Spitfire

Naravno, i to uopće ne bi bilo problem odrediti da se radi o postupku podnošenja zahtjeva za određivanje građevne čestice gdje bi se odredila u skladu sa prostornim planom te donesenim zaključcima JLS o postupku utvrđivanja zemljišta nužnog za redovnu uporabu građevine u kojima je definiran postupak te osnovni kriteriji. Ovako, u sudskom postupku biti će onako, uzevši u obzir sve činjenice i mogučnosti (veličinu čestice, položaj građevine, pristup javnoj površini), kako odredi vještak.

Ne, jer tako propisuju odredbe Zakona o trgovačkim društvima.

Pretpostavljam da bi to bio oblik trgovine na malo, koja bi se bavila sa prodajom čega sve?

Složio bih se sa Drotom uz dopunu, ako postoji kućni red sve je jasno od kada do kada, a za ostalo postoji čl.100 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

I uz to zadovoljiti čl.136 i 148 Zakona o gradnji

Ne, zakonske rezerve (25%) smiju se upotrijebiti samo za pokriće gubitaka i za povećanje temeljnog kapitala (pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva), a ostatak dobiti poslovne godine (75% dobiti) vlasnici mogu isplatiti. Ukoliko vlasnici JDOO-a odluče isplatiti dobit, obvezni su pri isplati platiti porez na dohodak od kapitala po stopi 12% i prirez.

Za prijelaz JDOO-a u DOO potrebna je odluka članova društva o povećanju temeljnog kapitala na zakonski minimum potreban za osnivanje DOO-a (20000 kn), a ta odluka se može donijeti u bilo kojem trenutku nakon što zakonske rezerve premaše iznos od 20000 kn. Nakon što JDOO poveća temeljni kapital na 20000 kn, prestaje primjena zakonskih odredbi o unosu dobiti u zakonske rezerve. Tada se pri prelasku JDOO-a u DOO mora provesti revizija. Sa svime skupa, ukupan trošak prelaska JDOO-a u DOO je oko 4 000 kn.

Poštovana, vi bi trebali pribaviti brisovno očitovanje od pravnog sljednika Ljubljanske banke Osnovne banke Zagreb. Prema podacima Hrvatske narodne banke, pravni status te banke je sljedeći: 1. 1. 1990. prestala je postojati Ljubljanska banka, Osnovna banka Zagreb, te je pripojena Ljubljanskoj banci d.d. Ljubljana. Republika Slovenija je u srpnju 1994. godine donijela Ustavni zakon o dopunama ustavnog Zakona za provedbu Osnovnog ustavnog dokumenta o samostalnosti i nezavisnosti Republike Slovenije. Navedenim je zakonom Republika Slovenija, među ostalim, osnovala Novu Ljubljansku banku d.d. Ljubljana te utvrdila da Ljubljanska banka d.d. Ljubljana prepušta poslovanje i imovinu Novoj Ljubljanskoj banci d.d. Ljubljana. Dakle, Nova Ljubljanska banka d.d. Ljubljana osnovana je imovinom Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, ali su temeljem istog zakona cjelokupne obveze Ljubljanske banke d.d. Ljubljana ostale i nadalje obveze Ljubljanske banke d.d. Ljubljana. Iako se tim pravnim aktom nastojalo spriječiti da se Nova Ljubljanska banka d.d. Ljubljana tretira kao sljednik Ljubljanske banke d.d. Ljubljana, ona je preuzela imovinu, ali ne i obveze Ljubljanske banke d.d. Ljubljana. Slijedom takvog stanja, u smislu navedenog propisa Republike Slovenije, za izdavanje brisovnog očitovanja je legitimirana slovenska Ljubljanska banka d.d. Ljubljana. Dakle, trebali bi od te banke, koja ima sjedište u Ljubljani, Trg Republike 3, a opreza radi i od Nove Ljubljanske banke d.d. sa sjedištem u Ljubljani, Trg Republike 2, zatražite brisovno očitovanje, a od Trgovačkog suda u Zagrebu potvrdu o pravnom sljedništvu iza Ljubljanske banke Osnovne banke Zagreb. Ako Ljubljanska banka d.d. uskrati izdavanje brisovnog očitovanja, onda ćete nju, a eventualno opreza radi i Novu ljubljansku banku trebati tužiti sudu u Hrvatskoj.

U biti kupujete oranicu. Do zaršetka postupka izdavanja rješenja o izvedenom stanju, ne.

Poštovana, baš i nije, pa prognozirati koliko i koliko dugo, je malo nezahvalno.

Na nekakovo rješenje, da. Ili u samom postupku katastarske izmjere i tehničke reambulacije. Je li djed obavješten o pokretanju iste i u biti kakovu je obavjest dobio, ostaje nepoznato.

To je sad samo popis postrojbe/i, dužnosti, čina i mjesta. Šturo, bez opisa i naglasaka na bilo što.

Ratne puteve po službenoj dužnosti rade uredi za obranu pa ako su krivi podaci, takovo krivo su upisani tamo te bi ih tamo i trebalo ispraviti. Samo me strah da im zapovjedi neće biti dovoljne, nego će tražiti potvrde iz brigada sljednica negdašnjih postrojbi.

..ma znam, malo te zekim (bez uvrede)..malo mi to komično ispalo, toliko puta sam odgovorio na takova pitanja u porezom da mi već na uši izlazi..stoga mi to vrlo poznato i zato to i upitah cerdara da se ne bi kasnije porezna sjetila tražiti svoje..

Ma da?

OK, onda bi i tu trebalo proći tri godine vremenskog ograničenja u kojem ste trebali imati prijavljeno prebivalište i ne otuđiti stan u istom roku, tako da ne vidim nikakve zapreke za prodaju.

Ako ste mislil na nekakovo vremensko ograničenje za zabranu otuđivanja, koliko je meni poznato ne postoji. Jeste li što radili po pitanju poreza?

..mene to sve neodoljivo podsjeća na jednu grupu stripovskih junaka i jednog neprijateljski nastrojenog lika koji je obožavao križance rajčice i češnjaka.. ..pa evo jedan apel...

Složio bih se sa Matrixom, a na ovo mogu samo ponoviti po milionti put, čudne su to biljke. No, svakako će te sve točno saznati kad odete tamo, ionako morate po još važećem zakonu prijaviti poreznu obvezu u roku 30 dana od pravomočnosti.

Zanimljivo. Na osnovu ovakovih info, sve je to malo čudno. Naime, čoporativno se upisivalo nekada ako je postojala podjela među suvlasnicima. Zadnjih nekoliko godina se etažni el. u ZK provodi tako da se upisuju sve etažne jedinice u istom ulošku, no za svaku postoji posebni list, koji se kao takav i dobije kada se zatraži izvadak iz ZK, dakle za svaki stan posebno. Iako piše etažno vlasništvo, iz toga se ne može razaznati je li to nekakova prva podjela ili je provedena po elaboratu o kojem pišete. No, ako je, ukupna korisna površina bi se trebala slagati i u elaboratu i ZK. Što se tiće pravnog prometa, mjerodavno je ono što piše u ZK.

To se u tome slučaju regulira kolektivnim ugovorom.

O kojim se ustanovama radi? Za državne vrijedi https://uprava.gov.hr/zaposljavanje-u-drzavnoj-sluzbi/1081 , a posebno http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2016_07_70_1678.html

Što piše u izvatku? Etažno vlasništvo s određenim omjerima? Ima svaki stan svoj poduložak u ZK ili su svi čoporativno navedeni u jednom?

U prijelaznim i završim odredbma postoji rok u kojem suvlasnici trebaju odrediti upravitelja (čl.384). Ako to ne učine, to je dužna napraviti JLS postavljanjem prinudnog upravitelja za što nije određen rok, pa zbog toga čl. 385 treba i tako tumačiti, da potoji trajna obveza za postavljanje prinudnog upravitalja. Probajte skupiti što više potpisa + sve ovo o pravljenju štete, pa ponovno pošaljite gradu, pa čak i Ministarstvu branitelja za pomoć pri rješavanju problema.

Kako RH ima uzajamnost sa dijelom Kanade u što je uključena Alberta, zakonske osnove za dobivanje suglasnosti postoje. Više o dokumentaciji i gdje se šalje vidite na https://pravosudje.gov.hr/stjecanje-prava-vlasnistva/6183