Spitfire

Ne. Teško. Gledajući odredbe za provođenje prostornog plana što se tiće Kig-a (koeficijenta izgrađenosti) koji iznosi 0,30 već ste blizu granice od 30% tlocrtne pokrivenosti čestice. Što se tiče Kis-a (koeficijenta iskoristivosti) koji iznosi 0,90 rekao bih da ste i tu blizu. No sve i da niste, da bi vam građevina ušla u zgrade tipa B za koju su dozvoljeni P+2K+krov treba vam čestica minimalne površine od 500 m2. Postoji doduše i odredba "Iznimno", ali bi vam za to trebala građevina biti u staroj jezgri i zoni guste izgradnje gdje se može dozvoliti dogradnja etaže ukoliko se na taj način slijedi visina susjednih građevina. Možda, ukoliko time ne prelazite Kis. Sve ovo točnije možete saznati u upravnom odjelu za graditeljstvo i prost.uređenje JLS tražeći Lokacijsku informaciju.

Naravno kad smo već davno utvrdili kako se gradi do određenog stupnja dovršenosti i traži uporabna za taj dio. No u zadnjem pitanju ste opet napisali pa ili ćete odmah predvidjeti izgradnju samo do određenog stupnja i imati akt za gradnju kojim je to određeno te na osnovu njega dobiti uporabnu za taj dio, ili ćete graditi dokle financijski možete i početi to koristiti bez uporabne. Već navedoh da za rokove iz čl.124 nije propisna nikakova prekršajna odredba.

To smo već utvrdili, te samo mogu reći da je briga oko dobrobiti djeteta za svaku pohvalu i to je jako lijepo od vas. No, kao što rekoh ne možete ju natjerati da ide roditi zato što je termin bio tada i tada. Niti uhvatiti za ruku i odvesti u bolnicu. Posebno zbog dalje navedenog pa ako se vi smatrate ocem djeteta i imate strah da bi možda netko drugi bio upisan kao otac, možete čak kod matičara u zapisnik priznati i nerođeno dijete. Takovo priznanje proizvodi pravne učinke nakon što se dijete rodi živo. U tome slučaju je postupak kao i kod drugog priznanja, dakle matičar će tražiti pristanak i suglasnost majke. Ukoliko zbog inata ili čega li već u vašim odnosima ona ne da pristanak imat ćete pravo u roku od godina dana od primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak majke, podnijeti tužbu za utvrđivanje očinstva vjerovatno temeljem odredbi čl.390 Obiteljskog zakona. Tek poslije toga možete u eventualnu borbu za skrbništvo.

Ukoliko je udaljenost manja od 3 m što je propisano večinom prostornih planova. Ovisi samo o vama, a najviše o dokazima koje možete upotrijebiti u postupku. Isto tako ovisi o vama, samo ta izmjera može nešto značiti vama, neobvezuje susjeda na ništa a koštat će vas skoro kao i sudsko uređenje.

Pucanjem vodenjaka ne dešava se ništa posebno osim rizika za infekciju ploda. No, prema modernim istraživanjima jako mali rizik za to je ukoliko se porod obavi unutar 48, pa čak i 72 sata. Sasvim je moguće da će nakon pucanja vodenjaka početak poroda početi unutar 12 sati a kod večine žena unutar 24 sata. Što se desilo kod sestrične može se nagađati i svaki slučaj je za sebe. Kako vidim iz napisanoga odnosi vam baš i nisu najzdraviji pa se ne bih čudio da vas namjerno, jel, i kad krenu trudovi sigurno neće ostati doma nego zapaliti za bolnicu.

Možete se skulirati i čekati. U smislu da bi je nečim natjerali u bolnicu (zvanjem hitne ili policije jer je eto prošao termin) ne možete jer se termin određuje na osnovu iskaza pacjentice o prvom danu posljednjeg ciklusa menstruacije što može varirati u par dana pa tako i određeni termin. Sve i da je termin točno određen, može se desiti porod prije ali i poslije termina. A da se radi o rizičnoj trudnoći več bi je bili ostavii u bolnici.

Prema zadnjim izmjenama, 7 godina. Moguće ništa jer za rok iz čl.124 Zakona o gradnji nije propisana nikakova prekršajna odredba. No, kako se za prijavu početka ili nastavka radova isti moraju pisano prijaviti tijelu graditeljstva uz navođenje Ur.broja, klase i datuma izdavanja građ.dozvole, netko bi se mogao sjetiti izaći na teren uvidjeti da je građevina stavljena u pogon i rabi se bez uporabne dozvole za što postoje prekršajne odredbe i novčana kazna.

Ne.

A što na sve kaže vlasnik zemljišta tj. grad i jeste li uopće razgovarali s njima?

U kojima se posebno obraća pažnja na KIS (koeficijent iskoristivosti) gdje može pisati da je isti 0.8 što bi značilo da je npr. na čestici od 1000 m2 moguće napraviti građevinu čiji GBP iznosi 80% površine čestice, tj. od 800 m2. No postoji i KIG (koeficijent izgrađenosti) koji ako iznosi 0.4 znaći da je vertikalnom projekcijom moguće pokriti samo 40% tlocrtne površine čestice, tj. tlocrtno bi mogla biti 400 m2. Svakako obratiti pozornost i na odrebe koje počinju sa "Iznimno".

Da. Eventualno u utvrđivanju kada je ograda postavljena. Kao što rekoh, još najbolji bi bio bivši susjed koji bi potvrdio gdje je vaš mjernik utvrdio među te da ste se još povukli 20 cm u svoje. Valjalo bi imati i tadašnju dokumentaciju koju je izradio mjernik. Troškovi zavise od toga na koji je način utvrđena međa (od poslova sudskog vještaka) pa je to bilo cca 2000 kn za svaku stranku. Traje vrlo brzo nakon sazivanja ročišta jer se na istome označava međa i donosi rješenje. Koliko je potrebno do sazivanja ročišta to već ovisi o sudu. Ukoliko bi se odredila prema posljednjem mirnom posjedu ima pravo žalbe višem sudu, no uglavnom ti sudovi potvrđuju nalaz i mišljnje nižeg. Nadalje ima pravo ustati tužbom da bi eventualno dokazivao svoje vlasništvo preko međe u roku 6 mj od pravomoćnosti rješenja. U tome slučaju možete se braniti da ste isto stekli dosjelošću (kao pošten posjednik u dogovoru sa bivšim susujedom protekom više od 10 godina) te uložiti prigovor da tužitelj nema pravo na sudsku zaštitu zbog proteka vremena od godine dana nakon postavljanja ograde. Naravno, pogreške su moguće i postoji dozvoljeno odstupanje. I to u bilo kojoj metodi izmjere. Što zbog starih planova u mjerilu 1:2880, utjecaja bočne refrakcije, pogrešnog centriranja instrumenta itd, te je moguća i kod modernog GPS pozicioniranja. No, malo mi je sumnjivo da je vaš mjernik pogrješio za 35 cm (20 koje ste već pomakli u svoje i 15 ovih novim mjerenjem).

Ni na kakvo označavanje međe u privatnom angažmanu niste dužni pristati ni prihvatiti. Ukoliko ste sigurni da je međa već točno utvrđena vašim angažiranjem mjernika, odgovor bi bio da nemate namjeru micati ogradu a da ćete mjernika zbog pogodovanja prijaviti HKOIG radi kršenja kodeksa strukovne etike ovlaštenih inženjera geodezije, te kao što vam je Mutavi napomenuo, ukoliko nije zadovoljan odgovorom neka pokrene sudsko uređenje međa koje je pravno jedino valjano te vas prestane maltretirati. Na kraju krajeva, umjesto angažmana mjernika, možete i sami pokrenuti postupak sudskog uređenja međe. Najviše poradi toga što je to izvanparnični postupak u kojem se troškovi dijele podjednako. Naravno da bi za postupak (pokrenut od susjeda ili vas sasvim svejedno) valjalo pripremiti svu dokumentaciju koja bi mogla pomoći kao i ako je moguće bivšeg susjeda kao svjedoka. U samom postupku se prvo ide utvrđivanje prema kopiji katastarskog plana ako su stranke suglasne a ako ne, prema posljednjem mirnom posjedu. Sve i da ste prekoračili među ogradom, nakon godine dana od postavljanja iste posjed se umirio i tu bi vještak trebao postaviti međašne oznake.

Za etažiranje je potreban međuvlasnički ugovor, tj. suglasnost suvlasnika oko istoga da bi se moglo provesti kroz ZK. Kako navodite da takove suglasnosti ne bi bilo ne vidim svrhe upuštanja u to prije dogovora. U biti bi imali nepotrebno plaćanje izrade etažnog elaborata. Što se tiče preuređenja, nažalost bi i tu trebali suglasnost sestre, posebno ako bi se radilo o većim građevinskim radovima.

Nakon ovoga ne mogu vam ništa pametnije savjetovati jer je na vama da odvagnete, izmještanje voda ili sa svim činjenicama kod odvjetnika pa u moguću parnicu temeljem ovoga što ste naveli (odobrenje uz svjedoke) te postupak osnivanja služnosti vodova putem suda temeljem čl.225 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Naglasak na ovome da odvagnete je jer i jedno i drugo košta.

Postupak bi trebao biti kao i sa ovjerom stranaca po propisima te države. Dakle trebala bi bit na jeziku te države, nakon ovjere takova privatna isprava postaje javna i trebala bi imati nadovjeru "Apostille" ukoliko ta država nije potpisnica bilateralnog ugovora s RH u pravnim stvarima koje oslobađaju od legalizacije isprava izdanih u jednoj državi potpisnici radi korištenja u drugoj. Pa s takovom ispravom u RH kod ovl.sudskog tumača na prijevod.

Problem kod usmenih dogovora prednika je u mogučnosti dokazivanja (iako ako je već tako postavljeno, ima nešto u tome) no kako se susjed sada usprotivio bez parnice (za koju bi vam svakako valajlo imati pomoć osobe pravne struke) ne vidim kako bi to dokazivanje drugačije urodilo plodom. Nasuprot parnice postoji mogučnost osnivanja kućne služnosti pravnim poslom iz čl.188 i 196 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tu bi naravno valjalo odvagnuti troškove izmještanja te ponuditi susjedu nekakov iznos za zadržavanje cijevi na njegovoj nekretnini kao poslužnoj te pravnim poslom osnovati pravo kućne služnosti koje bi bilo provedeno kroz ZK i rješena stvar. Suglasnost o kojoj govorite pretpostavljam da se odnosi na izjašnjavanje pri pozivu na uvid u spis, no to ne bi trebalo, kao što ni rješenje o izvedenom stanju nema pravnih učinaka na vlasništvo i druga stvarna prava..

Onako kako ga navodi čl.304 st.1 Zakona o obveznim odnosima, da druga strana nije ispunila odredbe ugovora te je odgovorna za njegovo ispunjenje poradi čega možete po svome izboru zatražiti ispunjenje ugovora ako je to još moguće ili tražiti naknadu štete, a kaparu uračunati u naknadu ili vratiti ili se zadovoljiti primljenom kaparom.

Punomoć bi trebala sadržavati ovjerene potpise ostalih suvlasnika što znaći da su pred JB potpisali punomoć te da je potpis na ispravi istinit i JB ga je kao takovog ovjerio. Tako da tu onda nema nikakovog istraživanja ili potvrđivanja od strane JB prilikom potpisivanja ugovora niti mu je to posao. Može eventualno upozoriti na nedostatak forme (ako punomoć nije ovjerena) jer Zakon o zemljišnim knjigama zahtjeva da potpisi onih čije se pravo prenosi, ograničava ili ukida moraju biti ovjereni pa bi shodno tome, iako punomoćnik potpisuje ugovor, sama punomoć potpisana i ovjerena trebala biti priložena uz ugovor. Eventualno, ako imate nekakovu sumjnu možete kontaktirati suvlasnike i upitati jesu li stvarno potpisali punomoć.

Navedeni članci i Pravilnik su odavno van snage te je trenutno važeči ovaj Pravilnik i članci 19, 20, 21 i 22. Sam tekst članaka i nije nešto posebno različit, no samo da budemo točni i navedemo ono važeće. Što se tiče mišljenja, isto je temeljeno na tome što u odredbama pravilnika o glazbi u caffe barovima ne stoji ništa, ni mora, može a niti ne može, kao i na navedenim odredbama Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave. No, što se tiče pravne strane, kako vjerujem da niste dobili nikakovo rješenje nego ste dobili obavijest inspekcije, na istu možete uložiti prigovor protiv obavijesti javnopravnog tijela podnositelju predstavke u roku 8 dana od dana dostave obavijesti. Isto tako što se tiče same buke, možete podnijeti prijavu sanitarnoj inspekciji koja je nadležna za razinu buke.

KUpili ste kada? Znali ste da netko koristi dvorište ili ste naknadno saznali i kada? Je li vam ga pokazao? Po kojoj osnovi ne može bez vašeg potpisa?

Za takovo proširenje mu je bila potrebna suglasnost svih suvlasnika, dozvola za prenamjenu te moguće i akt kojim bi izvršio te radove. U slučaju da je zgrada etažirana i novi etažni elaborat kojim se mjenjaju dotadašnji suvlasnički odnosi, potipuje se novi međuvlasnički ugovor kojim se dozvoljava upis na novom posebnom dijelu kao i na novim suvlasničkim omjerima. Postoji predstavnik suvlasnika, upravitelj?

U izvanparničnom postupku osiguranja dokaza za koji podnosite zahtjev sudu, isti će imenovati vještaka (u ovom slučaju građevinske struke), pozvati vas da predujmite troškove, te takav nalaz i mišljenje vještaka ima sasvim drugačiju težinu u mogučoj parnici.

Slijedom navedenoga a sukladno čl.268 mišljenja sam da kupac nije odustao od kupovine pa bi se radilo o čl.304 st.1 Zakona o obveznim odnosima.

To bi ste radili prije samoga postupka pred sudom ili u tijeku? Prije postupka može se angažirati vještak, no njegov nalaz i mišljenje je privatna isprava o kojoj bi sud trebao raspravljati kao o bilo kojem drugom dokaznom sredstvu, te ga isto tako suprotna strana može pobijati. Nalaz i mišljenje onoga koji to obavi po nalogu suda ima malo drugačiju težinu. Tada govorimo o osiguranju dokaza te se zahtjev podnosi nadležnom sudu, u kojem se navede na koje se okolnosti traži osiguranje dokaza. Sud tada imenuje vještaka, te vas poziva da prije izlaska istoga predujmite troškove.

Jeste li u Predugovoru naznačili rok za sačinjavanje Glavnog ugovora te ako se isti ne ispoštuje što se dešava sa kaparom (avansom) u tome slučaju ili bilo kojem drugom?