Spitfire

https://mup.gov.hr/stranci-281595/281595
Ukoliko je osnova privremenog boravka spajanje obitelji, strani državljanin otvara obrt pod istim uvjetima kao i državljanin Republike Hrvatske.(članak 89 Zakona o strancima)

Nema ovdje ništa sporno, radi se o istoj osobi koja je u konačnici vlasnik za cijelo.

Naravno da u ovom slučaju ima i bez obzira je li tko podnio zahtjev za uknjižbu prvenstveni red traje a čak prvenstveni red postavljača pitanja istječe protekom godine dana, dakle 2020. Zato sam i pitao kada je stavljena prva zabilježba nadajući se da je i prva u tome roku no tek izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama godinama daleko iza 2008 je taj rok i stavljen a svi ostali postupci se rješavaju prema odredbama zakona u vrijeme kada je započet postupak. Dakle imate zabilježbu osobnih odnosa koja kao prvenstveni red ima snagu i jedino što je odvjetnik i mogao je ono što mu Zakon o obveznim odnosima dopušta (utjecaj smrti davatelja uzdržavanja na ugovor o doživotnom uzdržavanju), a to je da u slučaju smrti davatelja uzdržavanja njegova prava i obveze prelaze na nasljednike, a ako ne pristanu na produženje ugovora ili ih (kao u ovom slučaju) nema ugovor se raskida, no to treba utvrditi sud rješenjem i o toj valjanoj ispravi za brisanje govorim od početka. 

Razvrgnuće suvlasništva, za šta bi trebali angažman odvjetnika. 

Evidentirati će ga geodeti (koje je grad naručio) elbaoratom, sukladno Zakonu o cestama 

Teško jer je vlasnik građevine koja se gradi dužan priključiti svoju građevinu na komunalne vodne građevine sukladno posebnim uvjetima priključenja prije tehničkog pregleda za ishođenje uporabne dozvole prema propisima o gradnji. No kako Pravilnik o tehničkom pregledu dozvoljava da se netko od javnopravnih tijela ne pojavi na tehničkom pregledu nego da se samo pismeno usuglasi s izdavanjem UD, tako je "moguće" dobiti i uporabnu bez priključka struje.
Tužiti se uvijek može no oportuno je probati se dogovoriti. Stavite na papir cijenu priključka pa vidite isplati li se vama a posebno prodavatelju vući se po sudu. 

Broj: Rev 1519/09-2

U IME REPUBLIKE HRVATSKE PRESUDA

Vrhovni sud Republike Hrvatske u Zagrebu u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan, predsjednice vijeća, Aleksandra Peruzovića, Viktorije Lovrić, Branka Medančića i Marine Paulić, članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ,,I.P.J." d.o.o. iz L., zastupanog po punomoćniku M. P., odvjetniku iz V., protiv tuženice M. C. iz J. kbr. 233, zastupane po punomoćniku J. Ž. iz J. kbr. 233, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Varaždinu posl. br. Gž-573/09-2 od 2. lipnja 2009., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Varaždinu, Stalne službe u Ivancu, posl. br. P-293/09-48 od 1. prosinca 2008., u sjednici od 23. ožujka 2011.,

presudio je: Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

Obrazloženje

Drugostupanjskom presudom usvojena je žalba tuženice i preinačena prvostupanjska presuda tako što je odbijen tužbeni zahtjev na utvrđenje daje tužitelj vlasnik nekretnine k.č. br. 1133/45, u naravi oranice površine 5327 m2, upisane u z.k.ul. br. 921 K.O. Jerovec, te da se slijedom toga tuženica obveze trpjeti upis prava vlasništva te nekretnine na ime tužitelja, uz istovremeno brisanje toga vlasništva s imena M. C. iz J. 296 i M. C. iz J. 174 - te naknaditi tužitelju parnični trošak od 44.832,50 kn. Ujedno je odbijen zahtjev tuženice da se njoj naknadi parnični trošak.

Protiv drugostupanjske presude tužitelj je izjavio reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. t. 11. ZPP-a i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da se ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje , podredno da se preinači i prihvati tužbeni zahtjev.

Tuženica nije odgovorila na reviziju.

Revizija nije osnovana.

Revizijski sud pobijanu drugostupanjsku presudu ispitao je u smislu odredbe čl. 392. a. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08 i 123/08 - dalje: ZPP-a), a u svezi s odredbama čl. 52. st. 4. i čl. 34. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a („Narodne novine", broj 84/08 ), samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji, pazeći po službenoj dužnosti na pogrešnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP-a.

Suprotno tvrdnji revidenta, pobijana presuda sadrži pravilno sačinjeno obrazloženje (prema odredbi čl. 375. st. 1. ZPP-a), s jasnim razlozima o svemu stoje za odluku o tužbenom zahtjevu od odlučnog značaja - iz kojih se može provjeriti, a kako je njome drugostupanjski sud odgovorio i na sve relevantne žalbene navode, nije ostvarena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.

Drugostupanjski sud je, pored iznijetog, ocijenio svaki za odluku o predmetu spora odlučan i provedeni dokaz, kao i sve dokaze zajedno, i to u smislu odredbe čl. 8. ZPP-a, pa nije počinjena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a.

Navodi tužitelja kojima dovodi u pitanje utvrđenja drugostupanjskog suda o kakvoći posjeda prijeporne nekretnine - tvrdnjom da je njegov posjed bio zakonit ili (u svakom slučaju) savjestan (tako da su ispunjene pretpostavke za stjecanje nekretnine izvanrednom dosjelošću), a daje trebalo prihvatiti i da gaje tuženica svih godina (od 1984.) održavala u zabludi da mu je bezuvjetno prenijela posjed i daje pošteni posjednik te nekretnine, u biti su samo prigovori činjenične naravi kojima iznosi svoje shvaćanje činjeničnih zaključaka drugostupanjskog suda - koje je različito od shvaćanja na kojemu je osporena odluka zasnovana, te stavove o načinu odlučivanja o tužbenom zahtjevu (budući prema njegovom shvaćanju drugostupanjski sud nije pravilno ocijenio utvrđene činjenice), a kako se drugostupanjska presuda ne može pobijati pozivom na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje (argument iz odredbi čl. 385. ZPP-a), te navode ne može razmatrati ni ovaj sud.

Valja pritom imati na umu daje pravo na ocjenu provedenih dokaza pridržano za sud (čl. 8. ZPP-a), kojemu pripada i ovlast odlučivanja o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. ZPP-a), pa postupanjem suda prema toj ovlasti, i time što utvrđene činjenice nisu ocijenjene sukladno shvaćanju tužitelja, nije ostvarena povreda na koju se revizijom ukazuje.

U postupku nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 8. ZPP-a.

Nije ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad tu odredbu nije pravilno primijenio (čl. 356. ZPP-a).

Predmet spora je zahtjev na utvrđenje daje tužitelj vlasnik nekretnine k.č. br. 1133/45, u naravi oranice površine 5327 m2, upisane u z.k.ul. br. 921 K.O. Jerovec, te da se slijedom toga tuženica obveze trpjeti da se tužitelj s tim pravom upiše u zemljišnim knjigama. Tužitelj drži da je tu nekretninu stekao u vlasništvo na temelju dosjelosti, njezinim posjedovanjem kao savjestan posjednik kroz razdoblje od 1984.

U postupku koji je prethodio ovome utvrđeno je:

da je nekretnina k.č. br. 1133/45, u naravi oranica površine 5327 m2, upisana u z.k.ul. br. 921 K.O. Jerovec u vlasništvu tuženice (obzirom se u zemljišnim knjigama vodi evidentirana kao vlasništvo M. C. iz J. 296 i M. C. iz J. 174, a riječ je o istoj osobi: tuženici),

daje na toj nekretnini prednik tužitelja 1984., nakon što mu je tuženica „prenijela" posjed, započeo s eksploatacijom kremenog pijeska, s time što je tada i otkupljivao zemljište na području K.O. Jerovec, ali nije kupio i tu nekretninu - niti je u svezi nje pokrenut postupak izvlaštenja,

da je prednik tužitelja, tadašnja RO ,,IGM" L., OOUR „Proizvodnja kamena i pijeska" Očura-Jerovec, 1989. organiziran kao društveno poduzeće, da bi 1991., podjelom tog društvenog poduzeća (izdvajanjem iz holdinga i podjelom), nastao tužitelj kao društvo s ograničenom odgovornošću,

da je prednik tužitelja na temelju sporazuma od 28. ožujka 1989. nekretnine na području otkupnog polja Jerovec 3, na kojem je i predmetna nekretnina, ustupio na privremeno korištenje Komunalnoj radnoj organizaciji (sada „Ivkom" d.d.), u svrhu njihovog korištenja za deponiranje smeća,

da su sporazumom od 4. kolovoza 2005. tužitelj i tvrtka „Ivkom" d.d. Ivanec ponovo uredili korištenje nekretnina na području polja Jerovec 3, do zaključno 21. kolovoza 2006.,

da predmetna nekretnina nije bila obuhvaćena pretvorbom prednika tužitelja, pa nije procijenjena u kapital novoformiranog društva i prilikom pretvorbe upisana kao vlasništvo tužitelja,

da je, a obzirom se (zbog njezinog stanja) nije mogla koristiti kao oranica, predmetnu nekretninu tuženica u razdoblju od 1984. povremeno i sama koristila, i to „na način daje na njoj rušila drveće i drugo raslinje".

Na temelju navedenih utvrđenja drugostupanjski sud je tužbeni zahtjev ocijenio neosnovanim i (preinačenjem prvostupanjske presude) odbio uz osnovni zaključak da predmetna nekretnina, a obzirom da nije bila obuhvaćena postupkom eksproprijacije ili izvlaštenja od tuženice - niti je tuženica tu nekretninu prodala tužitelju ili predniku tužitelja, odnosno obzirom da tužitelj nema valjanu pravnu osnovu ili naslov stjecanja - jer nije bio u zakonitom posjedu nekretnine niti je bio njezin savjesni (pošteni) posjednik, nije mogla postati (ili prijeći u) vlasništvo tužitelja.

Pravno shvaćanje drugostupanjskog suda je pravilno.

U smislu odredbi čl. 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 -dalje: ZV-a) „dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari." (st. 1.), s time da „samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja." (st. 2.), dok „samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja." (st. 3.). Prethodno je odredbom čl. 28. st. 2. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Narodne novine", broj 53/91 - dalje: ZOVO-a) bilo propisano da savjesni i zakoniti posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom deset godina, a odredbom st. 4. istoga članka da savjesni posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva na tu stvar dosjelošću protekom 20 godina.

Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZV-a „posjed je zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed)", a poštenje (prema st. 3. istoga članka) "... ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed", s time da (prema st. 5.) „posjed se smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno", dok je odredbama čl. 72. ZOVO-a bilo propisano: (u st. 1.) „posjed je zakonit ako se zasniva na pravovaljanoj pravnoj osnovi koja je potrebna za stjecanje prava vlasništva i ako nije pribavljen silom, prijevarom ili zloupotrebom povjerenja" i (u st. 2.) „posjed je savjestan ako posjednik ne zna ili ne može znati da stvar koju posjeduje nije njegova" - a (u st. 3.) „savjesnost posjeda se pretpostavlja".

Sukladno spomenutim odredbama nepošten (nesavjestan) posjednik ne može steći vlasništvo nekretnine dosjelošću - ni redovnom niti izvanrednom, a budući se pravo vlasništva dosjelošću može steći samo (u smislu odredbe čl. 11. st. 1. ZV-a) ako postoji samostalan posjed, dakle ako posjednik izvršava svoju faktičnu vlast na nekretnini kao da je vlasnik nekretnine (ako je imao tzv. vlasnički posjed), za zaključiti je daje pošteni posjednik onaj koji nije znao ili nije morao znati (niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati) da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati nekretninu.

U konkretnom slučaju, s obzirom da je tužitelj znao ili bar morao znati, odnosno s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati utuženu nekretninu, dakle da mu ne pripada pravo na posjed prijeporne nekretnine ili da ta nekretnina iako je posjeduje nije njegova, a sve imajući na umu da je svo vrijeme njezina posjedovanja tuženica u zemljišnim knjigama bila upisana kao njezina vlasnica - a za njega je vrijedilo načelo javnosti i povjerenja (prema principu publiciteta) zemljišnih knjiga, te daje imao razloga provjeravati zemljišnoknjižni upis -jer je posjed nekretnine stekao od tuženice, a u svakom je slučaju morao znati da tu nekretninu nije kupio ili stekao u postupku eksproprijacije ili izvlaštenja - i znao je da tu nekretninu tuženica i nakon 1984. koristi „na način da je na njoj rušila drveće i drugo raslinje", tužitelj, sve da je i vršio posjed te nekretnine u vremenskom slijedu od 1984. (polazeći od utvrđenja daje pretvorbom ranijeg društvenog poduzeća nastalo novo društvo: u čiji kapital nije procijenjena i ta nekretnina), nije bio u smislu istaknutih odredaba pošten (savjestan) posjednik prijeporne nekretnine - i nije je slijedom toga ni mogao steći dosjelošću.

Polazeći od navedenog, drugostupanjski sud je pravilno primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev ocijenio neosnovanim i (preinačenjem prvostupanjske presude) odbio.

Uostalom tužitelj u odnosu na takvo pravno shvaćanje u reviziji niti ne navodi u čemu bi se sastojala pogrešna primjena materijalnog prava, već osporava ocjenu provedenih dokaza po drugostupanjskom sudu i utvrđeno činjenično stanje (glede kakvoće vršenog posjeda), a iz tog se razloga revizija ne može izjaviti.

Stoga, a budući iz izloženog proizlazi da ne postoje razlozi zbog kojih je izjavljena, to je valjalo reviziju tužitelja odbiti kao neosnovanu (na temelju odredbe čl. 393. ZPP-a). U Zagrebu, 23. ožujka 2011.

Moguće je bilo legalizirati ako u tome trenutku susjedna parcela nije bila u građevinskom području ili nije bila građevna čestica planirana za građenje zgrade.
Poradi onoga o rokovima koje je iznad već naveo Persona, sumnjam da imate osnova za to. 

Za prozor sigurno nećete imati dozvolu a sve ostalo, može li se i koliko nadograđivati određuje prostorni plan.

Kako je moguće da je teško pročitati već postavljene objave pa bi se vidjelo da u ovoj temi već postoji predložak prijedloga, molio bih sve korisnike kojima je potreban da ga jednostavno skinu u Predlošcima tj. OVDJE.

To sa samim postupkom uspostave vlasništva posebnog dijela nekretnine nema nekakove velike veze.

Istina, no Zakon kaže i da je 
(2) Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora:
...
b) najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995.
Tako da,
jeste.

Istina, no Zakon kaže i da je 
(2) Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora:
...
b) najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995.
Tako da,
jeste.

..amen..

Uredba propisuje isto kao i Pravilnik.
Pravilnik,
"Kod odgođenog PTSP, koji se pojavio nakon 6 mjeseci ili kasnije od prestanka sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, visina postotka ocjene oštećenja organizma ovisi o kontinuitetu i primjerenosti liječenja uz protokol sukladan medicinskoj znanosti.
a) lakog stupnja…………………………………..manje od 20%
b) srednjeg stupnja …………...…………………….20 do 30 %
c) teškog stupnja …………………………………....30 do 40 %
d) teškog stupnja s komorbiditetom (psihički i psihosomatski) 30 do 40%
privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno."
Uredba,
"a) lakog stupnja                                                                                               manje od 20%
b) srednjeg stupnja                                                                                                20 do 30%
c) teškog stupnja                                                                                                   30 do 40%
d) teškog stupnja s komorbiditetom (psihički i psihosomatski)                            30 do 40%
privremeno do 3 godine, a nakon toga trajno za točke b), c) i d)."
 

Prijatalji evo čitam i to mi sve poznato,mnogo godina se sporim sa višim vještacima,,upravne sporove dobijam ali Zagreb uredno to sve vrača i kad sam htjeo odustati od svega i na nagovor moje odvjetnice pokušavamo sa tužbom a ne žalbom jer oni to sve poništavaju ali i ta tužba ako hočete sa neovisnim vještakom se plača oko 5000 kuna ali sam uspio dobiti bez kune troška jer mi je mirovina manja od 3500 kuna a to je granica siromaštva i prošle godine me vještačio neovisni vještak po njihovim odabirom ali ne za PTSP več za bolest i koji me osobno pregledao i dao svoje mišljenje i da ne duljim odredio postotak invalidnosti i kad sam pomislio da je kraj mojim mukama MIN,BRANITELJA se sad žali i to sad stoji na visokom U,S a oni kad se zainate idu do kraja ali sumnjam da če ovog puta dobiti ? idu na iscrpljivanje i na odustajanje i zato tražite ne odustajte jer to oni i hoče....pozdrav

Momcovi, radni staž prije rata, bio on 1 ili nijedan dan vam nema veze s određivanjem postotka invalidnosti niti može biti 100% samo na osnovu toga što se nije imalo radnog staža prije rata. Omjer invalidnosti je postotak oštečenja organizma i to dio koji je posljedica ranjavanja, ozljede ili bolesti vezan uz sudjelovanje u DR kao vojni, a ostatak se računa kao civilni dio, u prijevodu preostala radna sposobnost za eventualan rad u civilstvu. Za 100 % vojne invalidnosti treba i mati dobrano oštečenje dijela tijela kao posljedica ranjavanja, ozljede ili teža bolest (npr. otkazivanje bubrega) kao posljedica sudjelovanja u DR.
Prema tome, sama žalba nema nekog velikog smisla osim ako se ima papirologija za eventualno povečanje vojnog dijela, a to u slučaju samo bolesti povezane s psihom može biti (uz dosta lude sreće) max 40%.

Momcovi, radni staž prije rata, bio on 1 ili nijedan dan vam nema veze s određivanjem postotka invalidnosti niti može biti 100% samo na osnovu toga što se nije imalo radnog staža prije rata. Omjer invalidnosti je postotak oštečenja organizma i to dio koji je posljedica ranjavanja, ozljede ili bolesti vezan uz sudjelovanje u DR kao vojni, a ostatak se računa kao civilni dio, u prijevodu preostala radna sposobnost za eventualan rad u civilstvu. Za 100 % vojne invalidnosti treba i mati dobrano oštečenje dijela tijela kao posljedica ranjavanja, ozljede ili teža bolest (npr. otkazivanje bubrega) kao posljedica sudjelovanja u DR.
Prema tome, sama žalba nema nekog velikog smisla osim ako se ima papirologija za eventualno povečanje vojnog dijela, a to u slučaju samo bolesti povezane s psihom može biti (uz dosta lude sreće) max 40%.

Da, no mora obvezno u ugovoru biti odredba kojom su ugovorne strane suglasne da daroprimac stupa u posjed suvlasničkog djela odmah po potpisu ugovora.

Da, no mora obvezno u ugovoru biti odredba kojom su ugovorne strane suglasne da daroprimac stupa u posjed suvlasničkog djela odmah po potpisu ugovora.

Rok se odnosi na pokretanje sudskog postupka.

Da, tada preostaje Ustavni sud.

Lijepo, zakon joj omogućuje da proda svoj suvlasnički udio i za to ne treba suglasnost ili dopuštenje ostalih suvlasnika.
Ne, smije koristiti onoliko koliko odgovara suvlasničkom udjelu od 1/3, dakle cca 2,6 ha. No kako je to idealni dio, to može biti bilo koji dio u cijeloj nekretnini dok se ne dogovorite tko koji dio koristi ili se napravi parcelacija ako i kada bude moguća.
Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Pojednostavljeno, vi ste gradili kuću u dvorištu tj. na nekretnini gdje već postoji jedna kuća a sve je u vlasništvu suprugovor oca?

Za dogradnju postojeće zgrade, odnosno za proširenje vaše stambene jedinice biti će potrebna u vidu pravnog interesa, suglasnost svih suvlasnika zgrade.
Ostali uvjeti kao što su udaljenost od međe, mogućnost izgradnje, sadržani su u prostornoj planskoj dokumentaciji, a o čemu će vam više reći projektant od kojeg bi ste trebali krenuti, upravo zbog toga da utvrdi, postoji li mogućnost za izdavanje građevinske dozvole za opisani obuhvat zahvata. (mada prema opisanom teško).