Spitfire

Evo prijatelju Forester nešto o originalima i o onome "nažalost". #54, 58

Dobio sam poziv da dostavim orginalne nalaze te ostalu orginalnu dokumentaciju kako bi se moglo pristupiti rješenju žalbe u prvom stupnju vještaćenja kod podrućnog ureda mio SPIT jel kod tebe što pokrenuto jer smo nekako u isto vrjeme dobili odgovor na žalbu Evo Stubi, pokrenulo se. Ali na način da, pošto mi je dojadilo čekati, jučer se uputih u PU MIO s par Zakona i Pravilnika s pitanjem što je s mojim predmetom i postupka po usvojenoj žalbi kod višeg vještaka. Naravno da mi jadna službenica nije mogla odgovoriti na pitanje, pa na moj zahtjev (uz "ugodno časkanje" sa zaštitarskom službom) ipak me primio predstojnik ureda i pravnica. E sad, sve dalje bi bilo za moju temu "Nasmijat se ili plakat". Naime, ispostavilo se da je moj predmet na "čekanju" (i još jedan slični) jer ne znaju šta da rade. Prvo im nije jasno zašto sam odbijen na prvom vještačenju kod njih (??), a drugo im nije jasno zašto mi Viši vještak nije dao opću kad je već uvažio žalbu (???). Pa su nakon par razgovora sa ZGB, uputili službeni mail (????) kat niže da mi se predmet uputi u hitnu postupak. Jedino pozitivno saznanje iz svega, je da imamo pravo "u slučaju pozitivnog rješenja" po žalbi na zaostatke od datuma prvog vještačenja. Samo, ovo "u slučaju" mi miriši na ponovno odbijanje, pa će se opet čuditi zašto sam odbijen kad su papiri jasni itd, itd... Nasmijati se ili plakat..tako mi je više svejedno..

Poštovana Tauriel, nema na čemu. Nažalost, želje su jedno a zakoni drugo. Međutim, lipa moja, ako imate namjeru činiti koji đir u mudantama po teraci, pari mi se da sam vam ja susid, osobno bih vam sam postavio koji drveni elem. s isprepletenim letivicama i posadio koju biljku penjačicu. Šalamala, ali nadam se da ste shvatili što vam htjedoh reći.

Poštovani, Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi u čl.3 jasno kaže "na pitanja koja nisu uređena ovim ili posebnim zakonom, propisima na temelju zakona ili kolektivnim ugovorom primjenjuju se opći propisi o radu". Ali, kad smo kod lex specialis, mene kopka čl.28 "..služba na određeno vrijeme za obavljanje privremenih poslova ili poslova čiji se opseg privremeno povećao može trajati najduže šest mjeseci i može se produžiti za još šest mjeseci." Tko pogrešno čita zakon? Naime, uredi JLS su mi "pod nosom" pa znam da svako proljeće zapošljavaju nekoliko osoba na određeno zbog povečanog obima posla ali na samo šest mj da ih sljedeće godine mogu opet tako zposliti a da im se ne spoji ukupnih 6+6 mj. Otkud vi tu tri godine?

Zato sam i započeo rečenicu s "Nažalost"

Poštovana, za takovo nešto naravno da vam projekt ne treba. Čak mi se čini da je izvodljivo ako je (a pretpostavljam da je) terasa s dvorišne strane.

Ja sam dobio poziv na vještačenje u HZMO Vukovar i decidirano stoji da ponesem svu originalnu med. dokumentaciju. Otišao sam tamo odmah da se raspitam i rečeno mi je da moram predati originale do okončanja postupka i da je to po novom zakonu.Je li to istina? Nažalost prijatelju, je, istina je. Temeljem odredbe čl.13 Uredbe o medicinskom vještačenju u mirovinskom osiguranju.

Poštovani, da ne bi ste lutali i slušali razne savjete, prvi korak morate svakako napraviti u Uredu državne uprave za graditeljstvo i prostorno planiranje.

Poštovani, kako je napočetku legalizacije nelegalno izgrađenih objekata preko 400m2 bruto građevinske površine bilo propisano da se za takove objekte prilaže i uvjerenje o mehničkoj otpornosti i stabilnosti, da li će vam sad biti dovoljna izjava ovlaštenog građevinskog ureda ili će te trebati projekt statike, najsigurnije vam je upitati ured državne uprave za graditeljstvo i prostorno planiranje gdje vam se predmet nalazi.

Poštovani, prema Pravilniku o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada, lođa se obračunava slijedećim koeficjentom, 0.75 a drvarnica 0.50. U prijevodu, njihova se stvarna površina umanjuje tako da se za lođu računa 75%, a drvarnice 50%, stvarne površine.

Poštovana, postavljanje nadstrešnice je definirano u Pravilniku o jednostavnom građevinama i radovima, koji kaže da se bez građvinske dozvole i glavnog projekta može graditi "slobodnostojeća ili sa zgradom konstruktivno povezana nadstrešnica, tlocrtne površine do 15 m², izvan tlocrtnih gabarita postojeće zgrade". Međutim, tu je bitno naglasiti da se isto ne odnosi na nadstrešnice terasa na zgradama već se radi o nadstrešnicama vezanim za tlo na građevnoj čestici postojeće zgrade. Vi bi eventualno mogli postaviti "prozirne elemente pročelja" gdje ne bi bilo trajnog zatvaranja i gdje je zadržana funkcija balkona, lođe ili terase, opisano u čl.5 st.8 istog Pravilnika. Ipak iako se navedeno može raditi bez dozvole, to ne znači da se navedeni radovi mogu bilo kako izvoditi. Obveza je držati se prostornog plana i pravila struke. Kako bi u vašem slučaju bio potreban i glavni projekt, obratite se najbližem Ovlaštenom arhitektonskom uredu ili Ured za graditeljstvo i prostorno planiranje gdje će te dobiti konkretne informacije za vaš slučaj.

Ups, previdio (ali ne plača ga posebno, već je uračunat u ugovorenu cijenu)..zahvaljujem na ispravku..

Poštovani, za sam upis potrebno je napraviti Geodetski elaborat za evidentiranje, brisanje ili promjenu podataka o zgradama, koji izrađuje ovlaštena geodetska tvrtka.Upis se dakle vrši na temelju Geodetskog elaborata i pravomoćnog Rješenja o izvedenom stanju. Katastar nakon svoje evidencije, dostavlja po službenoj dužnosti potrebnu dokumentaciju (Pravomoćno rješenje sa prijavnim listom, kopiju plana i rješenje o izvedenom stanju) zemljišno knjižnom odjelu, radi upisa u zemljišne knjige gdje se stavlja zabilježba o priloženom Rješenju o izvedenom stanju i oznaci i broju toga akta.

Tržišna cijena m2 nekretnine x 40m2 i od toga plačate 5% (npr, 800e m2 x 40m2 i 5% iznosi 1600e)..PDV-a nema.

Poštovani, pogledajte čl.11a posebno st.4, 4.1. http://www.zakon.hr/z/69/Zakon-o-porezu-na-promet-nekretnina

Ima li u ugovoru što o vašim pravima u slučaju nepoštivanja istog od strane zakupoprimca? Čak i da nema, ovaj čl o naknadi vam dosta znaći. Ako vam je dosta "ljudskog" (pozivi, poruke, mailovi) odnosa, i odgovora "slijedeći tjedan", pošaljte im preporučeno s povraticom dopis u kojem tražite da se izjasne imaju li namjeru poštivati ugovor prema vama, ili će te poduzeti pravne korake po Zakonu o obveznim odnosima za raskid istog i naplatu dosadašnjih potraživanja s zakonskim kamatama. I samo još jedna napomena, tražbina zakupnine ili najamnine prema čl. 229 ZOO zastarjeva u roku isteka 3 godine.

U ovom slučaju, skoro da ih i nemate, čak bi zbog prozora susjed vama mogao praviti probleme (iako je zatečeno stanje), jer naime, prema zakonu i prostorim planovima svaki prozor prema susjednoj međi ako je udaljen manje od 3m bi trebao biti zamučen, a ako je udaljen manje od 1m nikakovog otvora ne bi smjelo biti (jedini izvor svjetlosti bi mogle biti staklene opeke).

Samo da se nadovežem, porezna osnovica je tržišna vrijednost u trenutku nastanka porezne obveze, a koja je, to će procijeniti PU. Porez na promet nekretnina u iznosu 5% bi u tome slučaju platili samo za više od 80m2, u vašem slučaju za 40m2. Ostali troškovi su vam, obrada kredita i ovjera kod JB (cca par tisuća kn).

Pješački je u najmanju ruku "polublentav", pogotovo kad dolaziš sa mosta F.T a pješak dolazi od HZZ-oa..Ali, poštovani Reisel, u pravu ste što se tiće brzine, tu se ne vozi brzo, jednostavno nije moguće zbog raskršća s jedne strane i blizine još jednog pješačkog s prijelazom za bicikliste s druge strane. Baš zbog toga (koliko je meni poznato) tu nema nekakove posebne policijske kontrole (dok nisu iskorijenili naviku vozaća da parkiraju na ugibalištu do pješačkog i "skoknu" do HZZ-a), a kad je zadnji put na tome mjestu bila "prometna" ja se ne mogu sjetiti. Problem je samo kad vam pješak zakoraći na zebru (pogotovo sa strane HZZ-a) jer do same vozne trake ima još cca 2 m (a moguće i više), pa se i meni par puta desilo da jednostavno prođem.

Poštovani, kako ja nemam uvida u sve PP moji su odgovori temeljeni samo važečim zakonima koje treba prilagoditi prostornim planovima, jer kako kaže i odredba čl.1 st.2 Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima " U projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu)" . Međutim, mene brinu dvije stvari. Ovlašteni arhitekt bi trebao znati što se može učiniti u prostoru temeljem važećih zakona i propisima u PP. Tvrditi da je "moguće" da će te morati nešto napraviti što je fizički nemoguće, bez nekakovog riješenja je u najmanju ruku, bedasto. Nadalje, ako vam ni u upravnom odjelu za graditeljstvo ne mogu dati precizan odgovor (a sličan problem je kao pitanje postavljeno nedavno, a još sličnija puno prije), pitam se tko radi u tim uredima. Ekonomisti? Pekari? Ili ipak netko graditeljske struke. I 4 godine se školovati pa ne moći dati precizan odgovor ili za svaku sitnicu moraju zvati Ministarstvo graditeljstva. Upustiti se ili ne, ja vam nakon svega ovoga ne mogu odgovoriti.

Poštovani, prema Pravilniku o jednostavnim građevinama i radovima (NN 79/14, 41/15) možete podići nadozid samo uz Glavni projekt do 0,6 m. Za vašu namjeru od 1,2 m bi vam bila potrebna i izmjena građevne dozvole. Što se tiće parkirnog mjesta, ako se broj stambenih jedinica ne bi mijenjao, ne morate. Ovo o BRP se vas ne dotiće budući da prema Pravilniku o načinu obračuna površine i obujma u projektiranju zgrada, u građevinsku bruto površinu se ne uračunavaju galerije unutar funkcionalne jedinice zgrade.

Poštovani Herostrat, ako ste me s pojmom sofista, (izvlačenjem iz originalne definicije)svrstali samo među pučke tumače, zahvaljujem na komplimentu. Filozof sam samo ponekad. Na Grčki način. Naročito spoznajom da u današnje vrijeme "Čovjek nije mjerilo svih stvari" . No, to su teme za raspravu uz kavicu. Ali da, odgovor je svakako ne .

S time da vam vjerovatno nisu dobro objasnili, vaše je da dovedete žicu od utičnice do ormarića, bez ikakovog "čačkanja" po istom. To je njihov posao.

'Ajde konačno krenulo..još da se počnemo manje tužakat.. Na kraju 2014. godine na hrvatskim sudovima zabilježen je najmanji broj neriješenih predmeta u posljednjih 25 godina. Posljednjeg dana prosinca 2014. bila su 574.783 neriješena predmeta, odnosno čak 119.068 predmeta manje u odnosu na prethodnu godinu. Kad se tome dodaju zemljišno-knjižni i predmeti sudskog registra, broj neriješenih predmeta iznosi 616.986. U 2014. ukupan broj primljenih predmeta manji je u odnosu na prethodnu godinu, ali je taj broj i dalje vrlo visok i iznosi 1.322.643 predmeta. Izvor:Glas Slavonije http://www.glas-slavonije.hr/270097/1/Na-sudove-lani-stiglo-vise-od-13-milijuna-novih-predmeta

Nije mi želja ići na sud, ali sam htio ovdje pokrenuti raspravu o tome, što je to zapravo prekovremeni rad? Što je zapravo prekovremeni rad? Za početak.. Sukladno odredbama Zakona o radu ("Narodne novine" br. 149/09, 61/11 i 82/12, 93/14) puno radno vrijeme može iznositi najviše četrdeset sati tjedno. Rad koji je duži od punog radnog vremena predstavlja prekovremeni rad. Prekovremeni rad se može koristiti u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega poslova i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, kada je radnik na zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog radnog vremena. Iz navedene odredbe proizlazi kako poslodavac prekovremeni rad može koristiti samo u iznimnim i nepredvidivim situacijama koje nije mogao izbjeći, poput primjerice naglog povećanja opsega poslova s kratkim rokovima izvršenja. Dakle, u slučaju opravdanog zahtjeva poslodavca radnik je dužan raditi prekovremeno, ali samo na pismeni zahtjev poslodavca. Prekovremeni rad pojedinog radnika ne smije trajati duže, zajedno s punim radnim vremenom, od pedeset sati tjedno, niti duže od sto osamdeset sati godišnje. Poslodavac je dužan voditi računa i o činjenici da prilikom određivanja prekovremenog rada ne onemogući radnika u korištenju dnevnog odmora između dva radna dana od najmanje dvanaest sati neprekidno i tjednog odmora između dva radna tjedna u neprekidnom trajanju od najmanje trideset šest sati. Radnik koji radi prekovremeno ima pravo na povećanu plaću. ZOR ne propisuje iznos povećanja plaće, već se navedeno povećanje određuje ugovorom o radu, pravilnikom o radu ili kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca.