Spitfire

Što se tiče prodaje, je. Kako se zahtjevi predaju nadležnom upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju, takovo djelo bi bilo kažnjivo prema odredbama Glave 28 Kaznenog zakona (čl.291-). Kada govorimo o ustupanju tj. prepuštanju drugoj stranci koja nije na vrijeme predala zahtjev za legalizaciju isto nije moguće. No, kako je Zakonom o općem upravnom postupku propisano da do donošenja prvostupanjske odluke u upravnoj stvari stranka može izmijeniti svoj zahtjev ili podnijeti drugi, ako se ti zahtjevi u bitnim pretpostavkama temelje na istom činjeničnom stanju. Pod bitnim pretpostavkama istog činjeničnog stanja u kontekstu donošenja rješenja o izvedenom stanju temeljem Zakona o postupanju sa nezakonito izgrađenim zgradama podrazumijeva se postojanje nezakonito izgrađene zgrade i postojanje namjere podnositelja da se takova zgrada ili njezin dio ozakoni. Prema tome, podnositelj zahtjeva može isti izmijeniti na način da isti proširi na zgrade koje u prvotnom zahtjevu nisu navedene, kao i na način da umjesto prvotno navedene zgrade zatraži ozakonjenje druge zgrade, a temeljem čl.20 st.1 ZPNIZ. Što se tiče promjene imena podnositelja zahtjeva, ni to nije moguće ali tijekom postupka izdavanja rješenje o izvedenom stanju podnositelj zahtjeva se može promijeniti te se rješenje može izdati osobi na koju je podnositelj prenio svoja prava i obveze u pogledu podnesenog zahtjeva. Takav prijenos je moguć pisanim izjavama prvotnog podnositelja i osobe na koju prenosi svoja prava. Slijedom navedenog, u tome slučaju ne bi bilo kažnjivo.

Naravno, Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nudi mogučnost sporazuma suvlasnika, no kao što napisah takav sporazum bi samo određivao način korištenja predmetne čestice, ne bi služio za eventualnu parcelaciju. Isto tako i za drugi dio odgovora sa Ugovorom o diobi vlasništva, jer u biti koliko se i kako može parcelirati određuju prostorni planovi podredno izvedeni iz Zakona o prostornom uređenju i čl.160. No, isto tako Zakon o prostornom uređenju nudi i mogučnost parcelacije neizgrađenog građevinskog zemljišta (recimo da je čestica dvorišta takova, znaći u građevinskom područuju određenim pp) na osnovu sudske odluke. Pa bi tako mogli u izvanparničnom postupku tražiti razvrgnuće suvlasništva geometrijskom diobom. Ako se u tome postupku utvrdi da je takova dioba moguća, donosi se odluka o tome. Doduše takova odluka je neprovediva u zemljišnm knjigama ali je osnov za izradu pracelacijskog elaborata i prijavnog lista koji bi služili za formiranje novih čestica u katastru i upisu u zemljišne knjige. Ovaj dio odgovora, je i išao u tome smjeru, gdje je u izvanparaničnom postupku sporazum moguć i dopušten, u kojem slučaju bi već postojao Ugovor o diobi i parcelacijski elaborat te bi sudu bilo jednostavnije i brže donijeti odluku. Ali kao što rekoh uglavnom natezanje sa suvlasnicima oko suglasnosti ne urodi plodom. Pa bi se tu radilo o drugom dijelu sudske prakse koja dopušta da se suvlasnička zajednica razvrgne i bez Ugovora, elaborata i prijavnog lista, na osnovu mišljenja geodetskog vještaka na način da se u nalazu istoga označe dvije ili više površina slovima te različitim bojama te se shodno tome donese odluka kome što pripada. Kao što na pomenuh, takova odluka je neprovediva u ZK ali služi kao osnova za izradu parcelacije temeljem čl.161 st.1 tč.3 Zakona o prostornom uređenju.

Kuća je ucrtana i upisna u katastru i zemljišnim knjigama? Spominje li se negdje podrum? Šo se tiće rekonstrukcije tj. nadogradnje, ne. Čak ispada da je otac uplatio više doprinosa nego što je trebalo jer to za što je plaćen ne postoji. No, da bi vam taj podrum mogao predstavljati problem za predviđenu rekonstrukciju, mogao bi. Naime, vi bi radili rekonstrukciju (nadogradnju) građevine podizanjem kata. Po definiciji rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje..). Gledajući strogo slovo zakona postojeća građevina je svaka građevina koja je zakonita, što bi vaša bila ako postoji važeća građevinska dozvola ili drugi prijašnji akt koji ju zamjenjuje, na osnovu koje bi tražili građevinsku dozvolu za rekonstrukciju. Tada bi trebali zadovoljiti i odredbe za provođenje propisane prostornim planom (veličina čestice, max. izgrađenost itd) zbog čega navedoh da bi navedeni podrum eventualno mogao predstavljati problem. Zato bi vam oportuno bilo obratiti se ovl.arhitekt.uredu koji bi uvidom u dokumentaciju i odredbe prost. plana vjerovatno imao nešto točnije za reći.

Već jeste jer sam napisao da je ova tema prebačena tu. Dakle, eventualni zainteresirani odvjetnici mogu s vama stubiti u kontak putem privatnih poruka ili na nekakav drugi ostavljen kontakt (mail i sl.).

Što god probali napraviti s geodetom u smislu ostvarivanja vlasništva (pracelacijski elaborat uz Ugovor o diobi zemljišta) sumnjam da bi prošlo u postupku eventualne parcealcije poradi veličine čestice. Ono što možete napraviti s njim je skica kojom bi se uz nekakv sporazum (ugovor ili kako ga već nazvali) sa ostalima suvlasnicima točno odredili način i veličinu korištenja svojih suvlasničkih omjera. U smislu prvoga dijela odgovora, niste precizirali u kojem su statusu građevine, imaju česticu zgrade ili su i one u suvlasništvu na jednoj čestici, pa bi se eventualno tu nešto moglo učiniti odvajanjem i pripajanjem, u bit stvaranje 4 zaseben čestice sa građevinom i dvorištem. No, tu vas čeka puno više posla ovl.geodeta što povečava i troškove, kao i natezanje oko pristanka i suglasnosti svih suvlasnika oko takove podjele.

Etažirana zgrada ili? Naime, ako se radi o vlasništvu posebnih dijelova nekretnine (etažnom vlasništvu) Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima propisuje dužnosti vlasnicima tih posebnih dijelova u čl.80. Ukoliko se radi o suvlasništvu i idealnom dijelu vrijede pravila o vlasnikovim pravima i općim ograničenjima iz čl.30 i 31.

Elaborat etažiranja? A što bi vam on trebao ako je stanje u ZK čisto? Upisano kao Etažno vlasništvo sa suvlasničkim omjerima u kojim je u podulošku točno navedeno od čega se vlasništvo posebnog dijela sastoji i na što se proteže?

Dopuštena samopomoć je supsidijarno pravo pa vam stoga nitko ne brani i pokrenuti postupak za smetanje posjeda. Ono što je tu bitno za dopuštenu samopomoć, ukoliko nisu ispunjene pretpostavke za samopomoć iz st.1, zaštitili ste svoj posjed ali odgovarate za svu štetu koja je pritom nanijeta. Pa ne vidim razlog zašto bi se u postupku pred sudom postupak za smetanje posjeda odbacio.

Kao što rekoh, osobno preferiram pismeno i preporučeno, sa formom prigovora u kojem ćete napisati relevantne činjenice i priložiti eventualne dokaze (lažna skica, stvarna skica i sl.). Na osnovu takovog prigovora bi čelnik tijela mora donijeti rješenje u roku 8 dana koje sadržava i uputu o pravnom lijeku koje možete iskoristiti u slučaju nezadovoljavajućeg odgovora. Pa kako bi u tome slučaju bilo moguće pokrenuti upravni spor, daljnja nadležbnost je na upravnom sudu. I to je zakonski put ostvarivanja određenih prava. Što se tiće tužbe protiv RH, nitko nije ni rekao da se ne može, no za to moraju bit ispunjene određene pretpostavke. Kao prva, obveza zahtjeva za mirnim rješenjem spora prema nadležnom DO. Kao druga, ne vidim kakove veze ima djelatnica katastra s RH. Ukoliko bi se radilo o tužbi protiv ministarstva, tu već navedoh moguće pravne lijekove.

Ne, to nema veze s PDV-om na isporuku građevina ili njihovih dijelova i zemljišta. Isto tako ne bi imalo veze sa porezom na dohodak temeljem odredbi čl.58 st.2 Zakona o porezu na dohodak

Svejedno je, za najam ili zakup obračunava se porez po stopi od 12% od ugovorene ili procjenjene najamnine ili zakupnine od strane PU, s time da se od ukupnih primitaka odbiju izdaci u visini 30%.

Ne bih se čudio da PU ima drugačije mišljenje, no kako je i civilna dioba dio postupka razvrgnuća tu bi vrijedile odredbe čl.13 st.8 Zakona o porezu na promet nekretnina Ako suvlasnik bude najbolji ponuditelj, iznos njegove ponude biti će umanjen u omjeru njegovog suvlasničkog dijela. To bi imalo veze sa novim građevinama, i iporukom (prodajom) u roku 2 godine.

Komunalni redar bi u ovom slučaju djelom mogao se okrenuti nedorečenosti propisa jer Zakonom o komunalnom gospodarstvu i Odlukom o komunalnom redu te Zakonom o građevinskoj inspekciji i smjernicama za provedbu istoga komunalnim redarima, isti bi imali zakonsko uporište i pravo donijeti određene mjere za sve neuređene dijelove okućnice, kako prema javnoj površini tako i prema susjednim nekretninama. No, (iako i dalje tupim da nema veze gdje je neuređena okućnica okrenuta) često se vade da Odlukom o komunalnom redu taj dio nije točno propisan te da nemaju osnove za provođenje mjera na neuređenom privatnom vlasništvu koje ne granići s javnom površinom. No, kako spominjete alergene biljke, možete prijaviti poljoprivrednom inspektoru koji je nadležan za privatna zemljišta, što je mogao napraviti i komunalni redar ukoliko je smatrao da nije nadležan.

Eventualno u podforumu Tražim odvjetnika, gdje vam se zainteresirani mogu obratiti privatnom porukom. Sama tema će vam stoga biti i prebačena tamo.

Naknada za uređenje voda zastarjeva u roku od tri godine, računajući od dana kada je zastara počela teći, u ovom slučaju nakon isteka godine u kojoj je naknada utvđena. Možete otići tamo i kao novi vlasnik tražiti da vam se u obračunu komunalne naknade (uz koju JLS obračunavaju i naknadu za uređenje voda) obračuna i naknada za uređenje voda. Ukoliko netko potegne pitanje promjene vlasništva prije 10 god (ako je tada preneseno) i mogučnosti naplate retkoaktivno vama zaostalih računa (za što nemaju uporište u zakonu osim u dijelu unazad 5 godina) pozvat ćete se na čl.226 Zakona o obveznim odnosima prema kojem je sve preko tri godine u zastari te da ste eventualno voljni platiti ono što nije u zastari, ali s time da vam takovo rješenje i dostave. Isto tako ćete postupiti u slučaju eventualnog rješenja o ovrsi, prigovorom u zakonskom roku.

Da. Računa li se, ovisi što ste napisali. Prigovor kao i žalba mora imati određenu formu kao što je određeno za podneske da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv JP tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi te osobno ime stranke. Može se neposredno predati ili poslati poštom u pisanom obliku, usmeno izjaviti u zapisnik ili dostaviti u obliku elektroničke isprave. Osobno preferiram sačinjeno pismeno i potpisano, poslano poštom i to preporučeno.

Je, ako se radi samo o obavijesti poznatom podnosiocu prijave da nema osnove za pokretanje upravnog postupka. Kako nema upravnog postupka, nema ni pravnog lijeka tj. mogučnost pokretanja upravnog spora. No, Zakon o općem upravnom postupku i tu nudi određenu zaštitu u vidu prigovora. Prigovor se podnosi čelniku tijela u roku 8 dana od primanja obavijesti.

Protiv rješenja koje donosi građevinski inspektor ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor. Iz gore navedenog odgovora bi to bio Upravni sud. Naime, Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja ne bi bilo jer je građevinska inspekcija unutarnja ustrojstvena jedinica ministarstva te ono nije drugostupanjsko tijelo. Naime, rješenje GI se smatra kao da ga je donijelo ministarstvo pa tako u slučaju kada je protiv rješenja koje je donio građevinski inspektor pokrenut upravni spor, ministarstvo može do okončanja spora poništiti ili izmijeniti svoje rješenje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poništiti takvo rješenje. Mišljenja sam da ne. Jer da bi tužili RH, prema ZPP osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv RH dužna se prije podnošenja tužbe obratiti nadležnom DO sa zahtjevom za mirno rješenje spora. A ono bitnije, o zakonitosti odluka javnopravnih tijela o pravima, obvezama i pravnim interesima fizičkih i pravnih osoba i drugih stranaka te o zakonitosti postupanja javnopravnih tijela iz područja upravnog prava nadležan je upravni sud i Zakon o upravnim sporovima.

Nema na čemu.

Ovdje imate predložak pojedinačne izjave koju uopće nije problem iskoristiti i za više osoba na način da se u zaglavlju upišu svi, npr. Pero Perić rođ....................., OIB......................, iz .........................., Đuro Đurić rođ...................., OIB......................, iz .........................., Bob Rock rođ......................., OIB....................., iz............................, Alan Ford rođ......................., OIB......................, iz..........................., dajemo slijedeću TABULARNU IZJAVU kojom potvrđujemo da smo ... ... Ovom izjavom ujedno ovlašćujemo kupca ... U................, dana...................... Pero Perić Đuro Đurić Bob Rock Alan Ford (svi vlastoručno potpisani)

Ne mora, te je to pojašnjeno u temi u kojoj ste postavili drugi upit.

Opisno.

Onako kako su navedeni u zemljišnim knjigama. Prijedlog za upis, kupoprodajni ugovor i Tabularnu izjavu (može biti sastavni dio ugovora ili posebni, nakon isplate) kojom svi (pa i oni iz Srbije) potvrđuju da im je ugovoreni iznos isplačen te da dopuštaju uknjižbu bez ikakovih daljnjih pitanja. Dakle, što se tiće ZK, u kupoprodajnom ugovoru svi podatci o nekretnini, onima čije se pravo ograničava, opterećuje, prenosi ili ukida (u ovom slučaju prodavatelja) moraju odgovarati upisanima u ZK, kao i izričita izjava prodavatelja da pristaju na uknjižbu ukoliko je sastavljena kao posebna isprava, te na obje isprave potpisi prodavatelja moraju biti ovjerovljeni po JB.

Da budemo točni, ako se ne primjeni sila veće jakosti. Pitanje je o dopuštenoj samopomoći te je ona kao takova u pravu zaštita, odnosno ostvarenje subjektivnih prava vlastitim snagama i sredstvima. Dakle izraz sila ne odnosi se na fizički obračun. Ono što bi imalo za značenje (uz ispunjenje ostalih odredbi čl.27 st.1) "ako se ne primjeni sila veće jakosti nego li je primjerena okolnostima" moglo bi se pojasniti na primjeru da recimo, susjed bespravno nešto izgradi (zid, stepenište, stavi rampu i sl.) kojim vas onemogučuje ili ometa u pristupu vašoj nekretnini i vi to srušite ili maknete. Dakle primjenili ste silu manje jakosti jer ste zaštitili veće dobro rušenjem ili micanjem manjeg dobra. Kako je načina smetanja posjeda (te kojeg posjeda) zaista mnogo, ovo shvatite samo kao primjer za pojašnjenje upita, jer je li upotrebljena sila veće jakosti na kraju će odlučiti sud.

Pa jeste li probali brisati temeljem čl.141 st.1 Zakona o zemljišnim knjigama? Radilo bi se o brisanju stare hipoteke upisane nakon 25. prosinca 1958., dakle -one od čijeg je upisa proteklo 30 godina, a u slučaju kada ima daljnjih upisa koje se odnose na nju-od posljednjeg od tih upisa, -kod koje nije moguće pronaći ni one koji su prema upisima ovlašteni, ni njihove pravne sljednike, -kod koje kroz ovo vrijeme nisu zahtjevani niti primljeni glavnica niti kamate, niti se pravo ostvarivalo na drugi način.