G-man

Pravo na naknadu troškova prijevoza nije Zakonom o radu regulirano pravo, stoga treba vidjeti što o toj materiji kaže neki drugi specifičniji zakon ili Kolektivni ugovor ili Pravilnik o radu ili ugovor o radu.

Ukoliko je poslodavac razumna osoba, onda je to najbolje riješiti jednim ljudskim razgovorom u 4 oka. Dani vikenda se računaju u GO samo ukoliko bi po rasporedu, radnik na te dane bio dužan raditi, a traži da ne radi.

Prvo pozovite poslodavca pisanim putem (poštom preporučeno s povratnicom) da u roku 8 dana podmiri naknadu za neiskorišteni GO, u protivnom ćete biti prisiljeni podnijeti tužbu, što će rezultirati daljnjim troškovima po njega. Ako ne plati, podnesite tužbu. Bilo bi dobro da vam to sasatavi odvjetnik, iako nije nužno.

Link.

Otiđite do DORH-a koji je vodio istragu i zatražite uvid u spis.

Ilegalno je samo u slučaju da vam je to profesorica, učiteljica, tutorica ili nešto slično. A čak ni to više neće biti kazneno-pravni problem nakon što navršite 18 godina. Ako postoji istinska ljubav i razumijevanje s obje strane, onda se ne trebate zamarati što drugi misle i pričaju. A ako vas to toliko smeta, onda, bez uvrede, ali bolje da ne ulazite u veze, jer ljudi k'o ljudi, uvijek će naći razloga da prigovore ili tračaju. Razlika od 6 godina je ništa u današnjem vremenu.

Govorimo o GO za 2019. ili 2018.?

Ministarstvu branitelja, iako su oni drugostupanjsko tijelo u toj stvari. Za prijavu DORH-u nisam siguran.

Prijavu za neosnovano ostvarenu naknadu možete podnijeti nadležnom ministarstvu.

Koliko je meni poznato, nijednim zakonom to nije propisano, ali jasno je da to treba napraviti čim prije.

Po meni, dovoljan je aneks.

Koliko ste duga dosad vratila i imate li dokaz za to? Također, imate li dokaz o postignutom dogovoru sa oštećenikom oko povrata?

U ovom trenutku, dakle privremene spriječenosti za obavljanje poslova dosadašnjeg radnog jesta, smatram da ne bi bilo osnove za otkaz zbog odbijanja aneksa. Ali, ako bi ovo postalo trajno stanje, onda poslodavac, a i radnik neće imati izbora - ili novi ugovor ili otkaz.

U tom slučaju, naloga vjerojatno ne bude. Ključ postupka leži u prometno-tehničkom vještačenju i na tome će se temeljiti presuda.

Optužnica se svakako mora podnijeti, no u njoj se sudu može staviti zahtjev za izdavanjem kaznenog naloga, što je svakako najbrži i najekonomičniji način provođenja postupka. Ukupni troškovi bi realno trebali biti ovi koje sam vam naveo, jer drugih ne bi trebalo biti. Branitelj ne može škoditi, no ukoliko mislite priznati djelo, ne vidim previše smisla za braniteljem (kojeg ćete ujedno morati sami platiti).

U tom slučaju, ukoliko niste dosad kazneno osuđivani niti imate povijest teških kršenja prometnih propisa, to se može riješiti i putem kaznenog naloga (pa nećete ni morati pred sud ukoliko nećete prigovarati nalogu) sa uvjetnom osudom (moja procjena je 6-8 mjeseci uvjetno na 1 ili max 2 godine). Troškovi budu paušal od nekih max 500,00 kn i vještačenje, koje bude iznosilo oko 2-3.000,00 kn.

Pretpostavljam da vas se tereti za nehajno prouzročenje prometne nesreće? Je li ozljeda motoriste teška ili osobito teška?

To vam je stvar fleksibilnosti dotične OK. Možete predložiti, ali odluka je isključivo njihova.

Po meni, tu bi se prije radilo o djelima iz čl. 173. i 279. KZ-a.

Ukoliko se zainate - mogu.

Ukoliko govorimo o ugovoru o radu - maksimalno još 8 sati tjedno, a 180 sati godišnje (i trenutni poslodavac mora dati pisani pristanak na to). Ostalo, kako nije podložno regulativi radnog prava, ispada da je svaki čovjek slobodan sam planirati, uz uvjet da mu to neće utjecati na obavljanje drugog posla (poslova).

Mišljenja sam da radnik ostvaruje pravo na plaću radnog mjesta čije poslove stvarno obavlja, no sugerirao bih poslodavcu da taj privremeni premještaj regulira aneksom ugovora o radu.

Ovisi o visini kazne - vidite odredbu čl. 131. ZIKZ-a.

Za 2019. ostvarujete pravo na razmjeran dio GO-a u trajanju od 2/12 punog GO-a (koliki vam je puni GO sama znate, pa lako izračunate točan broj dana). Glede tijeka otkaznog roka i GO-a, ističem odredbu čl. 121/5 Zakona o radu - "Otkazni rok teče za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta te razdoblja privremene nesposobnost za rad radnika kojeg je poslodavac u otkaznom roku oslobodio obveze rada, osim ako kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije drukčije uređeno."

U tome je najveći problem aktualnog ZKP-a. Nameće rokove isključivo DORH-u, a sudu jedini rok koji stoji, a da nešto znači u kontekstu ishoda predmeta jeste onaj zastarni, koji se mjeri u godinama. I kakva je onda korist ažurnog rada DORH-a, kada neki predmeti ponekad čekaju optužno vijeće ili pripremno ročište godinama? S druge strane, poneki suci onda znaju ismijavati nekvalitetnu pripremu optužbe od strane DORH-a (nije da toga nema uopće), a sami imaju luksuz vremena, kojeg obilato koriste, luksuza kojeg DORH nema, jer mu proboj roka donosi presumpciju odustanka od progona. Trebalo bi vidjeti jesu li probijeni rokovi, koje DORH treba poštivati.