Spitfire

Na temelju šturih informacija, moguće je da se radi o slijedećem, ako je već došlo do brisanja subjekta iz registra, a nakon brisanja se pokaže da on ima imovinu koju bi trebalo unovčiti radi podjele vjerovnicima i osobama koje su imale udjele u brisanom subjektu upisa, tada se provodi likvidacija nad tom imovinom. Na postupak likvidacije nad imovinom brisanog subjekta upisa na odgovarajući način primjenjuju se odredbe čl. 84.f Zakona o sudskom registru. Isto tako, na likvidacijsku imovinu na odgovarajući način primjenjuju se odredbe Stečajnog zakona o stečajnoj masi nakon zaključenja stečajnog postupka pa ako likvidator u postupku likvidacije nad imovinom pravne osobe koja je brisana iz registra na temelju prijavljenih tražbina utvrdi da imovina nije dovoljna za namirenje svih tražbina vjerovnika s kamatama, odmah će obustaviti likvidaciju i predložiti otvaranje stečajnog postupka nad stečajnom masom. Što se točno dešava s dotičnim društvom i stečajnom masom valjalo bi pogledati na str. suda ili zatražiti informaciju tamo, osobno.

Moguće je onda da se radi o pripremnim radnjama za skračeni stečajni postupak, otvaranje i zatvaranje, te brisanje poslovnog subjekta iz sudske evidencije koje ne pokreće vjerovnik, tako da, što se tiće troškova, bi vam trebalo doći na isto.

čl.11a st.1 Porez na promet nekretnina ne plaćaju građani koji na temelju sklopljenog ugovora o kupoprodaji stječu prvu nekretninu (stan ili kuću) kojom rješavaju vlastito stambeno pitanje ako su kumulativno ispunjeni sljedeći uvjeti: ... točka3. da površina nekretnine, ovisno o broju članova uže obitelji građanina, ne prelazi površinu kako slijedi: – za 1 osobu do 50 m2 građevine... st.3 Ako površina nekretnine prelazi zadane površine iz točke 3. stavka 1. ovoga članka, porez na promet nekretnina plaća se na razliku površine građevine. ..što će reći da osoba iz čl.11a (1 osoba-samac) ako kupuje nekretninu do 50m2, oslobođen je PPN. Ako kupuje nekretninu od 90m2, prema st.3 opet je oslobođen 50m2 a PPN plaća na razliku, tj. 40m2. Što tu više nije jasno? Hoće. Dapaće, trebali bi vam priznati s datumom sklapanja, prema odredbama čl.14 Zakona o porezu na promet nekretnina, (1) Porezna obveza nastaje u trenutku sklapanja ugovora ili drugoga pravnog posla, kojim se stječe nekretnina.

Svaka čast JLS na fleksibilnosti, večini se lakše kruto držati propisa. Hvala na povratnoj informaciji, lp.

Po svemu što ste napisali, najbolja opcija vam je vjerovatno ovo treće. No, ne baš tako kako ste zamislili. Naime, iako ugovor o djelu spada pod ZOO, Zakon o radu određuje da svaki ugovor, bez obzira kako bio nazvan, ako ima obilježja kao posao za koji se zasniva radni odnos, smatrat će se kao ugovor o radu iz kojeg proizlaze barem obveze na osnovu poreza na dohodak (u ovom slučaju poreza na drugi dohodak u stopi od 25%). Isplata neto dohtka (naknade za temeljem ugovora o djelu) isplačuje se isključivo na žiro-račun, a doprinose i poreze plaća isplatitelj dohotka.

Piše li na osnovu čega je pokrenut postupak (zahtjev vjerovnika, PU)?

Ako za to imaju dozvolu JLS.

Vrlo lako moguće. Kako se vršio nadzor izvršenih radova kod natječaja energ.učinkovitosti obiteljskih kuća, vjerujem da će kod višestambenih zgrada biti još veća, pošto su i sredstva koja fond isplaćuje veća.

Naravno, da bi vam se kao vlasniku moglo savjetovati, da slobodno, posebno stoga što vam prelazi preko temelja na kojima bi pretpostavljam ponovo gradili. No kako je postojalo prešutno dopuštenje a pravo zanimljivo područje, bi li oni prihvatili vaš potez kao neminovan ili pokrenuli nekakovu parnicu temeljem onoga o čemu piše Matrix u #9 teme http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/88881-služnost-prolaza?highlight=pravo+slu%C5%BEnosti , pa sve dovede čak i do mogučeg ishoda kao u #22 http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/41182-pravo-slu%C5%BEnosti-puta , ostaje kao pitanje. Kako ste i sami spomenuli, možete im ponuditi pravo prolaza (točno određeno gdje) pa čak i pravo puta uz naknadu, pa im se možda više isplati osposobiti javni put (iako nije baš pojašnjeno što znaći javni put i koliki je problem osposobiti ga). Na kraju krajeva mogu za to zatražiti i pomoć od JLS ako već istoj plačaju određene doprinose.

Proući malo http://www.propisi.hr/print.php?id=6387 , od čl.25 nadalje, posebno čl.26. Raspitaj se i u pravnoj službi u kojem je stadiju predmet i ako nije, zašto nije postupano po čl.26

(3) Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.

Malo ste ga zakomplicirali s PDV-om i porezom na dobit, jer ste vjerovatno mislili na porez na dohodak. Dakle, prihod od prodaje nekretnina oporezuje (porezom na dohodak) se u dva slučaja: ako građanin proda ili na drugi način otuđi nekretninu prije proteka tri godine od njezine nabave i ako unutar razdoblja od pet godina proda ili na drugi način otuđi više od tri istovrsne nekretnine. Kako bi se ovdje radilo o prvom slučaju, porez se plaća ako nekretnina nije služila za stanovanje poreznom obvezniku ili članovima uzdržavane obitelji, te ako je otuđila (prodala) nekretninu po cijeni koja je viša od nabavne. Ako je dokazivo da je nekretnina služila za stanovanje poreznom obvezniku ili članovima uzdržavane obitelji (prijavljeno prebivalište odnosno boravište, kao i računi za struju, vodu, grijanje i sl.), oporezivanja ne bi trebalo biti. Iznos ostvarenog dohotka izračunava se kao razlika između tržišne vrijednosti nekretnine na dan otuđenja i nabavne vrijednosti, te se oporezuje stopom od 25%. Troškovi povezani s prodajom umanjuju poreznu osnovicu.

Ima samo u slučaju da je zatražio i dobio Uporabnu dozvolu za građevine izgrađene prije 1968, za takovu kakva je. No, u ovome slučaju bi referent koji izlazi na teren prije izdavanja uporabne trebao zatražiti zatvaranje otvora prema građevinskoj čestici, jer je isti stav MGIPU kao naputak dan i pri ozakonjenju nelegalnih objekata, da je ozakonjenje istaka i otvora moguća samo ako je susjedna čestica već izgrađena, te ukoliko pp nije planirana gradnja objekta već npr. ceste.

Vi ste investitor koji prodaje stan ili osoba koja je kupila od investitora pa želi prodati?

Znaći da je najvjerovatnije Ministarstvo financija (Porezna) pokrenulo postupak skračenog stečaja, firma postoji dok sud rješenjem ne utvrdi prestanak postojanja društva i za isto naloži brisanje iz sudskog registra. Ukoliko se sve to završi prije otkaza, trebala bi imati pravo na naknadu sa HZZ ako ste na to mislili.

Ovako. Kao prvo nema razloga za toliku paniku. Pozvani ste temeljem čl.14, 36 i 37 Zakona o carinskoj službi poradi inspekcijskog nadzora pri kontroli zakonitosti obavljanja djelatnosti, sukladno čl.5 st.1 podst.3, kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima, a sve povezno sa Zakonom o trgovini i odredbama čl.10 st.1 podst.6, trgovine na malo izvan prodavaonica, putem prodaje na daljinu. Dakle, od vas traže dokaz, temeljem prodaje na njuškalu (a vjerovatno se radi o spornim kremama), da imate registriranu djelatnost trgovine na malo ili dokaz da se ne radi o obavljanju trgovine temeljem odredbe čl.3 st.1 ZoT. Ono što je vrlo vjerovatno da vam se neće pojavljivati na vratima poradi dvadesetak krema. Ovlasti nakon završetka postupka a ne uspijete dokazati da se radi o djelatnosti koju treba registrirati su, pokretanje prekršajnog postupka pred nadležnim sudom.

Vidite temu, http://www.legalis.hr/forum/showthread.php/84918-Postoji-li-gornji-limit-na-trgovanje-Nju%C5%A1kalom?highlight=ogla%C5%A1avanje+nju%C5%A1kalu posebno post #13,15.

Pa ako su suglasni, upravo to. Čl.X "Stranke su suglasne da sve naknadne troškove (navedete koje) snosi kupac."

Što će reći da mogu od vas zahtjevati isplatu provizije ako preko agencije isti sklope pravni posao s vama, ali i ako s takvim kupcem sklopite pravni posao mimo agencije.

Ako se radi o poslovima za koje je propisana suglasnost većine suvlasnika, ne vrijede. Broji. Nije. MU je uglavnom određen Odbor suvlasnika koji na inicijativu određenog broja suvlasnika (1/3) zahtjevaju sazivanje sastanka na kojem mogu/ne moraju prisustvovati svi suvlasnici. Predstavnik i Odbor odluke donose večinom glasova. Odbor izvješčuje ostale suvlasnike o temi sastanka te ako je potrebno traži suglasnost suvlasnika u odluku ili posebnom izjavom. No, to sve može u MU biti i drugačije određeno. Kao što napisah, za sve sumnjive radnje bilo predstavnika ili upravitelja može se zatražiti sudska zađštita, ili se isti mogu smjeniti i izabrati drugi.

Tu bi se mogla dodati i odredba čl.114 povezana s čl.45 Zakona o cestama.

Nažalost, tako je kako je. No, kao što rekoh, kada se pročitaju odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu, Zakona o cestama, Odluke o komunalnom redarstvu te Odluke o komunalnom redu, sve je legalno i po propisima.

:cita:..pa još jednom :cita:..

Nažalost, ne. Ostaje vam mogučnost da bez dozvole ili projekta, ali o svom trošku, postavite ogradu prema odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i važećeg prostornog plana.

Za samo evidentiranje građevine u katastru će vam biti potreban ovl.geodeta koji će sačinit potreban elaborat i prijedlog za evidentiranje u katastru temeljem rješenja o izvedenom stanju, no tu će sve stati dok se ne rješe vlasnički odnosi. Oni sami će vas uputiti u ZK odjel da podnosete prijedloga za pojedinačni ispravni postupak, ali to možete i sami pokrenuti usporedo sa angažiranjem geodete, da ne gubite na vremenu. Nakon rješenja ZK suda koje po službenoj dužnosti šalje katastru, završit će se postupak evdentranja građevine.