Spitfire

Priznali ste krivnju? Žalili bi se na prekršajnopravne sankcije? Pitam zbog reduciranog prava na žalbu iz čl.194 st.2 a povezan sa čl.171a PZ Može, no ne znaći i da će biti. Nemam nekakov primjer, no ono što vam je bitno, kao i kod žalbe na PN, da sadrži: kome se podnosi, oznaku presude na koju se odnosi, osnove za pobijanje presude, obrazloženje žalbe, prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomično ukine, ili preinači (umanji), te ime i prezime podnositelja i njegov vlastoručni potpis.

Pa prema svemu navedenom, nema tu nikakovog filozofiranja. Ugovor je valjan, trag isplate će biti više nego očit (banka kupca isplačuje sredstva na račun prodavatelja), ako se ne sredi i izda vam taburnu, dopis od strane stručne osobe pod prijetnjom tužbe, koja mu baš i ne treba.

..Dobro smatranje. Pa kako nema posebni propis za čl.11 st. 8 onda se jednostavno pozovu na čl.4 ZPPN. No, kako se navelo da se dogovorilo što će kome pripasti, učinilo mi se da se radilo o zamjeni. Uglavnom, da ne ponavljam, objasnio je G-man u postu #5.

Kao što kaže G, vaše je da zatražita dozvolu. Ako nemaju nikakove odluke, imaju pozitivne propise da mogu dati dozvolu. Naime, ni jedan zakon ili pravilnik ne zabranjuje da članovi obitelji slobodno raspolažu urnom sa ostacima pokojnika. Što propisuje Zakon o pogrebničkoj djelatnosti već sam vam naveo, a Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti propisuje da se prijenos urne s pepelom obavlja bez sprovodnice a nema ni jedne odredbe oko prosipanja pepela niti prekršajne odredbe za to. Također niti pravilnik o uvjetima i načinu prijenosa, pogreba i iskopavanja umrlih osoba ne regulira ovu problematiku niti predviđa kazne. Dakle samo Zakon o grobljima regulira ukop preminulih izvan groblja ali uz suglasnost JLS nadležno za komunalne poslove, uz prethodno mišljenje tijela JLS zaduženog za pitanja zdravstva. Uz sve ovo, negdje sam pročitao i mišljenje Ministarstva za zaštitu okoliša, da se zahtjev za prosipanje pepela na lokaciji po želji pokojnika ili obitelji može poslati direktno njima, te da u pravilu takove zahtjeve odobravaju. Ostaje jedino zabrana s religijske osnove, prema novim smjernicama Vatikana oko kremiranja u kojima se kaže da se pepeo pokojnika ne smije prosipati ili držati kod kuće, tj. pepeo mora počivati na svetom tlu, odnosno groblju, crkvi ili svetištu.

Zakon o pogrebničkoj djelatnosti Čl.8 (1) Pogrebničkom djelatnosti u smislu ovoga Zakona smatra se: ... – organizacija prosipanja pepela pokojnika u prirodi (more, rijeke, šume, planine, livade i sl.) U prijevodu, ako JLS da dozvolu za prospanje (djelomično ili potpuno, zavisi od odluke), pogrebnik i to sve trebao organizirati.

Piše li u poreznom rješenju po kojoj osnovi ste dužni platiti porez? Da nije možda prema čl.6 Zakona o porezu na promet nekretnina?

Po ovome je ugovor sklopljen prije NG te nema osnova za odustajanje. Koja je bitna za uknjižbu u ZK, ne i za sami ugovor i njegovu valjanost. Što se tiće poreza, spadate pod odredbe "starog", još uvijek važećeg Zakona o porezu na promet nekretnina, za što ste po nekoj gruboj računici već trebali podnijeti prijavu porezne obveze. Oko dopisa vam je pojasnio G-man, s time da ako će već danas biti isplata bi valjalo, ako već niste, napraviti predbilježbu upisa u ZK. A usput i provjeriti da nije već slučajno darovana.

U biti nije ništa posebno. Naime, iako je novim Zakonom o pogrebničkoj djelatnosti (2015) određeno da se pogrebnici, tj. fizičke ili pravne osobe koje se bave obavljanjem pogrebničke djelatnosti mogu uz ostalo, organzirati prosipanje pepela pokojnika u prirodi (more, rijeke, šume, planine, livade i sl.), ostaje pitanje dozvole JLS koje prema propisima Zakona o grobljima svojim odlukama propisuju sve ostalo. Pa tako i da li će ili ne dozvoliti prosipanje pepela i pod kojim uvjetima.

Da, ali prema Zakonu o izvlaštenju. Jeste li dobili kakovo rješenje o izvlaštenju? Ili rješenje o stupanju u posjed?

Prolazi još jedna godina, koju Legalis privodi kraju s 80 000 korisnika. Stoga svima poštovanim korisnicima u povodu nadolazećeg blagdana...

Svakako, no to je već trebalo davno napraviti jer je u upitu je već stiglo rješenje, na koje se imalo pravo žalbe u roku 15 dana.

Može, samo ne vidim po ovome što ste napisali po kojoj osnovi i koja ste to pravila prekršili.

Ovako kako ste naveli, prije će spadati pod internet trgovinu (web shop). nego pod samo pakiranje. Na FB bi ste se smjeli samo oglašavati (npr. tvrtka ta i ta bavi se time) no ne i dogovarati naručivanje i kupovinu. Inače bi ste mogli dobiti poziv carinske uprave na razgovor poradi kršenja odredbi Zakona o trgovini.

Nekakove posebne ne, nego su izvedene iz Stečajnog, Općeg poreznog zakona te Zakona o računovodstvu, prema kojima se donosi odluka o popisu i osnivanju popisnog povjerenstva. Zakonski nije nešto posebno regulirano tko sve može popisivati imovinu, no smatra se da članovi popisnog povjerenstva ne bi trebale biti (kao i kod klasične inventure) osobe koje su materijalno zadužene za imovinu koja se popisuje, odnosno njihovi rukovoditelji.

Nekakove odgovore ste već dobili na drugom forumu s kojima bih se mogao složiti, no što se tiće samoga otvaranja nekakovog pravnog subjekta u RH, možda bi umjesto toga mogli razmisliti o otvaranju podružnice vašeg TD. No, za to bi se trebali raspitati iu državi u kojoj ste, kao i sa stručnom osobom specijaliziranom za trgovačko pravo u RH.

Kako Stečajni postupak razlikuje oba postupka a ne kao nastavak jednog na drugi, smatram da bi na poziv o prijavi tražbina u stečajnom postupku trebali svoju tražbinu ponovno prijaviti.

Zavisi u kojem ste statusu vjerovnik. No zakon kaže da stečajni vjerovnici prijavljuju tražbine, pa bih ja u svakom slučaju zatražio mišljenje upravitelja trebate li ili ne.

Možda najbolje otići do TS i provjeriti koje su vam stvarno djelatnosti registrirane, te je li potrebno što doregistrirati.

Trebal bi biti jednostavno ako su sva davanja plačena (doprinosi, porezi), pa se odreći potraživanja povečanjem udjela u tvrtci, no ako PU ima dva različita mišljenja ni ja više nisam siguran u točnost ovoga što pišem

Zatražiti MTU ako su potrebni, te uza sve ostalo potrebno (adresa, žig i sl.) pokrenuti djelatnost kao izdvojeni pogon tvrtke.

Procesno će vjerovatno biti kao i ovdje http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/89373-brisanje-subjekta-i-ste%C4%8Dajna-masa , no nekako sam u sumnji da bi mogli prijabiti otpisana potraživanja.

Moguće, no zakonske odredbe imaju sasvim drugi smisao. Inaće bi se i svaka druga ovjera ugovora mogla smatrati globom, iako i sama rijeć nije baš prikladna s obzirom da globa označava novčano obeštećenje (kazna) pri kršenju prekršajnog ili nekog drugog zakona.

Nema tu nešto posebno pametno, napišete u dopisu da će te se pri pokušaju naplate za svih 11 godina pozvati na zastaru potraživanja za prvih 8 godina temeljem Zakona o obveznim odnosima i odredbama čl.226 prema kojemu tražbine povremenih davanja u koje spada i pričuva, zastarjevaju za tri godine.

Sve o načinu dostave određeno je Zakonom o općem upravnom postupku u čl.85, te jedino u tome vidim mogučnost žalbe (čl.85 st.5), no s kolikim uspjehom ostaje pitanje. Kako se prema Zakonu o postupanju sa nezakonito izgrađenim građevinama u čl.8 st.5, izvršno rješenje o odbacivanju zahtjeva dostavlja građevinskoj inspekciji, njihovo postupanje i eventualno rješenje o uklanjanju građevine ovisi od mjesta do mjesta. Možete vi u ugovoru navesti i 1 kn, no porezna će utvrditi poreznu osnovicu prema svojim tablicama. Možete i darovati s nametom, tj. klauzlom o doživotnom uživanju vašeg oca, bez posebnog uvjeta o porezu jer će daroprimatelj (koji nije bračni drug, potomak ili predak u uspravnoj liniji u odnosu na darovatelja) ionako biti obveznik plačanja poreza na promet nekretnina. No, treba naći nekoga tko bi na takovo što pristao, a i dalje ostaje pitanje postupanja građevinske inspekcije. Moguće je.

Mislite na Zakon o obveznim odnosima prema kojemu povremena davanja u koje spada i pričuva zastarjevaju u roku 3 godine.