Spitfire

Treba provjeriti u JLS koje su odredbe UPU-om propisane o obliku i veličini građevinske čestice te bi se prije svega mogla izvršiti parcelacija zemljšta od strane vlasnika. Te što se na takovoj čestici može graditi. Ovo prvo iz razloga što vam je tada sve čisto te nema dodatnih peripetija ukoliko bi vlasnik sada cijele imao interes nešto svoje graditi ili prodati. Za ishodovanje izvršnog akta za gradnju vam nije potrebno vlasništvo nego je moguć i neki drugi dokaz pravnog interesa iz čl.109 Zakona o gradnji, s time da je pravo građenja izvedenio iz odredbi Zakona o vlasništvu pomalo kompliciranije od svih ostalih iz navedenog članka.

Nema na čemu.

Za početak bi trebalo biti u građevnom području. Kupiti zemljište ili imati nekakakov drugi dokaz pravnog interesa prema Zakonu o gradnji koji će vam trebati za ishodovanje izvršnog akta za gradnju, te s njim u uredu državne uprave dobiti rješenje o prenamjeni poljoprivrednog zemljišta u građevinsko uz plačenu naknadu za prenamjenu prema odredbama čl.24 Zakona o poljoprivrednom zemljištu.

Takovo nešto. Svejedno je kako ćete ga nasloviti, bitno je da u njemu razvidna namjera kupnje navedene čestice te zamoljavate gradonačelnika da donese odluku o javnom natječaju za istu ili je stave u sklopu nekoga već planiranoga. Naravno, moram ponovno napomenuti da ako nemaju interesa za prodaju, ne moraju, čisto da vas mogući odgovor ne bi razočarao.

To će vam biti dosta teško za kupiti jer JLS kada imaju interes za nešto prodati, rade to za nekoliko nekretnina poradi odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da nekretnine u svome vlasništvu mogu otuđiti samo na način da raspišu javni natječaj a to za jednu nekretninu (ako im je uopće intetes otuđiti) rijetko rade jer ih sve oko toga natječaja košta. No, ništa vas ne košta poslati upit JLS imaju li interes za prodati to zemljište.

Naravno da nije, no spomenuli ste članke zakona koji se odnose na isključenje iz suvlasničke zajednice, pa bi bio red da krenemo od početka prava i obveza vlasništva na posebnom dijelu nekretnine, a o tome govori čl.66. S kojim je nadalje za vaš slučaj vezan čl.81. te podredno i čl.38. Pa skoro da je tako. Naravno za zakup poslovnog prostora vrijede također odredbe čl.81, no tu se radi o promjeni namjene za koju bi bila potrebna suglasnost suvlasnika do dijela ako je za tu promjenu potrebna dozvola vlasti. O presudi, Austrijskom ABGB (Opći građanski zakonik) i MRG (Zakon o najmu stanova) ne bih jer je u tome dijelu Eu država (Austrija, Njemačka) čak 60% domačinstava smješteno u iznajmljenjim nekretninama pa je i sama legislativa na tome polju detaljnija, dok je u RH obrnuto, prevladava vlasništvo kao takovo. No, da se razumijemo, ni sam ne bih nešto posebno bio sretran da mi zgradom paradiraju nepoznate osobe, ali poradi svega navedenog ne vidim baš da ste naveli neki valjan razlog iz čl.98 te ne vidim nekakov poseban uspjeh u parnici po tome ili bilo kojem drugom osnovu iz ZVDSP, što zbog takovo postavljene legislative (poradi čega napomenuh razliku između Austrije i življenja u najmu te RH u svome vlasništvu), što zbog ne postojanja sudske prakse.

Čl.66 st.2 Isto govori i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima sa izuzetkom čl.82 st.2 I u najmu i iznajmljivanju namjena je ista, stambena. Promjena namjene bi bila potrebna ukoliko bi se isti koristio kao ured i sl. Nažalost, čini mi se da na osnovu navedenih razloga i onoga što radi nemate nekakove velike izglede za uspjeh u tome. Glavno pitane je po meni, radi li to legalno. Naime, za iznajmljivanje bi trebao registrirati turističku djelantnost, kategorizirati, što za najam nije potrebno. No i tu ima potpuno legalna opcija, ugovor o najmu se može sklopiti na period po izboru, 2-3 dana.

Punomoć kome i za što?

I tepisi i lusteri. Šalim se naravno, treba biti gotovo, odrađeno i ugrađeno ono što je predviđeno projektom. Ako fasada istim nije predviđena, ne mora.

Darovao bi unukama a jedna bi se odrekla? Postoji li živući nasljednik (djedov potomak, otac ili majka unuka) između djeda i unuka? Ukoliko postoji, mišljenja sam da bi to bili odricanje od nasljedstva koje nije otvoreno pa kako unuka nije u krugu osoba koje mogu zaključiti takav ugovor takav bi pravni posao bio ništavan. Pa bi najjednostavnije bilo sklopiti ugovor o darovanju samo s jednom unukom. Ili je u pitanju to da djed baš i ne bi trebao znati da se druga odriće?

Kako iznosite dvije različite činjenice, da razjasnimo. Dakle smije se legalno nabaviti bez odobrenja nadležnog tijela, nositi na način na koji ne uznemiruje druge građane, te se ne smije pokazivati na javnom mjestu. Klasificirano je u kategoriju D u Zakonu o oružju, prema tome nije igračka. Ako se to pokuša shvatiti neće država ispasti ovakva ili onakva pa bih zamolio da se ubuduće suzdržite takovih komentara.

Da, i o nošenju te pokazivanju govori čl.29 st.4 Zakona o oružju, kao što propisuje i kaznu za to u iznosu od 3000-15000 kn.

Sastavni dio projekta za to ne treba biti geodetski projekt ukoliko je isto ucrtano. Mda. No uvijek postoji opcija koju ovdje nikome nisam savjetovao pa neću ni vama, da napravite na svoju ruku bez papirologije. Hoće li to netko primjetiti pa vam stvoriti nekakov dodatni problem, e u to ne bih ulazio.

Prijevod Dobar dan Malo pozadine, ja sam 27-godišnji indijsko/španjolski tip osobe, pristojan, sa Kariba. Mali otok zvan Trinidad. Znam da većina od vas vjerojatno nikada nije čula za to. Ja sam strojarski inženjer i engleski je moj materinji jezik. Uvijek sam sanjao o životu u Europi i priznat ću kad sam bio mlađi, Hrvatska mi nikad nije pala na pamet. Sada ne mogu to izvući iz glave lol. U travnju ove godine posjetio sam vašu lijepu zemlju i boravio u gradu Osijeku. Zašto Osijek? Pa zato što moja djevojka tamo živi. Ostao sam 3 mjeseca. Nepotrebno je reći da sam se zaljubio u grad i kulturu i način života. A narod, Bože moj, prije nego što sam došao tamo bio sam toliko zabrinut zbog moje kože. Čujete mnogo priča na zapadu, Europi i rasizmu. Imam svijetlo smećkastu kožu tako da sam bio nervozan o tome kako ću biti percipiran. Osječki ljudi, svi s kojima sam se upoznao bili su tako topli i prijateljski. Bilo je nekih zurenja, a neki ljudi s kojima sam razgovarao rekli su da me uglavnom zamjenjuju za rome ili turke, a nitko nije znao za Trinidad, no na stranu sve to tu sam se osjećao kao i svaka druga osoba. Bilo je to najboljih 3 mjeseca mog života. Nije mi bila potrebna viza za posjet. Slično Schengenskim državama, bilo mi je dopušteno ostati u skladu s pravilom 90/180. I nakon tih 3 mjeseca moram otići. Kad se vratim, želim ostati duže. Želim živjeti tamo i trebam neke savjete. Mogu li se ovaj put vratiti bez pozivnice od kada sam već posjetio? A ako želim ostati dulje, to je najbolji način da netko poput mene to učini. Mislim da je radna dozvola trenutno u pitanju jer znam da moje vjerodajnice neće značiti ništa u Hrvatskoj i znam da vjerojatno neću naći posao tamo uopće, a da ne govorim tečno hrvatski. Nemam obitelj s hrvatskim ili europskim vezama. Čuo sam da je za zapošljavanje, podnošenje zahtjeva za vizu noćna mora. Ni moja djevojka niti ja trenutno ne razmišljamo o braku, a nikada ne bih želio to učiniti samo zbog toga. Neki spominju kupnju nekretnina kao mogučnost ostanka. Čini se da se moja jedina opcija odnosi na privremenu vizu boravka koja bi mi omogućila da ostanem godinu dana? Također sam pročitao da ih daju na diskreciju lokalnog MUP-a tako da se u biti radi o njihovoj dobroj volji? Imam malo novca spremljenih od rada na Trinidadu. Dovoljno je platiti HZZO i imati oko 4500 kuna mjesečno za godinu te bi to bilo dovoljno za živjeti u Osijeku? Moj je plan bio otići tamo i živjeti s tim, ali na kraju bih trebao naći posao. Učenje hrvatskog jezika je teško, ali sam naučio više u 3 mjeseca tu nego što sam naučio za 2 godine pokušavajući online. Iako su mnogi ljudi s kojima sam se upoznao prakticirali engleski jezik da lakše komuniciraju samom. Još uvijek sam svakodnevno učio malo po malo. Pa bih pitao što je od svega toga moguće? Imate li dodatni savjet? Hvala.

Zar su se toliko promijenili planovi da bi se Poništavalo i tražilo novu? To je kompliciranije nego tražiti izmjenu i/ili dopunu postojeće.

Dozvolu za nadogradnju.

Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama čl.5 st.2, Na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

Što se tiće JLS mišljenja sam da njih to nešto posebno neće zanimati, samo onoga čije je založno pravo upisano.

Što se tiće poreza na promet nekretnina, tu nema nekakove porezne obveze jer pod to spada svako stjecanje vlasništva nekretnine. A služnost nije stjecanje vlasništva. Eventualno bi se moglo naći nešto u Općem poreznom zakonu oko imovine i imovinskih prava, no kako navodite da ne bi bilo nikakove novčane naknade ili odštete, ni prema njemu u ovom slučaju nema osnove za poreznu obvezu.

500 kn i nije baš malo više..

Iako pomalo dvojim, mišljenja sam da vam je potreban projekt uklanjanja i prijava početka radova na uklanjanju nadležnom tijelu graditeljstva (upravnom odjelu JLS za prost.uređenje i gradnju). Naime, iako je nazvana jednostavna, i dalje je jednostavna stambena građevina koje su prema Zakonu o postupanju sa nezakonito izrgrađenim zgradama mogle biti do 100m2 bruto površine. Zakon o gradnji propisuje da projekt uklanjanja nije potreban za građevine i radove propisane pravilnikom iz čl.128, dakle iz Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, a što bi se u vašem slučaju odnosilo na pomoćne građevine. No, svakako bi vam se valjalo raspitati i u nevedenom upravnom odjelu jer prekršajne odredbe Zakona o gradnji za takovo postupanje (ako treba a nije postupljeno prema čl.153) navode za fizičku osobu kaznu 15 000-30 000 kn.

Trenutno ne vidim razlog zašto to ne bi ste mogli učiniti, no morate pripaziti na to da takav ugovor mora biti dvostrani prvni posao u kojem vi kao vlasnik ne možete samo ovlstiti osobu da se služi povlasnom nekretninom, nego mora u istom ugovoru biti i jasno izražena volja ovlaštanika služnosti da pristaje na osnivanje toga prava. Inaće će prijedlog za uknjižbu prava služnosti uz ugovor koji toga nema biti odbijen (Odluka Županijskog suda u Zagrebu, br. Gž-8237/09-2 od 20. travnja 2010.).

Da, pisanom izjavom o odreknuću ovlaštenika služnosti, u ovom slučaju vaše majke. Predložak Izjave imate ovdje te se nakon ovjere potpisa na istoj izjavi onoga tko se odriće služnosti predaje ZK odjelu na provedbu. Pravo osobne služnosti prestaje smrću ovlaštenika služnosti te nije nasljedivo, osim u slučaju ako je pravo služnosti izričito osnovano i za ovlaštenikove nasljednike. Ne vidim smisla za ovo jer ako bi ga sastavljali sa majkom, ona nije vlasnik nekretnine da bi je vi uzdržavali a ona na osnovu toga dala u vlasništvo svu ili dio svoje imovine. Takovi ugovori su dvostranoobvezni u kojem se netko obvezuje uzdržavati osobu do smrti a druga se strana daje davatelju uzdržavanja svu ili dio svoje imovine. Dakle takovim ugovorom (a pošto ste vi vlasnik nekretnine) bi eventualno mogla majka vas uzdržavati a da vi njoj ostavljate nekretninu, što opet ptema vašem upitu nema smisla u ovom slučaju.

Mislim da niste shvatili moj prijašnji odgovor. I upravo je ovo bila poanta. Prema tome je izdana pravomoćna građ.dozvola za građevinu koja, ako je prema njoj sve odrađeno kao takova legalna. I to je zatećeno stanje. Odredbe koja navodite se odnose na gradnju novih građevina ili dogradnju postojećih. Stoga, mi i dalje nije jasno po kojem propisu bi sad oni da se otvori zatvaraju. Što se tiće mišljenja MGiPU, ono nije izmišljeno te sam ga ja naveo kao takovo, baš poradi toga da ako se tako što može i legalizirati, na osnovu čega bi oni mijenjali zatečeno stanje rađeno prema građevinskoj dozvoli. A što se tiće narušavanja privatnosti, Zakon o gradnji i Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima im omogučava postavljanje ogradnog zida.