drot13

Djelomično krivo su ju savjetovali...
Sada može platiti tu ponuđenu polovicu ili dati svoje podatke, pa se kasnije žaliti na prekršajni nalog koji će joj doći. Stvar je samo u tome da po tom nalogu neće više imati pravo na plaćanje polovice, nego 2/3 kazne. U slučaju da se žali samo na visinu kazne, a prekršaj priznaje, sud može smanjiti kaznu, ali opet teško da će ići ispod te polovice koju sad može platiti...
Uglavnom, kod svih kazni gdje se može platiti pola, najčešće je upravo to najisplativije.

Prvo i osnovno, kada ćete ići na godišnji određuje isključivo poslodavac a ne radnik, s time da svaki godišnji mora omogućiti najkasnije do 30.06.  sljedeće godine uz iznimke iz ZOR-a (Vaš slučaj), odnosno prenijeti stari godišnji se može najkasnije u godinu u kojoj se vraćate s rodiljnog/roditeljskog dopusta.
1. Imate pravo na cijeli godišnji iz 2017.(stari godišnji)
2. Može, naravno ovisi hoće li poslodavac to odobriti.
3. Kvake nema jer poslodavac omogućuje godišnji odmor u skladu s planom godišnjeg odmora koji većina rade u 6 mjesecu odnosno zakonski 15 dana prije nego radnik krene na godišnji. Neuobičajeno bi bilo da poslodavac daje početkom 2017. godine čitav godišnji za 2017.

Čista volja poslodavca nevezana uz Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama. Poslodavac Vas je dužan odjaviti s mirovinskog i zdravstvenog ako koristite neplaćeni dopust jer Vam prava i obveze miruju.

Ako ne potpisete novi ugovor o radu na snazi ostaje i dalje stari ugovor o radu, kako to poslodavcu nece odgovarati donjet ce odluku o "Otkaz ugovora o radu s ponudom izmjenjenog ugovora" (Clanak 123. ZOR-a) i vjerojatno vam ponuditi taj isti novi ugovor koji vam je vec nudio, ako ga u roku 8 dana ne potpisete (taj novi ugovor) automatski vam nastupa otkazni rok koji mora biti naveden u odluci "Otkaz ugovora o radu s ponudom izmjenjenog ugovora", isto tako mora biti navedena i klauzula o otpremnini sa datumom isplate iste.
Ovakvim otkazom imate sva prava na burzi.

Ili podizanje optužnice ili Riješenje o obustavi istrage, tj. odbacivanje kaznene prijave, no, kako je i poštovani G-man napisao, istražni rok se može produžiti još za dva mjeseca ako se radi o težim i složenijim kaznenim djelima....
Ako DO potvrdi optužnicu, proslijeđuje predmet na sud, te sud dalje nastavlja voditi kazneni postupak u kojem se DO pojavljuje kao stranka u postupku koja zastupa žrtvu KD-a...
Ako DO donese rješenje o obustavi istrage, tj. odbaci kaznenu prijavu, upućuje žrtvu da osobno može preuzeti kazneni progon protiv počinitelja...

Radniku svakako morate platiti sva 24 odrađena sata.
E sad - 8 sati dnevno, ne mora nužno značiti pon-petak, ovisi o tome kako ste formulirali u ugovoru. Ako stvarno stoji da će raditi pon-pet, a slobodne dane koristiti subotu i nedjelju (pa čak i ako niste točno definirali, ali će mu budući raspored biti takav), onda mu trebate platiti 16 sati redovnog rada + 8 sati prekovremenog rada.
Ako u ugovoru stoji neodređena izjava da će radnik raditi 5 dana u tjednu, a dva dana koristiti slobodne dane (i budući raspored će mu biti takav, npr. slobodno će mu biti nedjelja i ponedjeljak, ili utorak i srijeda, ili...), onda mu možete platiti 24 sata redovnog rada.
 

Kad je riječ o ugovoru na određeno, u njemu mora biti naznačeno da se može otkazati, a da bi se uopće mogao redovno otkazati, drugim riječima - moglo vam se dogoditi da ugovor uopće ne možete otkazati, nego bi morali čekati njegov istek.
ZOR propisuje najmanje trajanje otkaznog roka, što znači da se može ugovoriti u duže trajanje otkaznog roka. E sad, stavka 6, članka 122 kaže; " Kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu može se odrediti kraći otkazni rok za radnika nego za poslodavca od roka određenog u stavku 1. ovoga članka (a to je dva tjedna u slučaju da je radnik kod poslodavca proveo manje od godinu dana) , za slučaj kada radnik otkazuje ugovor o radu. " - piše "može", po meni je logičan nastavak "ali i ne mora", no logika i zakoni ne idu baš ruku pod ruku, pa se nadam da će neki stručnjak objasniti ovu stavku.
Radite li možda u grani koja ima kolektivni ugovor? Npr, kolektivni ugovor za ugostiteljstvo kaže; " Ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok utvrđuje se u dužini polovice otkaznih rokova utvrđenih zakonom, osim kada radnik ima osobito važan razlog za otkaz ugovora, u kojem slučaju otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana.", što bi za vas značilo - tjedan dana. Ako na tri mjesta (ugovor, kolektivni, ZOR) piše drugačije - gleda se ono što je najpovoljnije za radnika.

Nikako smanjiti i nikako rascjepkati, nema nikakve mogućnosti dogovora.

1. Neće. Postoji predviđena kazna, ali se nisu pisale u ovakvim situacijama, samo je išla odjava.
2. Možeš.
3. U konzulatu/veleposlanstvu riješiš adresu, tj. prijaviš adresu u inozemstvu i zatražiš osobnu iskaznicu RH s inozemnom adresom (to se sad može). Em si riješiš status, em imaš dokument ako ćeš dolaziti tu.
 
Zapravo i nije tako komplicirano...
 

1. Neće. Postoji predviđena kazna, ali se nisu pisale u ovakvim situacijama, samo je išla odjava.
2. Možeš.
3. U konzulatu/veleposlanstvu riješiš adresu, tj. prijaviš adresu u inozemstvu i zatražiš osobnu iskaznicu RH s inozemnom adresom (to se sad može). Em si riješiš status, em imaš dokument ako ćeš dolaziti tu.
 
Zapravo i nije tako komplicirano...
 

Kad vidiš da su oni, s obzirom da si im objasnila sto puta i plaćaš, samo im spusti slušalicu...

Postovani, prema vazecem mirovinskom zakonu "ZOMO" u RH, uvijet za starosnu mirovinu je 65 godina starosti i 15 mirovinskog staza, kako vas brat ne zadovoljava oba uvijeta nema pravo na mirovinu iz RH.
Hrvatska nema potpisan ugovora o socijalnom osiguranju sa SAD-om pa sa tog naslova nema pravo na pribrajanje staza ostvarenog u SAD-u stazu u RH kako bi imao uvjete mirovinskog staza ( 15 i vise godina) i ostvario razmjerni dio mirovine za ovih 10 godina iz RH.
Za tocniju informaciju obratite se u najblizi podrucni ured HZMO-a

Smiju i dužni ste ima podmiriti preostalo dugovanje.
Kako se ovdje radi o djelomično podmirenom dugovanju, prema Zakonu o obveznim odnosima, i to u pogledu podmirenja duga po osnovi glavnice, vrijedi da se zatvaranje dugovanja obavlja na način da se primjenjuje prvo iduće pravilo, ukoliko ne postoje uvjeti za primjenu prethodnog pravila. Pa bi prvo pravilo bilo redom koji su sporazumno utvrdili, drugo redom kojeg je odredio dužnik, treće redom dospijeća tražbine itd.
Ukoliko postoje dugovi na ime kamata i troškova, tada se prije primjene navedenih pravila za podmirenje glavnice, treba primijeniti pravilo o obračunu kamata i troškova, što znači da se dug zatvara posebnim redom i to: prvo troškovi, pa kamate i tek onda glavnica.

Mišljenja sam da ovdje nije u pitanju ˝obična˝ ovrha na nekretnini, već da se radi o ovrsi radi iseljenja i predaje nekretnine, a to je poseban ovršni postupak.
A ovrha na mirovini ovdje bi se odnosila na prisilnu naplatu duga zbog neplaćanja najamnine. Tako da ovdje nije bitna visina duga, jer se tih 10.000.00 kn, ne odnosi na ovrhu na nekretnini.
Nove izmjene i dopune ovršnog zakona (u smislu zaštite jedine nekretnine i minimalnog iznosa od 20.000,00 kuna, radi provedbe ovrhe na nekretnini) se ne primjenjuje na Vaš postupka i to iz dva razloga: 1. ovdje nije u pitanju ovrha radi ostvarenja novčane tražbine, već ovrha radi iseljenja i predaje nekretnine i pod 2. ova iznimka jedine nekretnine i da se odnosi na Vaš postupak, primjenjuje se samo na pravne poslove sklopljene nakon stupanja na snagu ovih izmjena (3.8.2017.).
Ukoliko presuda postane pravomoćna, ne radi se o nametnutim dugovanjima već o dugu utvrđenom u sudskom postupku koji sa pravomoćnošću stječe svojstvo ovršnosti. I s tom ovršnom ispravom, ovrhovoditelji mogu tražiti namirenje neplaćenih najamnina prisilnim pute preko Vaše mirovine.

Trajanje nepunog radnog vremena
U Republici Hrvatskoj broj radnih sati tjedno ne smiie prijeći 40 sati (čl.61. st. Zakona o radu1, nadalje: ZOR).
Ukoliko se, kod sklapanja ugovora o radu, ugovori fond radnih sati tjedno koji je manji od 40 sati, tada se radi o nepunom radnom vremenu (čl. 62. st.1. ZOR-a). Prilikom svakog zasnivanja radnog odnosa (u punom ili nepunom radnom vremenu), sklapa se između poslodavca i posloprimca ugovor o radu (čl. 10- ZOR-a).
Kako se računa radni staž kod rada u nepunom radnom vremenu
Radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme, radni staž (staž osiguranja, čl. 27. st.3. ZakMIO) za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja računa se u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati rada u nepunom radnom vremenu ostvarenog za pojedine godine - obračunatih na puno radno vrijeme. Primjer 1. Radnik koji je cijelu 2016. godinu radio 4 sata dnevno, pet dana u tjednu - što iznosi 20 sati tjedno, prvo treba utvrditi staž osiguranja kao da je radio puno radno vrijeme i to na sljedeći način: ■ računa se godina od 12 mjeseci, a svaki mjesec u trajanju od 30 dana (neovisno o tome radi li se o veljači sa 28 ili 29 dana, srpnju i kolovozu sa 31 danom ¡td.) = 12 x 30 = 360 dana, ■ zatim se tih 360 dana množi sa satima rada radnika dnevno = 360 x 4 sata = 1.440 sati, ■ koji se potom dijele sa satima rada u punom radnom vremenu (8 sati dnevno) = 1.440 / 8 = 180 dana, ■ koji se dijele sa brojem dana u mjesecu (30 dana) = 180/30 = 6 mjeseci radnog staža u 2016. godini. U slučaju kada radnik radi kod više poslodavaca, radni sati prove-deni kod svih poslodavaca se zbraiaiu (kumuliranju) te se prema tom zbirnom iznosu sati rada (koji ne može biti veći od 40 sati tjedno prema čl. 61. st. 1. ZOR-a) računa staž osiguranja.

U potvrdama o stažu program HZMO ne računa nepuni radni staž.
Formula je...
Staž u danima x broj sati / 8
 

Točno,ali je bitniji st.2 koji kaže da će donijeti propis/pravilnik u roku 6 mjeseci po kojoj kojem će se obračunati plaćanje.A bez njega ne mogu obračunat i poslat uplatnice.kad je donesen izvršen je obračun i poslano narodu.A dok novi nije donesen vrijedi stari (st.5).tako da je sve ok i nema rušenja na ustavnom.

Poštovani, nemože Vam ići ovrha na mirovinu i nekretninu, ako imate redovna primanja, a iz Vašeg posta je razvidno da imate, prvenstveno Vam sjeda na novčana sredstva....
 
Dakle, kod Vas još presuda nije niti pravomoćna, nemojte prejudicirati stvari, jer ako ste uložili Žalbu na prvostupanjsku odluku, sačekajte kako će proteći žalbeni potupak i što će odlučiti drugostupanjski sud koji rješava Vašu žalbu, naravno, ako ste je uložili....
Ako Vam je to jedina nekretnina koju imate, a služi Vam za stanovanje Vas i Vaše obitelji,  nemože Vas se deložirati, poglavito za ovaj dug kojeg navodite...
No, koliko mogu shvatiti, Vi ste tu samo korisnik stana i ostali ste dužni temeljem neplaćene najamnine, ako je tako, onda vlasnik stana može tražiti Vaše iseljenje, to je njegovo zakonsko pravo, naravno i izvršiti ovrhu na Vaša primanja radi Vašeg nepodmirenog dugovanja....
Malo nejasno, ako je sud donesao takvu odluku (presudu) u sudskom postupku, onda se morao rukovoditi nekim relevantnim dokazima po kojima ju je donio, a ista je, po pravomoćnosti, obvezavajući za sve i svi je moraju poštivati...
Nažalost ništa, jer su zakoni za sve jednaki, kako za nas branitelje, tako i za ostale građane i građanke, svi smo po Ustavu RH (čl. 14.) jednaki i jednakopravni, jedino da se obratite Ministarstvu branitelja za pomoć u situaciji u kojoj ste se našli...

Iako su mu vadili urin, pitanje je koje pretrage su obavljali, tako da bi prvo trebalo provjeriti to, a onda vidjeti s odvjetnikom isplati li se u to ići.
S obzirom da se radi o medicinskom problemu, izgledna su vještačenja, skupa i dugotrajna, s upitnim krajnjim ishodom.
Trebao bi vidjeti s nekim konkretnim odvjetnikom hoće li on ići u takvo nešto, jer sve to tijekom postupka treba odmah platiti, pa ako odvjetnik pristane to plaćati, može se kasnije naplatiti po presudi.

Njihova.imaš tamo i šefa upravnog dijela.

Nema veze pet godina...zakon je zakon ,ako se ne mijenja vrijedi i iz 1800 i neke , kao u USA
A kako misliš dobiti ugovor ako ti ga poslodavac kao što vidimo ne želi dati??
Samo sudski postupak. 
Koji traje.
Pazi, ovo nisu presude općinskih sudova već vrhovnog suda !

Pogrešno. U ovoj fazi nemate se zašto obraćati sudu, a ni ovrhovoditelju. Naprijed sam Vam navela što i kome šaljete. 

Krajnje Vam je vrijeme da im se počnete pismeno obraćati. Od zvanja nema koristi, morate imati pisani trag. Neka Vam i napišu to da nemaju pojma o spisu. Postoji mogućnost da je ovrhovoditelj zadržao prigovor za sebe, jer ste ga pogrešno poslati i da je u međuvremenu javni bilježnik na to rješenje u svom uredu iskazao klauzulu pravomoćnosti, pa da ovrhovoditelj raspolaže sa ovršnom ispravom. Također javni bilježnici čiste svoje arhive, i ako ne budete ništa poduzimali postoji mogućnost da Vam se spis izluči iz njihovih arhiva i da ga više stvarno ne bude, te treća opcija može biti, da je ovrhovoditelj poslao prigovor javnoj bilježnici, a ona da je spis poslala sudu i da tamo čeka na odlučivanje.

Rekonstrukcija Vam ide u prilog da bi mogli dokazati na temelju tako obnovljenog spis, da nisu bili ispunjeni uvjeti da se po čl. 5. st. 3. OZ/96, dopusti promjena predmeta i sredstva ovrhe odnosno po novom rješenju da Vas se blokira na Fini. Jer ovaj članak zakona kaže, da ako se ovrha na određenom predmetu ne može provesti, da ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe, i da će u tom slučaju sud donijeti novo rješenje o ovrsi. A kako kod Vas, kako kažete nije bila pokušana naplata ni putem pokretnina ni putem plaće, tako da bi se iz rekonstruiranog spisa to trebalo vidjeti.
Ovršnim zakonom iz 1996., a koji se primjenjuje u Vašem predmetu, je bila dozvoljena promjena predmeta i sredstva ovrhe. Prije po Zakonu o izvršnom postupku nije bila dozvoljena promjena predmeta i sredstva ovrhe, a on je vrijedio od 1.10.1978. do 11.8.1996.
Sudac ne može uputiti ništa na Županijski sud dok ne rekonstruira spis, jer se po žalbi spis šalje na odluku drugostupanjskom sudu, a ne samo podnesci, žalbe ili nabacani papiri bez spisa.
Rekli ste da ga je primila majka na adresi na kojoj ste bili prijavljeni, to je dovoljno za pravomoćnost. Tako da je to rješenje pravomoćno.
Ako nemate otvorenih računa, o tome je Fina trebala obavijestiti sud i vrati im rješenje o ovrsi, a sudac onda od ovrhovoditelja traži da dostavi prijedlog za nastavak postupka i to u roku od 2. mjeseca od kad ga se obavijesti. Ukoliko ne dostavi prijedlog za nastavak, sud može obustaviti postupak koji je na Fini po čl. 5. st. 4. OZ koji kaže, da ako ovrhovoditelj u roku od 2. mjeseca od obavijesti suda o nemogućnosti provedbe ovrhe ne podnese novi prijedlog, sud će obustaviti ovrhu.

Da, ali se to ne odnosi na kontrolore u obavljanju njihovog posla. Oni ne mogu i točka.