava o tijeku postupka.

Dvije su stvari nepoznanica ovdje - njemački propisi i što ste potpisali. Iz opisanog ne vidim razlog za ustegu isplate cijele plaće (jel se radi o šteti na autu možda ?), a prema našem zakonodavstvu mogu reći kako poslodavac može ustegnuti isplatu cijele ili dijela plaće radi podmirenja nekog svojeg potraživanja prema radniku, samo ako radnik pristane na takvo što, uz napomenu kako ne može pristanak dati unaprijed (prije nastanka potraživanja). Kako je u SR Njemačkoj i što ste točno potpisali - ne bih znao.

Uza navedeno, mogu spomenuti i Komentar KZ-a od Bačića i Pavlovića, te stručni članci naših sudaca sa VSRH-a (sutkinja Garačić, sudac Kos, Mrčela). Ako ste u prilici zaletjeti se do PF ZG, možda da pokušate u njihovoj Knjižnici (ili u Splitu). Ako jezik nije problem, onda se preko googlea može doći i do zanimljivog štiva ako upišete "types of murder" ili "degrees of murder" ili "categories of murder", jedino pripazite na razlikovanje prema našem sustavu, pa to onda može poslužiti kao neki poredbeni prikaz sa drugim sustavima. I svakako porazgovarajte sa mentorom, nelogično mi je da vam ne bi pomogao.

Svakako da se može ići sa peticijama, prijedlozima, pismima, javnim skupovima i slično, no, odluka je na kraju u rukama zakonodavca. Izrada posve novog zakona, koji se najavljuje je opsežan projekt bez sumnje, no ono što se meni čini da se "iza brda valja", jest sukob raznoraznih interesa utjecajnih na zakonodavca, stoga da parafraziram onu staru "helensku" - bojim se našeg zakondavca, i kad darove nosi. Niz kvalitetnih prijedloga već postoji, hoće li biti usvojeni, pitanje je, a na kraju će jedno od ključnih stvari biti mogućnost retroaktivne primjene (na postojeće dužnike) s aspekta suglasnosti Ustavu, jer budite uvjereni da se vjerovnici neće predati bez borbe (u slučaju zakona koji bi promijenio položaj dužnika na bolje).

DORH s time teško da može imati veze (osim kod prijetnji ili nekog fizičkog napada).

To slobodno spomenete sucu, pa će on (njegova zapisničarka) obavijestiti okrivljenika (ako imaju njegov broj). Imajte na umu i kako ćete, ovisno o razlogu nemogućnosti odaziva, biti dužni sudu dostaviti određenu dokumentaciju (medicinsku ili slično) koja pravda izostanak.

Čak i to se ne može iskoristiti u kaznenom postupku (ako na njega aludira korisnica).

Valjda ćemo dobiti informaciju od korisnika.

To je onda druga stvar, no opet prije isteka roka, sud ni nema ovlasti da ga anticipirano produljuje. Tako je, a ponavljam da će sud i u postupku opoziva itekako voditi računa o stvarnim mogućnostima plaćanja naknade štete na strani osuđenog, pa je moguće i da rok produlji.

Nazovite suca koji sudi u predmetu i obavijestite ga o nemogućnosti odazivanja i razlozima iste te zatražite novi datum rasprave.

Replicirajte im da im dajete rok od 8 dana da riješe stvar ili ćete podnijeti kaznenu prijavu.

Vidjet ćete kad dođete tamo, uglavnom ukoliko su vas pozvali u svojstvu osumnjičene - branite se šutnjom ili angažirajte branitelja da bude prisutan ispitivanju (koji će vam isto sugerirati obranu šutnjom najvjerojatnije).

Zakonskog roka nema, no sudac pojedinac (predsjednik vijeća) ionako po zaprimljenoj žalbi ima samo dispoziciju da rješenjem odbaci žalbu kao nepravovremenu (podnesenu van roka) ili nedopuštenu (podnijela je osoba koja nije ovlaštena za to, osoba koja se odrekla ili odustala od prava na žalbu). Obje stvari se utvrde u vrlo kratkom roku, a ukoliko ih nema, tada se prvo žalba šalje na odgovor protivnoj strani, koja ima 8 dana za isti, a nakon toga, stigao odgovor ili ne, predmet ide na viši sud. Pišite požurnicu sucu i predstavku na rad konkretnog suca predsjedniku suda.

Zatražite pismenim putem obavijest od DO-a o učinjenome povodom konkretnog slučaja. Pritom se pozovite na čl. 206a ZKP-a. Ako nećete biti zadovoljni dosad učinjenime, podnesite pritužbu višem DO-u, temeljem čl. 206b ZKP-a.

Obavijesni razgovor se nikad ne može koristiti kao dokaz u kaznenom postupku.

Uz napomenu kako je počinitelj ujedno trebao i postupati s ciljem prisvajanja stvari male vrijednosti (dakle do 1.000,00 kn). Ukoliko je uzeo novac iz kase, ide "klasična" teška krađa (čl. 229. st. 1. t. 1. KZ-a), gdje je zapriječena kazna zatvora od 6 mjeseci do 5 godina. U slučaju prvog kaznenog djela, gotovo sigurno će biti uvjetna osuda (99,99%). Drugi postupak u tijeku, trenutno nije relevantan.

Zahvaljujem na povratnoj informaciji.

Idući puta pozvati policiju, pa nek se pravda tko koliko hoće kome.

Utvrđen vam je utajeni iznos poreza (od 20.600,00 kn) u svakoj od pojedinačnih godina ili je to ukupan iznos za sve godine (2009-2014.)?