Ruby_Danderfluff

Ako postoji više obveza, tada je redoslijed kojim se računovodstveno zatvaraju obveze - prvo kamata, pa trošak, pa glavnica (odnosno, prvo sporedna, pa glavna potraživanja). Dakle, oni su zatvorili Vašom uplatom kamatu, a ostala je otvorena glavnica.

Ako niste dobili odgovor na pismeni upit temeljem odredbi koje reguliraju opći upravni postupak, predlažem da prijavite jedinicu lokalne samouprave upravnoj inspekciji koja nadzire zakonitost rada jedinica lokalne samouprave. Čija je ta čestica gdje je put, općinska?

Po mišljenju TEB-a, porezno je priznati rashod poslodavca ako poslodavac uplaćuje policu. Osiguranik mora, dakako, biti fizička osoba, jer pravne osobe nemaju život koji bi mogle izgubiti. Premija po polici se isplaćuje upisanom korisniku osiguranja, da. Naknada štete se ne oporezuje kao dohodak, on ne predstavlja dohodak. Treba vidjeti u općim uvjetima pojedinog osiguratelja, ali i za slučaj doživljenja se osigurana svota isplaćuje korisniku osiguranja, po meni je isti oporeziv kao drugi dohodak kad bi bio za fizičku osobu, pa vjerujem da predstavlja i određenu dobit kad za trgovačka društva koja su obveznici poreza na dobit, pa se na taj način oporezuju.

Mislim da im može predložiti da sklope upravni ugovor da plaća na rate, da. Nakon što otplati dugove, može mirno ići u postupak likvidacije, koji doduše isto traje nekoliko mjeseci, ali barem nije stečaj.

Da li obrt ili d.o.o., nisu ista stvar? Jedno je samostalna djelatnost jedne osobe (ili dvije osobe, može se osnovati kao zajednički), a drugo je nova osoba (tzv. pravna osoba), trgovačko društvo. Zamislite da je trgovačko društvo u pravnom smislu kao zasebna osoba, kao mala beba koju ste Vi rodili, i čiji ste roditelji. On kao blokirana osoba ne može biti nositelj obrta, Vi možete, ali je problem što je popravak strojeva opće namjene (pa i ugostiteljstvo) vezani obrt, za koji je potrebna škola za elektromehaničara, koju ima on, a ne Vi. Opcija Vam je da otvorite j.d.o.o., vaše zajedničko čedo, u kojem ćete biti suosnivači, jedan će biti direktor, a drugi zaposlenik.

Tako je, nasljeđujete samo pravo korištenja. Ono se kao takvo ne ovršuje iako je imovinsko pravo, Vi ćete samo javiti vjerovnicima da ste naslijedili samo pravo korištenja grobnog mjesta koje nema vrijednost, pa time odgovarate za majčine dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, koja je nula.

Kod upisa u zemljišnu knjigu nakon smrti primatelja uzdržavanja samo možete priložiti još i vjenčani list da se vidi slijed prezimena, nije nužno mijenjati ugovor.

Građevinsko vještačenje će biti onakvo kakvo sud naloži vještaku, odnosno onako kako Vi postavite tužbeni zahtjev - dakle, uvećana tržišna vrijednost zbog ulaganja, ili vrijednost ulaganja građevinskih radova. Račun alu stolarije definitivno ima utjecaj, jer je to vrijednost ulaganja, pa se u tom smislu ne bi uopće moralo ići u vještačenje. To je ono što ste uložili: alu stolarija te i te vrijednosti.

Možete se žaliti na odvjetnika, možete ga i promijeniti. Tko je ostavitelj, kako je moguće da ne biste ništa naslijedili, Vi tu niste zakonski nasljednik, ili?

Nažalost, bojim se da ćete to morati pitati na nekom kanadskom ekvivalentu Legalisa.

Ono što pitate ovisi o tome što su se primatelj i davatelj uzdržavanja dogovorili u ugovoru o doživotnom uzdržavanju, odnosno na koji način će se uzdržavanje davati.

Roditelji slobodno raspolažu svojom imovinom za života i eventualni budući nasljednici ne bi trebali imati u tome nikakvog upliva. Neka roditelji to učine kako žele. Ugovor o doživotnom uzdržavanju kojim biste bili obuhvaćeni i Vi i sestra nije za vas nikakvo rješenje. U slučaju da ne podijele imovinu za života, Vi i sestra biste kao nasljednici nasljeđivali imovinu na jednake dijelove, dakle, bili biste upisani u polovice i u kući i u zemljištima, pa biste onda te suvlasničke zajednice razvrgavali jednu po jednu. Postoji li opcija da jedno od Vas dobije kuću, a drugo sva zemljišta, je li to ekvivalentno? Nažalost, ovo što postavljate nije pravno, već ljudsko pitanje.

Kuća na moru je faktično bila u očevom vlasništvu? To bivši vlasnik priznaje?

Prijenos ugovora o radu na novog poslodavca ili upućivanje radnika na rad u inozemstvo, primjerice, drugačija je stvar. Možda stvarno suprug može za drugog poslodavca raditi kao nezavisni subjekt, kroz paušalni obrt ili trgovačko društvo, i tako si sam uplaćivati doprinose.

Ne eksplicitno, iako implicitno da. Ocjena dokaza je na sudu.

Ovisi. Ako se vode kazneni postupci za druga djela, ako ste u zatvoru počinili stegovni prijestup, ako imate više kazni zatvora koje nisu objedinjene i/ili koje trebate izvršiti, odbit će Vam se zahtjev za uvjetni otpust. Možete tražiti odgodu izvršenja do godine dana života djeteta koje je rođeno. Za kaznu koju ste već počeli izvršavati teško da će Vam biti odobren zahtjev za tzv. nepravu obnovu kaznenog postupka, da Vam se izmijeni kazna bez provođenja novog kaznenog postupka, iako se svakako slažem da ima novih olakotnih okolnosti. Ja bih svakako prije pokušala s uvjetnim otpustom ili odgodom izvršavanja kazne zatvora.

Ono na što ćete se svakako pozvati jest st. 4. članka koji definira neovlašteno zvučno snimanje, koji glasi: (4) Nema kaznenog djela ako su radnje iz stavka 1. i 2. ovoga ĉlanka uĉinjene u javnom interesu ili drugom interesu koji je pretežniji od interesa zaštite privatnosti snimane ili prisluškivane osobe. Pretežniji interes je zaštita osobnih sloboda (prijetnjom se krše osobne slobode) osoba kojima je zaprijećeno od strane očuha.

Ogradite svoju parcelu i zapriječite prolazak istom. Pravo služnosti prolaza se osniva samo za pojedinog ovlaštenika (npr. vlasnika parcele koji ne može doći do svoje parcele na drugi način), i kao takav se upisuje u zemljišne knjige, a ne za svekoliko pučanstvo, kao javni put.

Druga opcija je tužba za iseljenje.

Temeljem odredbi ZV-a o zajedničkom vlasništvu, kao zajedničari imate pravo raspolagati stvarju u zajedničkom vlasništvu sa svim ostalim zajedničarima, i možete drugim zajedničarima postavljati sve zahtjeve glede zajedničke stvari (čl. 57.-65. ZV-a), po meni čak i sudskom presudom koja se po potrebi može prisilno ovršiti. Dakle, sud neće iscrtati parkirna mjesta, ali im može naložiti da Vam predaju ključ, i da Vam omoguće pristup zajedničkom vrtu i parkirališnim mjestima. To pod prijetnjom ovrhe, znači da će im se izricati novčane kazne (sudski penali) sve dok ne udovolje.

Pokušajte od jedinice lokalne samouprave ishoditi nekakve bukobrane, drugo Vam ne znam što bih preporučila.

Nije, ali ne pamtimo da propisi kažu nešto o tome. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima bi vjerojatno nešto rekao o tome kad bi zbog tako izvedenih radova dolazilo do tzv. štetnih imisija (npr. izlijevanja i zadržavanja vode) na susjedne parcele.

Znam, zakon ne kaže je li išao s namjerom smetanja ili je do smetanja došlo slučajno, odnosno zbog više sile, odgovara kako god. Ishod je isti - popravit će posljedice učinjenog smetanja: ako nije htio smetati, ionako bi popravio, a ako je htio smetati, to će mu narediti sud.

A ako je spor u pitanju, onda se provodi sporni, parnični postupak, a ne nesporni izvanparnični. Ako se radi o otuđenju posjeda, onda Vam stoji na raspolaganju posjedovna zaštita (tužba za smetanje posjeda, eventualno iseljenje i vraćanje u posjed i sl.), a sve su to parnični postupci.

Može se kazneno odgovarati za krivotvorenje isprave ili službene isprave, no nastale posljedice se ne ukidaju automatizmom, već treba temeljem presude za kazneno djelo tražiti ukidanje posljedica (darovanja, upisa u zemljišne knjige i sl.), po mom mišljenju.