Spitfire

Poštovana, gospodarske djelatnosti koje nisu zakonom zabranjene pokreću se otvaranjem društva s ograničenom odgovornošću (d..-a), jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d..-a) ili otvaranjem obrta, kao najjednostavnije varijante. Za obavljanje djelatnosti web trgovine za prodaju nije propisana nikakva stručna sprema niti raspolaganje prostorom. Odredbom članka 27. Pravilnika o klasifikaciji prodavaonica i drugih oblika trgovine na malo (Narodne novine RH, br. 39/09) propisano je da je prodaja na daljinu oblik prodaje gdje se proizvodi i usluge nude kupcima putem sredstava za daljinsku komunikaciju, a proizvodi se dostavljaju kupcu putem pošte ili na drugi odgovarajući način. Oblici prodaje na daljinu su prodaja putem kataloga, TV prodaja, prodaja putem interneta i putem telefona. Člankom 30. ovog Pravilnika propisana je internet prodaja, a to je oblik elektroničkog poslovanja gdje se proizvodi i usluge nude i naručuju putem interneta, a roba se nudi bez kontakta između prodavača i kupca. Odredbama članka 39. Pravilnika o minimalnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnose na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjete za prodaju robe izvan prodavaonica (Narodne novine RH, br. 66/09), propisano je, između ostalog, da za prodaju putem interneta trgovac mora osigurati skladištenje robe i robom rukovati na način da se osigura očuvanje njezine kakvoće. Za propisane obrasce trebate se obratiti uredu državne uprave, službi za gospodarstvo i to prema mjestu prebivališta ili prema sjedištu obrta, a tamo ćete dobiti i detaljne informacije.

Poštovana, zanimljiva tema s mogućim izračunom za slobodni obrt vam je ovdje http://www.pokreniposao.hr/pausalni-obrti-sve-sto-trebate-znati-prije-nego-se-odlucite/

Hm, ne vidim ja što je tu bilo sporno oko "isto mu ga dođe". Pitanje "Da li postoji ikakav temelj za napraviti nešto što se ne bi rušilo?" Odgovor (uz nehotično pročitano da je kat.čest. 800m2) "Ne" "A za nešto stambeno, pogotovo ne" Nakon moga citiranja ZOP-a i Felixxove napomene da se radi o samo 80m2, dolazimo do toga da, bila čestica 80m2 ili 800m2, isto mu ga dođe, "ne" i "za nešto stambeno pogotovo ne".

Što se tiće samog etažiranja, prvo riješite legalizciju dijela koji još nije legaliziran, pa se onda obratite u ovlašteni geodezijski ili arhitektonski ured (posebno u arhitektonski ako želite napraviti prenamjenu tavana). Tamo će te saznati sve i o troškovima.

Ja bih samo dodao, u biti s ovime sve počinje..i završava Krajnji kupac Članak 61. (1) Krajnji kupac uživa zaštitu u smislu pouzdane, dostupne i dostatne opskrbe električnom energijom. (2) Krajnji kupac dužan je plaćati električnu energiju, sukladno ugovorenim i reguliranim uvjetima.

Poštovani, u biti je jednostavno, no iz zadnjeg što ste napisali kod vas bi se prije radilo o donaciji. Za donaciju vam je dovoljna pisana zamolba od strane udruge i (ako ste pravna osoba) odluka o darovnju (koga, u kojem obliku i iznosu, te za koje svrhe) i nije potrebno izdavanje računa s bilo koje strane. Jedini uvjet je da donaciju u novčanom obliku uplatite na žiro-račun udruge.

Poštovani, odlično, kako sam i sumnjao da štala nema svoju pravu funkciju ne vidim neki veliki problem da se susjed riješi toga kata a funkciju prizemnog dijela zadrži za sadašnje potrebe. To ne iziskuje velika novčana sredstva, samo fizička. I svi sretni i zadovoljni. "Dali mogu ja sanirati njihovu nekr. pa kasnije tražiti da mi vrate moje uloženo?" O tome vam upravo i govori institut samopomoći. Pročitajte još jednom o samopomoći u postu #2. I naglasit ću još jednom, to vam susjed ne može zabraniti.

Poštovani, Što se tiće bazena, prvo provjerite u prostornom planu općine/grada propisanu udaljenost bazena od međe. Kako vam za izgradnju bazena nije potrebna Građ.dozvola, samo Glavni projekt temeljem odredbe čl.4 st.1 Pravilnika o jednostavnim građevinama i radovima, tako je sugestija poštovanog Ude na dobrom tragu. Naime, za izgradnju ogradnog zida višeg od 1,6 m vam je također potreban Glavni projekt, čl.4 st.4 (prostorni planovi uglavnom dopuštaju 2 m s dvorišne strane), te bazen i zid od 2m spojite u jedan projekt. Tako će te ispuniti i jedan od temeljnih zahtjeva za građevinu (u vašem slučaju za bazen), a to je zaštita od buke temeljem čl.13 Zakona o gradnji. Međutim, da li će takav zid ispuniti i svrhu zaštite od urušavanja dijelova štale na vašu nekretnitu, nisam siguran (napisali ste, katnica). Što ako se uruši prilikom kopanja? Imate problem jer (dovođenjem vještaka očekujete/sumnjate u mogučnost potpunog urušavanja) vi kršite susjedova prava. Naime, čl.109 st.1 ZVDSP kaže upravo to, vlasniku nije dopušteno kopati svoje zemljište i uopće činiti na svojoj nekretnini išta za što je razumno očekivati da bi moglo dovesti u opasnost stabilnost tuđe nekretnine. No, da remiziram. Ako postoje ikakovi susjedski odnosi, ja bih pokušao još jednom s razgovorom. Predočio susjedu sva vaša prava, možda dodao, govoreći o odredbi čl.150 st.3 Zakona o gradnji, da s rješenjem građevinske inspekcije o sanaciji ili uklanjanju dolazi i moguća novčana kazna temeljena čl.170 st.3 istog Zakona, za prekršaje vlasnika građevine u iznosu od 15 000-30 000 kn, te ponudio materijalnu i fizičku pomoć pri sanaciji. Ako ni to nije moguće, mišljenja sam da vam je najjednostavnije iskoristiti institut samopomoći prema Zakonu o obveznim odnosima i sanirate dio zida na međi koji se urušava na vašu nekretninu. Kao što napisah, susjed radi otklanjanja opasnosti koja prijeti njegovoj nekretnini od rušenja zgrade ili objekta ima pravo sam i po pravilima koja uređuju poslovodstvo bez naloga, poduzeti potrebne mjere radi otklanjanja prijeteće opasnosti u smislu odredbe članka 1121. ZOO. I to vam ni vlasnik susjedne nekretnine ne može zabraniti jer vam se ovakovo pravo temelji i čl.1127 st.3 ZOO, kada je zabrana obavljanja posla protivna zakonu i moralu, a osobito ako je netko zabranio da drugi ispuni neku njegovu zakonsku obvezu koja ne trpi odgađanje, vrijede opća pravila o poslovodstvu bez naloga. Tada i vaš ogradni zid ima punu funkciju i smisao. No, kako će te na kraju postupiti, ostaje samo na vama.

Nadam se da nisam pretjerao, no zanimala su ga njegova prava, pa eto.. Mada bih ja bio najsretniji da se svi takvi i slični slučajevi mogu riješti u onoj prvoj soluciji

meni je totalno nebitno dal ce mu dokazat da je bio pijan ili ne nego ne znam kako cu njegovom osiguranju dokazat da je on kriv posto nije bilo svjedoka Bitno je njegovom osiguravatelju, jer će ga onda moći teretiti za iznos štete isplaćen vama. A vama ostaje policijsko izvješće, u najvećem broj uslučajeva osiguravajuća društva priznaju odgovornost temeljem policijskog zapisnika iz kojega je vidljivo da je njihov osiguranik počinio prometni prekršaj i da će protiv njega biti podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Poštovani, vaš upit je reguliran Zakonom o gradnji, Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Zakonom o obveznim odnosima i Zakonom o građevinskoj inspekciji. Za početak, možete porazgovarati sa susjedom i zamoliti ga da to sruši ili sanira sam na opće zadovoljstvo a na to ga obvezuje Zakon o gradnji u čl.150. Članak 150. (1) Vlasnik građevine odgovoran je za njezino održavanje. (2) Vlasnik građevine dužan je osigurati održavanje građevine tako da se tijekom njezina trajanja očuvaju temeljni zahtjevi za građevinu te unapređivati ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu, energetskih svojstava zgrada i nesmetanog pristupa i kretanja u građevini. (3) U slučaju oštećenja građevine zbog kojeg postoji opasnost za život i zdravlje ljudi, okoliš, prirodu, druge građevine i stvari ili stabilnost tla na okolnom zemljištu, vlasnik građevine dužan je poduzeti hitne mjere za otklanjanje opasnosti i označiti građevinu opasnom do otklanjanja takvog oštećenja. Ako to nije moguće, temeljem istog čl., možete ga prijaviti građevinskoj inspekciji koja će obaviti inspekcijski nadzor i temeljem čl.27 st.1 Zakona o građevnskoj inspekciji, rješenjem narediti vlasniku građevine otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini zbog kojih postoji opasnost za život ljudi, okoliš, druge građevine ili stabilnost tla na okolnom zemljištu u određenom roku. Ili možete iskoristiti institut samopomoći prema Zakonu o obvezim odnosima. Smatra se da susjed radi otklanjanja opasnosti koja prijeti njegovoj nekretnini od rušenja zgrade ili objekta ima pravo sam i po pravilima koja uređuju poslovodstvo bez naloga, poduzeti potrebne mjere radi otklanjanja prijeteće opasnosti u smislu odredbe članka 1121. ZOO. Odnosno, ako taj posao ne trpi odgađanje te predstoji šteta ili propuštanje očite koristi, te ako su poduzete mjere bile nužne i korisne za vlasnika zgrade ili drugog objekta. U tom slučaju susjed kao poslovođa bez naloga ima pravo, u skladu s odredbom članka 1124. ZOO, zahtijevati od vlasnika zgrade ili drugog objekta kao gospodara posla naknadu nužnih i korisnih izdataka, naknadu pretrpljene štete i isplatu primjerene naknade za trud za uspješno otklanjanje štete. Ili možete tražiti sudsku zaštitu. Naime, učinci zaštite od opasnosti od rušenja zgrade mogu se ostvariti ne samo stvarnopravnoj, nego i na obveznopravnoj razini na temelju odredaba članka 1047. ZOO, koja ima preventivnu funkciju. Prema odredbi članka 1047. stavka 1. ZOO-a svatko može zahtijevati od drugoga ukloniti izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija šteta njemu ili drugome, kao i suzdržati se od djelatnosti od koje proizlazi uznemirivanje ili opasnost štete, ako se uznemirivanje ili šteta ne mogu spriječiti odgovarajućim mjerama. Sud će na zahtjev zainteresirane osobe narediti poduzimanje odgovarajućih mjera za sprječavanje nastanka štete ili uznemirivanja ili uklanjanje izvora opasnosti, na trošak posjednika izvora opasnosti, ako ovaj sam to ne učini (stavak 2. članak 1047. ZOO). U skladu s navedenim odredbama ZOO-a susjed čija je nekretnina u opasnosti zbog ozbiljne opasnosti da se susjedna zgrada ili drugi objekt potpuno ili djelomično sruši može popularnom tužbom iz članka 1047. ZOO-a zahtijevati poduzimanje svih potrebitih mjera za otklanjanje izvora opasnosti. Na kraju, bilo što od ovoga da poduzmete, imate uporište i u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Odredbama o susjedskim pravima uređuje se i situacija kada postoji opasnost od rušenja zgrade. Odredbom članka 111. ZVDSP-a propisano je da kada postoji ozbiljna opasnost da bi se nečija zgrada ili neki drugi dio nečije nekretnine mogao potpuno ili djelomično srušiti, od čega prijeti opasnost susjednoj nekretnini susjed čija je nekretnina u opasnosti može od onoga čiji je to objekt zahtijevati poduzimanje potrebnih mjera za sprječavanje nastanka štete, kao i zahtijevati dovoljno osiguranje naknade buduće štete. Odredbom članka 111. ZVDSP-a uređeno je susjedsko pravo koje, prema klasifikaciji u teoriji, spada u skupinu susjedskih prava kojima vlasnik/posjednik jedne nekretnine ima pravo zahtijevati od vlasnika/posjednika susjedne nekretnine neko činjenje radi otklanjanja opasnosti kojom se ugrožava susjedna nekretnina.

Na osnovu ničega,jer moj auto njega nije ni okrznuo niti mu napravio štetu, a on nije zvao policiju. No da si ga skinem s kičme jer inače postoji opasnost da će se idući put namjerno u mene zaletit, dat ću mu lovu. Ono što me zanima s kojim dokumentom da to izvedem. Baš lijepo od vas no prilično... No, kako god..napravite Izjavu u kojoj nevedete da dotičnom darujete novac u dobroj volji kao pomoć pri popravku automobila i da izjava služi kao dokaz da je novac primio i ovjeriti potpise obojice kod JB. Sam događaj ne bih spominjao, jer bi vam tek onda uz nekog nadobudnog odvjetnika mogao zagorčati život, nešto u stilu "takovom izjavom ste ga se pokušali riješiti prešutno priznajući krivicu za događaj" pa se sjetiti da je popravak koštao puno više. By the way, ja bih mu dao šipak, ne bih ga skidao s kičme nego je malo poravnao..ali to je moje mišljenje jer, baj d wej, takav vozać je neki dan sa 1,5promil i 90kmh u naselju "sašio" prijateljevo dijete (bogu hvala bez većih posljedica). Vozać nije imao ozlijeda dok se nije pojavio prijatelj "ak me razmete".

Osim toga, čl. 358.a. ima i st.... Dakle, radi se o osobi koja nema pravo stjecati nekretnine iz tog stavka... Ah, konačno..čemu tolika tajnovitost..bez zamjerke ali ne možete tvrditi "nezakonito i puno nepravilnosti" bez nekakovih konkretnih činjenica i očekivati korektan odgovor. No, ja se dalje "ne bi štel mešat" pa vas prepuštam poštovanom Matrixu. Pozz

Da sad ovdje ne ulazimo u "kako, zašto i otkud" višak, najjednostavnije je da odaberete certifikatora koji će obaviti inicijalni pregled prilikom kojeg će procjeniti prihvatljivost kuće za sufinanciranje te utvrditi zadovoljavate li propisane uvjete (kao i otkud "višak" i da li će vam predstavljati problem). To vas ništa ne košta a saznat će te da li zadovoljavate uvjete i idete s certifikatorom u daljnju proceduru.

Ups, ja sam vidio 800..al' isto mu ga dođe.

Ne, 4.2. ZAŠTIĆENO OBALNO PODRUČJE MORA Članak 45. (1) Zaštićeno obalno područje mora (u daljnjem tekstu: ZOP), je područje od posebnog interesa za Državu. (2) ZOP obuhvaća područje obalnih jedinica lokalne samouprave. (3) Planiranje i korištenje prostora ZOP-a se radi zaštite, ostvarenja ciljeva održivog, svrhovitog i gospodarski učinkovitog razvoja provodi uz ograničenja u pojasu kopna i u pojasu otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte (u daljnjem tekstu: prostor ograničenja). Zahvati u prostoru ograničenja Članak 48. (1) U prostoru ograničenja ne mogu se planirati građevine namijenjene za: 1. istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina 2. iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju 3. obradu otpada 4. uzgoj plave ribe 5. vlastite gospodarske potrebe (spremište za alat, strojeve, poljoprivrednu opremu i sl.) 6. privezište i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja 7. zahvate čija je posljedica fizička dioba otoka. A za nešto stambeno, pogotovo ne.

Ne baš, čl.358a govori o člancima 354-358, tako da se državljanin EU ne smara stranom osobom po čl.355 st.1 pa nije ni bitan čl.356, 357. No to nije ni bitno, koliko pokušaj izvlačenja činjenica iz napisanog, zato sam i tražio da definirate "stranca", jer po ZOV-u svaki "stranac" ne mora biti i strana osoba, "uknjižen na adresi na kojoj već odavno nije" znaći da može biti iseljenik ili je samo imao prijavljeno boravište, pa tako ovo "nezakonito i puno nepravilnosti" može biti a i ne mora. Dakle, nije iseljenik ni državljanin EU?

Petre, ne luduj...

Niste baš do kraja u pravu, pogotovo kad bi definirali dotičnog kao "stranca". Naime, ZOV u čl.355 st.2 kaže: Članak 355. (1) Fizička osoba smatra se sa stajališta ovoga Zakona stranom kad nema državljanstvo Republike Hrvatske, osim ako je što drugo određeno zakonom. (2) Ne smatraju se sa stajališta ovoga Zakona stranim osobama one koje nemaju državljanstvo Republike Hrvatske, ali su iseljenici s područja Republike Hrvatske ili su njihovi potomci, a tijelo državne uprave nadležno za odlučivanje o državljanstvu utvrdilo je da ispunjavaju pretpostavke za stjecanje državljanstva Republike Hrvatske. Također, što se tiće stjecanja vlasništva stranca samo nasljeđivanjem: Članak 358.a (1) Odredbe članka 354. do 358. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06. i 141/06.) ne odnose se na državljane i pravne osobe iz država članica Europske unije. Te osobe stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. što onda povezuje čl.114 Članak 114. (1) Vlasništvo se može steći na temelju pravnoga posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Tako da, primjera radi, osoba koja se iselila iz RH, pa čak i njihovi potomci (za vrijeme Domovinskog rata i sl.) a državljan je članice EU, ima sva prava pri stjecanju nekretnine kao i državljanin RH. Kad bi isključili sve ovo navedeno, onda tek postaje nezakonito i puno nepravilnosti.

Što znaći, možda i nije toliko bitno, koliko koja je pravna radnja prethodila presudi (Prijava ili prigovor u raspravi za ispravak ili nešto drugo). Osobe koje su aktivno legitimirane za Tužbu za ispravak taksativno su navedene u čl.197.st.1. ZZK, a to su: -osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti li djelomično udovoljio u ispravnom postupku, -osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. Treba ukazati da ovu tužbu ne mogu podnijeti: - oni koji nisu podnijeli prijavu ili prigovor u ispravnom postupku, - oni čiji upisi nisu promijenjeni provedbom nekog upisa na osnovi odluke o prijavi ili prigovoru. Aktivno legitimiran u Brisovnoj tužbi je nositelj knjižnog prava, dakle, onaj tko je bio upisan u zemljišne knjige neposredno prije napadane promijene u zemljišnim knjigama. Tužitelj mora dokazati: -da je bio upisan u zemljišnoj knjizi, -da je uknjižba u korist tuženika nevaljana -da tuženik nije bio u dobroj vjeri, u vrijeme zakljucenja pravnog posla i podnošenja prijedloga za upis, ukoliko se tuženi brani da je pravo stekao kao pošteni stjecatelj s povjerenjem u zemljišne knjige -da je stjecatelj bio nepošten, jer se poštenje stjecatelja presumira.

Nema na čemu

Brisovna tužba Brisovna tužba je stvarnopravna tužba sui generis, čiji zahtjev ide na priznavanje nevaljanosti vec izvršenog upisa i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja. Brisovnim se tužbama mogu pobijati već izvršeni upisi u zemljišnim knjigama bilo poradi pomanjkanja materijalnopravnih uvijeta bilo poradi istovremenog pomanjkanja formalnih i materijalnopravnih uvijeta. Ovom se tužbom mogu pobijati prvobitno formalno ili materijalno nevaljani upisi ali i naknadno nevaljano postali upisi, oni koji su naknadno postali nevaljani poradi naknadno nastupjelih izvanknjižnih činjenica na temelju kojih je uknjiženo pravo utrnulo (npr.odreknućem, napuštanjem i sl.). Tužba za ispravak Ovom tužbom traži se ispravak upisa provedenih u zemljišnoj knjizi povodom prijave ili prigovora u zemljišnoknjižnom ispravnom postupku, odnosno provedba ili ispravljanje upisa u novoosnovanoj knjizi koje je zemljišnoknjižni sud odbio provesti. To je prejudicijelna tužba stvarnopravnog karaktera. Ova tužba je izravna posljedica odredbe članka 194. stavak 3. ZZK-a, i to iz razloga jer se spram odluke zemljišnoknjižnog suda, donijetih na ročištu za ispravak, ne može podnijeti žalba. U čemu je razlika izmedu ove i brisovne tužbe? Tužbom za ispravak se pobijaju prvobitni upisi u postupku ispravljanja zemljišnih knjiga dok se brisovnim tužbama pobija dozvoljeni i provedeni upis. Cilj je ovih tužbi ukljanjanje prvobitnih pogrešnih zemljišnoknjižnih upisa nastalih kod osnivanja zemljišnih knjiga.

Ako znate broj kat.čestice, to možete provjeriti na http://geoportal.dgu.hr/viewer/, ali ako tvrdite da su na zasebnim kat.čestiama od nije toliko bitno. Uz posojeću, sa vaše strane međe, možete podići do visine koju dopušta Prostori plan, do 2,2m visine pa vam ne treba nikakva papirologija, pogotovo ako je na vašoj parceli s desne strane (gledajući s ulične strane zgrade), obvezni ste. Ako nije, u dogovoru sa susjedom napravite zajedničku na međi. Što se tiće roštilja, prostorni planovi uglavnom traže nekakovu udaljenost od međe, ali i dopuštaju da bude na međi uz suglasnost susjeda i izradu vatrootpornog zida.

Moram malo nadopuniti temu. Kako su se jed.lok samouprave pokazale ne dorasle zadatku, Fond za zaštitu okoliša i EnU je preuzeo cijeli postupak prijave za mjere EnU na sebe preko ovlaštenih certifikatora i sve još pojednostavnio. Više vam ne treba Glavni projekt (osim za fotonapon) te ne plaćate energ.certfikat. Fond plaća Certifikatora prošli natjećaj ili ne. Nemate nikakvih troškova osim vašeg dijela % ako prođete natjećaj. Sve što vas zanima možete naći ovdje http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=enobnovakuca Odaberete certifikatora, izvođaća i prijavite se. Isplati se, posebno za područja od posebne državne skrbi. Iz iskustva, na obiteljsku kuću ugrađena mi je PVC stolarija, fasada debljine 10cm i kompletno novo izolirano krovište sa crijepom za cca 14 000 kn mojih troškova (što je smješno malo za cjelokupni iznos ugrađenih proizvoda, materijala i radova), te se ponovno prijavio na natječaj EnU za ugradnju fotonaposkih panela (off grid modula) za proizvodnju el.energije.

Poduzetnici nerijetko sponzoriraju ili doniraju, priredbe ili razna druga događanja, sportske klubove škole, vrtiće i druge ustanove, udruge ili institucije. Koja je razlika? Donacija ili darovanje je davanje u novcu, stvarima ili uslugama primatelju i to bez ikakve naknade ili protučinidbe. S druge strane, sponzorstvo je davanje za koje postoji protuusluga reklame. Sponzor daje novac, robu ili usluge, a primatelj ga zauzvrat reklamira isticanjem njegove tvrtke, odnosno proizvoda/usluga, na reklamnim panoima na priredbama, sportskim terenima, dresovima, u pisanim materijalima, knjigama i drugim mjestima. Moramo li sklopiti ugovor? Dakle, sponzorstvo je davanje s protučinidbom. S obzirom da postoje dvije činidbe, za sponzorstvo je primjereno sastaviti ugovor o sponzorstvu, kojim se uređuju prava i obveze sponzora i primatelja sponzorstva. Za donaciju nije nužno sklopiti ugovor, ali mora postojati pisana odluka uprave o darovanju u kojoj se navodi: koga, u kojem iznosu i obliku, te za koje svrhe se daruje. Obveze sponzora i primatelja Za pruženu uslugu reklame primatelj sponzorstva mora izdati račun. S druge strane, ukoliko se sponzorstvo obavlja u naravi, sponzor je za darovana dobra/usluge također obvezan primatelju izdati račun i na istom zaračunati PDV. Za sponzorstvo u novcu nema obveze izdavanja računa ni plaćanja PDV-a. Sponzorstvo je u pravilu poslovne naravi, pa su troškovi ovog darovanja porezno priznati.