G-man

Da li postoji kakav drugi trag koji govori o oduzimanju? Primjerice, je li predmet naveden u Zapisniku o pretrazi? Je li tijekom postupka isticano nepostojanje tzv. POPOP-a (potvrde o privremenom oduzimanju predmeta)?

Nema frke. Lp

Ukoliko još teče rok za podnošenje žalbe, svakako se žaliti po osnovi koju ističe Ruby. Imate branitelja, pa će on znati formulirati žalbu da VSRH obrati pozornost na tu činjenicu. Prognoza vremenskog okvira u kojem bi odluka trebala biti donesena je nezahvalna, godina dana je još čak i optimistično osim ukoliko odluka bude na vašu štetu. Ako bude na vašu štetu, ostat će vam mogućnost podnošenja molbe za pomilovanjem (u izvanredne pravne lijekove ne ulazim, jer za njih mora postojati osnova). Što se same sankcije tiče, vi ste dobili minimalnu visinu kazne sukladno zakonskom ublažavanju, koje je primijenjeno.

Jedino što mi pada na pamet jest da je umirovljenik osoba koju treba lišiti poslovne sposobnosti i odrediti skrbnika (ali zato moraju postojati opravdani razlozi i mora se provesti procedura propisana zakonom).

Možda da malo pojasnite upit - jeste li možda mislili na obiteljsku mirovinu?

Ovo je definicija pat pozicije. Nema se tu što pametno sugerirati, jedino se upitajte kakve su namjere osobe koja vam je ukrala oružje. Jer ne dao Bog da napravi neku glupost s time, a onda to bude povezano s vama, pa se vi vadite.

Je li određena obveza uzdržavanja?

Moje mišljenje je da se računa prema plaći, koja je određena ugovorom o radu, koji je vrijedio za razdoblje za koje se koristi GO, međutim, ukoliko se ne varam, postoji mišljenje ministarstva da se, u ovakvim slučajevima, gleda prosjek zadnja 3 mjeseca u kojima ste ostvarili plaću. Ako netko ima drugačijih saznanja, slobodno me ispravi.

Po mom mišljenju, nije potrebna suglasnost RV-a, ali je potrebno da poslodavac provede postupak savjetovanja sa RV-om, dakle traži njihovo mišljenje. Glede ovog, navodim i jednu zanimljivu odluku VSRH-a, koja jeste malo starija, ali sam mišljenja da i danas vrijedi (ako netko ima drugačijih saznanja, slobodno me ispravi) - "Kad se poslodavac savjetovao s radničkim vijećem o izmjeni pravilnika o sistematizaciji poslova i zadataka radnih mjesta i o namjeri donošenja odluke o otkazu ugovora o radu, sadržaj očitovanja radničkog vijeća, pa tako niti njegovo protivljenje, nije zapreka za donošenje odluke poslodavca." - Vrhovni sud Republike Hrvatske Revr 596/2005-2 od 6.9.2005.

Da, upoznat sam s time i mogu samo reći sramota, ali to vam je očito razlika između većih ODO-a i manjih, što nikako nije opravdanje, jer producira nejednakost. Zato i mnogi zagovaraju mogućnost žalbe na rješenje DO-a o odbačaju kaznene prijave, kada se jednog dana (a to bude očito relativno brzo) donosio posve novi ZKP budući se ovaj pokazao promašajem par excellance. Samo se nadam da idući zakon ne bude rađen po principu copy-paste i ćušpajz principu (idemo kombinirati segmente iz različitih pravnih sustava, jer je to avangarda). Slažem se s vama i osobno bih takvu prijavu odbacio ukoliko u međuvremenu nije bilo nastavljeno sa sličnim aktivnostima od strane počinitelja (ali, tu bi onda imali i nova djela).

Sve to stoji, ali i dalje je nejasno zašto nisu sve obuhvatili u optužnici za kazneno djelo, nego su za ulje otišli u prekršajni, a za ostatak u kazneni, jer sad ispada da će se čovjeka dvaput kazniti. Na stranu količina tableta i hašiša.

Moram priznati da mi nije jasan takav postupak, osim ako je ulja bilo par mililitara, a pilula i hašiša u "rinfuzi". To se onda sve lijepo moglo objediniti u jednom postupku. Da li je u optužnom prijedlogu policije u prekršajnom postupku stajalo i hašiš i pilule?

Ovo drugo je kazneni postupak?

Kako to mislite? Kod odlučivanja prava na novčanu naknadu, gledat će vam se zadnji radni odnos koji je trajao najmanje 3 mjeseca i način na koji je on prestao, tako da s ovime što navodite, ništa ne dobivate, jer će se na kraju doći do ovog radnog odnosa, a koji vam je očito problem (njegov prestanak mislim).

Nisam vas baš najbolje razumio - jeste li već sada degradirani u pogledu plaće ili viša plaća zavisi o napredovanju (koje je domena poslodavca)?

Pokušajte do isteka presudom određenog roka podmiriti što je više moguće (u svakom slučaju barem polovicu) i tada, čak i ako dođe do pokretanja postupka opoziva uvjetne osude (jer to ne ide automatizmom, tu nemate straha), sud će ovakvo vaše obrazloženje uzeti u obzir te produljiti rok za ispunjenje obveze (dakle, neće vam opozvati uvjetnu osudu). Kako su banke te koje su oštećene, a njima je, u većini slučajeva, jedino bitan novac, sumnjam da će pokrenuti postupak opoziva, pogotovo ako se novac bude vraćao, pa barem sukcesivno. Možete se i obratiti bankama, kako sami navodite ovdje, no to radite isključivo pismenim putem (poštom preporučeno s povratnicom), nemojte odlaziti osobno tamo. Po meni, to vam i nije potrebno, ali ako vama nešto znači - možete. Jedino što jeste bitno je da do isteka roka vratite čim više, a barem polovicu.

Vidite odredbu čl. 46. st. 2. t. 1. Zakona o tržištu rada, što možete provjeriti sa vašom Ispostavom HZZ-a.

Ako mislite prijaviti DORH-u - ne. Prijava HOK-u da, ali obzirom na iskustva i njihovu praksu u disciplinskim postupcima, šanse su vam minorne.

Ne znam koju verziju KZ-a ste citirali Strawinsky, no u aktualnom KZ-u (kao i onom otprije 2 godine kada je djelo počinjeno), stavak 4. čl. 139. navodi blisku osobu (ne člana obitelji, iako i on spada u krug bliskih osoba) kao razlog za kazneni progon ex offo, bilo stavka 1. bilo 2. prijetnje. U krug bliskih osoba spada, među inim i bivši bračni/izvanbračni drug odnosno osobe koje imaju zajedničku djecu, stoga u ovom slučaju, jedini meritoran rok na koji treba obratiti pozornost jeste onaj zastarni, ne ovaj 3-mjesečni kojeg vi navodite (vezano uz prijedlog za progon). To na stranu, i dalje ostaje problematičnim protek vremena, a u kontekstu vjerodostojnosti prijave.

Po mom mišljenju, navedena odluka je pravno nevaljana, a ukoliko će poslodavac svejedno postupati po njoj i kažnjavati radnike, onda prijavite poslodavca Inspektoratu rada (budući je riječ o težem prekršaju poslodavca iz čl. 228. st. 1. t. 16. Zakona o radu).

Pogrešno i nemojte to raditi. Morate prije svega odlučiti što želite - ostanak u takvoj sredini i potencijalno tužakanje svakih par mjeseci ili odlazak i potraga za normalnijom radnom sredinom. U svakom slučaju, plaće će vam morati isplatiti za čitav odrađen rad, ukoliko ne dobrovoljno, onda sudskim putem - to je spor kojeg vi dobivate bez sumnje. Osim Inspektoratu rada, možete se obratiti i svojoj Ispostavi HZZ-a.

Iako je sada već kasno, je li vam omogućeno iznošenje obrane?

Tko vam je poslao tu izjavu - poslodavac?

Znam da je zakašnjelo, no smatram kako ste kod trenutnog poslodavca ostvarila pravo na 7/12 punog GO-a za 2018. godinu. Ukupan broj dana GO-a određuje se prema vašem radnom vremenu, pa ukoliko imate 5-dnevno tjedno radno vrijeme, ostvarila biste pravo na 12 dana GO, a ukoliko imate 6-dnevno tjedno radno vrijeme, ostvarila biste pravo na 14 dana GO (ovo prema Zakonu o radu). Ukoliko vam KU predviđa pravo na 28 dana GO-a, onda ste ostvarila pravo na 16 dana GO-a za 2018. godinu. Vjerojatno ćete postaviti pitanje kako to da niste ostvarila pravo na puni GO budući ste na radu preko 6 mjeseci uzastopce, a odgovor se krije u tome da na taj način puni GO stječe radnik, koji se prvi put zaposli ili mu je pauza između 2 radna odnosa trajala dulje od 8 dana, a to nije vaš slučaj budući ste nastavila s radom kod drugog poslodavca bez dana pauze, stoga ostvarujete pravo na razmjerni dio GO-a kako je opisano prethodno. Za period rada 18/10/2017 do 10/06/2018 kod ranijeg poslodavca ostvarila ste pravo na 8/12 punog GO-a (gdje točan broj dana GO-a opet zavisi o radnom vremenu), i on vam je morao omogućiti korištenje GO-a do isteka radnog odnosa, a ukoliko to nije bilo moguće, onda isplatiti naknadu za neiskorišteni GO. Glede određivanja rasporeda korištenja GO-a, isto je dispozicija poslodavca, koji prilikom njegova donošenja mora voditi računa o radnom procesu i organizaciji rada te podredno, koliko je to moguće, željama radnika. Isto tako, zakon jasno kaže da odluka o rasporedu mora biti uručena radniku najkasnije 15 dana prije početka GO-a, stoga sugeriram da porazgovarate s poslodavcem i pokušate dogovoriti neki okvirni rok, jasno ukoliko imate još štogod GO-a za 2018. (ako ne, tu je ionako GO za 2019. pod uvjetom da ne dadete ili dobijete otkaz).

Iako sa zakašnjenjem, mišljenja sam da gubite.