Spitfire

Prema zadnjim izmjenama, 7 godina. Moguće ništa jer za rok iz čl.124 Zakona o gradnji nije propisana nikakova prekršajna odredba. No, kako se za prijavu početka ili nastavka radova isti moraju pisano prijaviti tijelu graditeljstva uz navođenje Ur.broja, klase i datuma izdavanja građ.dozvole, netko bi se mogao sjetiti izaći na teren uvidjeti da je građevina stavljena u pogon i rabi se bez uporabne dozvole za što postoje prekršajne odredbe i novčana kazna.

Ne.

A što na sve kaže vlasnik zemljišta tj. grad i jeste li uopće razgovarali s njima?

U kojima se posebno obraća pažnja na KIS (koeficijent iskoristivosti) gdje može pisati da je isti 0.8 što bi značilo da je npr. na čestici od 1000 m2 moguće napraviti građevinu čiji GBP iznosi 80% površine čestice, tj. od 800 m2. No postoji i KIG (koeficijent izgrađenosti) koji ako iznosi 0.4 znaći da je vertikalnom projekcijom moguće pokriti samo 40% tlocrtne površine čestice, tj. tlocrtno bi mogla biti 400 m2. Svakako obratiti pozornost i na odrebe koje počinju sa "Iznimno".

Da. Eventualno u utvrđivanju kada je ograda postavljena. Kao što rekoh, još najbolji bi bio bivši susjed koji bi potvrdio gdje je vaš mjernik utvrdio među te da ste se još povukli 20 cm u svoje. Valjalo bi imati i tadašnju dokumentaciju koju je izradio mjernik. Troškovi zavise od toga na koji je način utvrđena međa (od poslova sudskog vještaka) pa je to bilo cca 2000 kn za svaku stranku. Traje vrlo brzo nakon sazivanja ročišta jer se na istome označava međa i donosi rješenje. Koliko je potrebno do sazivanja ročišta to već ovisi o sudu. Ukoliko bi se odredila prema posljednjem mirnom posjedu ima pravo žalbe višem sudu, no uglavnom ti sudovi potvrđuju nalaz i mišljnje nižeg. Nadalje ima pravo ustati tužbom da bi eventualno dokazivao svoje vlasništvo preko međe u roku 6 mj od pravomoćnosti rješenja. U tome slučaju možete se braniti da ste isto stekli dosjelošću (kao pošten posjednik u dogovoru sa bivšim susujedom protekom više od 10 godina) te uložiti prigovor da tužitelj nema pravo na sudsku zaštitu zbog proteka vremena od godine dana nakon postavljanja ograde. Naravno, pogreške su moguće i postoji dozvoljeno odstupanje. I to u bilo kojoj metodi izmjere. Što zbog starih planova u mjerilu 1:2880, utjecaja bočne refrakcije, pogrešnog centriranja instrumenta itd, te je moguća i kod modernog GPS pozicioniranja. No, malo mi je sumnjivo da je vaš mjernik pogrješio za 35 cm (20 koje ste već pomakli u svoje i 15 ovih novim mjerenjem).

Ni na kakvo označavanje međe u privatnom angažmanu niste dužni pristati ni prihvatiti. Ukoliko ste sigurni da je međa već točno utvrđena vašim angažiranjem mjernika, odgovor bi bio da nemate namjeru micati ogradu a da ćete mjernika zbog pogodovanja prijaviti HKOIG radi kršenja kodeksa strukovne etike ovlaštenih inženjera geodezije, te kao što vam je Mutavi napomenuo, ukoliko nije zadovoljan odgovorom neka pokrene sudsko uređenje međa koje je pravno jedino valjano te vas prestane maltretirati. Na kraju krajeva, umjesto angažmana mjernika, možete i sami pokrenuti postupak sudskog uređenja međe. Najviše poradi toga što je to izvanparnični postupak u kojem se troškovi dijele podjednako. Naravno da bi za postupak (pokrenut od susjeda ili vas sasvim svejedno) valjalo pripremiti svu dokumentaciju koja bi mogla pomoći kao i ako je moguće bivšeg susjeda kao svjedoka. U samom postupku se prvo ide utvrđivanje prema kopiji katastarskog plana ako su stranke suglasne a ako ne, prema posljednjem mirnom posjedu. Sve i da ste prekoračili među ogradom, nakon godine dana od postavljanja iste posjed se umirio i tu bi vještak trebao postaviti međašne oznake.

Za etažiranje je potreban međuvlasnički ugovor, tj. suglasnost suvlasnika oko istoga da bi se moglo provesti kroz ZK. Kako navodite da takove suglasnosti ne bi bilo ne vidim svrhe upuštanja u to prije dogovora. U biti bi imali nepotrebno plaćanje izrade etažnog elaborata. Što se tiče preuređenja, nažalost bi i tu trebali suglasnost sestre, posebno ako bi se radilo o većim građevinskim radovima.

Nakon ovoga ne mogu vam ništa pametnije savjetovati jer je na vama da odvagnete, izmještanje voda ili sa svim činjenicama kod odvjetnika pa u moguću parnicu temeljem ovoga što ste naveli (odobrenje uz svjedoke) te postupak osnivanja služnosti vodova putem suda temeljem čl.225 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Naglasak na ovome da odvagnete je jer i jedno i drugo košta.

Postupak bi trebao biti kao i sa ovjerom stranaca po propisima te države. Dakle trebala bi bit na jeziku te države, nakon ovjere takova privatna isprava postaje javna i trebala bi imati nadovjeru "Apostille" ukoliko ta država nije potpisnica bilateralnog ugovora s RH u pravnim stvarima koje oslobađaju od legalizacije isprava izdanih u jednoj državi potpisnici radi korištenja u drugoj. Pa s takovom ispravom u RH kod ovl.sudskog tumača na prijevod.

Problem kod usmenih dogovora prednika je u mogučnosti dokazivanja (iako ako je već tako postavljeno, ima nešto u tome) no kako se susjed sada usprotivio bez parnice (za koju bi vam svakako valajlo imati pomoć osobe pravne struke) ne vidim kako bi to dokazivanje drugačije urodilo plodom. Nasuprot parnice postoji mogučnost osnivanja kućne služnosti pravnim poslom iz čl.188 i 196 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tu bi naravno valjalo odvagnuti troškove izmještanja te ponuditi susjedu nekakov iznos za zadržavanje cijevi na njegovoj nekretnini kao poslužnoj te pravnim poslom osnovati pravo kućne služnosti koje bi bilo provedeno kroz ZK i rješena stvar. Suglasnost o kojoj govorite pretpostavljam da se odnosi na izjašnjavanje pri pozivu na uvid u spis, no to ne bi trebalo, kao što ni rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava..

Onako kako ga navodi čl.304 st.1 Zakona o obveznim odnosima, da druga strana nije ispunila odredbe ugovora te je odgovorna za njegovo ispunjenje poradi čega možete po svome izboru zatražiti ispunjenje ugovora ako je to još moguće ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom.

Punomoć bi trebala sadržavati ovjerene potpise ostalih suvlasnika što znaći da su pred JB potpisali punomoć te da je potpis na ispravi istinit i JB ga je kao takovog ovjerio. Tako da tu onda nema nikakovog istraživanja ili potvrđivanja od strane JB prilikom potpisivanja ugovora niti mu je to posao. Može eventualno upozoriti na nedostatak forme (ako punomoć nije ovjerena) jer Zakon o zemljišnim knjigama zahtjeva da potpisi onih čije se pravo prenosi, ograničava ili ukida moraju biti ovjereni pa bi shodno tome, iako punomoćnik potpisuje ugovor, sama punomoć potpisana i ovjerena trebala biti priložena uz ugovor. Eventualno, ako imate nekakovu sumjnu možete kontaktirati suvlasnike i upitati jesu li stvarno potpisali punomoć.

Navedeni članci i Pravilnik su odavno van snage te je trenutno važeči ovaj Pravilnik i članci 19, 20, 21 i 22. Sam tekst članaka i nije nešto posebno različit, no samo da budemo točni i navedemo ono važeće. Što se tiče mišljenja, isto je temeljeno na tome što u odredbama pravilnika o glazbi u caffe barovima ne stoji ništa, ni mora, može a niti ne može, kao i na navedenim odredbama Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. No, što se tiče pravne strane, kako vjerujem da niste dobili nikakovo rješenje nego ste dobili obavijest inspekcije, na istu možete uložiti prigovor protiv obavijesti javnopravnog tijela podnositelju predstavke u roku 8 dana od dana dostave obavijesti. Isto tako što se tiče same buke, možete podnijeti prijavu sanitarnoj inspekciji koja je nadležna za razinu buke.

KUpili ste kada? Znali ste da netko koristi dvorište ili ste naknadno saznali i kada? Je li vam ga pokazao? Po kojoj osnovi ne može bez vašeg potpisa?

Za takovo proširenje mu je bila potrebna suglasnost svih suvlasnika, dozvola za prenamjenu te moguće i akt kojim bi izvršio te radove. U slučaju da je zgrada etažirana i novi etažni elaborat kojim se mjenjaju dotadašnji suvlasnički odnosi, potipuje se novi međuvlasnički ugovor kojim se dozvoljava upis na novom posebnom dijelu kao i na novim suvlasničkim omjerima. Postoji predstavnik suvlasnika, upravitelj?

U izvanparničnom postupku osiguranja dokaza za koji podnosite zahtjev sudu, isti će imenovati vještaka (u ovom slučaju građevinske struke), pozvati vas da predujmite troškove, te takav nalaz i mišljenje vještaka ima sasvim drugačiju težinu u mogučoj parnici.

Slijedom navedenoga a sukladno čl.268 mišljenja sam da kupac nije odustao od kupovine pa bi se radilo o čl.304 st.1 Zakona o obveznim odnosima.

To bi ste radili prije samoga postupka pred sudom ili u tijeku? Prije postupka može se angažirati vještak, no njegov nalaz i mišljenje je privatna isprava o kojoj bi sud trebao raspravljati kao o bilo kojem drugom dokaznom sredstvu, te ga isto tako suprotna strana može pobijati. Nalaz i mišljenje onoga koji to obavi po nalogu suda ima malo drugačiju težinu. Tada govorimo o osiguranju dokaza te se zahtjev podnosi nadležnom sudu, u kojem se navede na koje se okolnosti traži osiguranje dokaza. Sud tada imenuje vještaka, te vas poziva da prije izlaska istoga predujmite troškove.

Jeste li u Predugovoru naznačili rok za sačinjavanje Glavnog ugovora te ako se isti ne ispoštuje što se dešava sa kaparom (avansom) u tome slučaju ili bilo kojem drugom?

Koje su teže i lakše povrede dužnosti pojašnjava Pravilnik o stegovnom postupanju HKA u čl.4 i 5, a što treba sadržavati prijava u čl.10.

Sve je to meni jasno, samo ako vi u nešto niste sigurni, ja sam još manje te vam ne mogu drugačije ni odgovoriti. Nekako sam se nadao da je i kod vas slučaj dok je još netko iz urbanizma o nečemu razmišljao pa se između prislonjenih građevina stavljao nekakav izolator (tada popularna staklena vuna) pa bi se dobilo nekakovog prostora između građevina tj, od međe kada bi vrijedile odredbe čl.107. Dakle vi od međe do zida imate prostora za postaviti fasadu na svoju građevinu te bi tada, kako vam susjed ne dozvoljava izvođenje radova sa svoje nekretnine, to protivljenje zamjenila odluka suda sa načinom i rokovima izvođenja radova. No, ako je međa točno na dodiru kuća te nema nikakovog prostora između ne bi mogli staviti ni 1 cm bez dozvole susjeda. Kao što piše u navedenoj temi međa je zamišljena linija do koje se proteže vlasništvo i susjed bilo kakovo zadiranje u svoje vlasništvo može zabraniti. Nažalost ne postoji ni jedna zakonska odredba kojom bi susjed morao dozvoliti postavljanje fasade preko međe na nekretnini u svojemu vlasništvu. Eventualno bi se to moglo rješiti, kako se u temi navodi, osnivanjem kućne služnosti, no ona se može osnovati na temelju pravnog posla, ne i odlukom suda ili temeljem zakona.

Potrebna je dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine, ukoliko nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potreban akt temeljem kojeg se može pristupiti građenju. I sve pod uvjetom da nije na čestici na kojoj već postoji objekat stambene namjene.

Da, no ukoliko ste sigurni da je to tako ostaje opcija iz teme ili postaviti izolaciju iznutra.

+ podnijeti prijavu stegovnom sudu HKA zbog povrede Statuta i Kodeksa strukovne etike

Iskreno, s građevinske strane, 3 cm EPS bez falca vam dođe nekako kao da zaljepite karton... Doduše postoji XPS s falcom za coklove i slično, no kako vam u svakom slučaju treba uporaba tuđe nekretnine za radove i dozvola vlasnika iste, G-man vas je uputio u odredbe Zakona o vlasništvu i čl.107, a kada dozvole nema možete postupiti kao u predzadnjem odgovoru u ovoj temi.