Ruby_Danderfluff

Ako Vam je kod tog poslodavca nepodnošljivo i imate bolju ponudu, ja bih možda riskirala, dala otkaz i vidjela hoće li poslodavac konzumirati to svoje pravo iz tog članka, jer je u ovom konkretnom slučaju teško reći što bi sudovi mogli odlučiti... Ali nema neke konkretne prakse koja bi Vam jednoznačno govorila u prilog, koliko je meni poznato, ne.

Ako nije bilo preuzimanja gospodarske cjeline između starog i novog društva, već ste samo formalno dali sporazumni otkaz u starom društvu i pošli raditi u novo, onda nemate pravo na otpremninu, ne.

OK, sad kužim. Po PS-u, da, poslodavac je po mom mišljenju trebao napraviti tri putna naloga, i isplatiti Vam tri putovanja, valjda štedi na putnom trošku.

Držim fige da nije, vidjet ćete ako Vam HZZO dostavi kakvo rješenje o utvrđenju obveze na isplatu (mada, od 2009.? Treba prigovarati zastaru tražbine), ali možda samo usklađuju podatke supruga...

U Vašoj ispostavi HZMO provjerite. Da bi bio samodoprinos, morali ste osnovati obrt ili neki drugi oblik registrirane djelatnosti kojom ostvarujete dohodak od samostalnog rada. Plaćanje plaće u stranoj valuti bi bilo dopušteno između rezidenata i nerezidenata, koliko vidim, točka VI. http://old.hnb.hr/propisi/devizni-poslovi/h-o-placanju-i-naplati-u-stranim-sredstvima-placanja-u-zemlji-nesluz-procis-tekst_111-2005_16-2015.pdf

Nažalost, sve ćete to moći isticati tek u žalbi protiv presude, koja bi, ako je istinito ovo što kažete da sud nije izveo dokaz čije je izvođenje sam odredio, trebala biti uvažena i predmet vraćen na ponovno suđenje.

Obično sudovi traže da mobing bude dugotrajniji, no ne mogu tvrditi da bi tako bilo u konkretnom slučaju. Možete dati izvanredni otkaz i tužiti ga (ako ga tužite, veće su šanse da će Vam HZZ priznati pravo na novčanu naknadu za nezaposlene) ako od prelaženja granice i prijetnji nije prošlo više od 15 dana. Možete i obustaviti rad sukladno odredbi čl. 134. ZOR-a: aštita dostojanstva radnika Članak 134. (1) Postupak i mjere zaštite dostojanstva radnika od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja uređuju se posebnim zakonom, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu. (2) Poslodavac koji zapošljava najmanje dvadeset radnika dužan je imenovati osobu koja je osim njega ovlaštena primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika. (3) Poslodavac ili osoba iz stavka 2. ovoga članka dužna je, u roku utvrđenom kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca ili pravilnikom o radu, a najkasnije u roku od osam dana od dostave pritužbe, ispitati pritužbu i poduzeti sve potrebne mjere primjerene pojedinom slučaju radi sprječavanja nastavka uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja, ako utvrdi da ono postoji. (4) Ako poslodavac u roku iz stavka 3. ovoga članka ne poduzme mjere za sprječavanje uznemiravanja ili spolnog uznemiravanja ili ako su mjere koje je poduzeo očito neprimjerene, radnik koji je uznemiravan ili spolno uznemiravan ima pravo prekinuti rad dok mu se ne osigura zaštita, pod uvjetom da je u daljnjem roku od osam dana zatražio zaštitu pred nadležnim sudom. (5) Ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati da će poslodavac zaštititi dostojanstvo radnika, radnik nije dužan dostaviti pritužbu poslodavcu i ima pravo prekinuti rad, pod uvjetom da je zatražio zaštitu pred nadležnim sudom i o tome obavijestio poslodavca u roku od osam dana od dana prekida rada. (6) Za vrijeme prekida rada iz stavaka 4. i 5. ovoga članka, radnik ima pravo na naknadu plaće u iznosu plaće koju bi ostvario da je radio. (7) Ako je pravomoćnom sudskom odlukom utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade iz stavka 6. ovoga članka. (8) Svi podaci utvrđeni u postupku zaštite dostojanstva radnika su tajni. (9) Ponašanje radnika koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa. (10) Protivljenje radnika postupanju koje predstavlja uznemiravanje ili spolno uznemiravanje ne predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa niti smije biti razlog za diskriminaciju.

Da, imam saznanje da HZZO ide na tužbe zbog povrata sredstava uplaćenih na ime onoga što opisujete. Je li suprug u tom periodu koristio zdravstvene usluge? U privitku jedna presuda suda u Osijeku koja govori o nečemu sličnom (žena je prijavila osobu kao kućnu pomoćnicu da ostvari pravo na višu porodiljnu naknadu na teret HZZO-a) lažni ugovor o radu.docx

Ako sam ja dobro razumjela, Vaša 1/4 i nije bila predmet prodaje. Međutim, novi vlasnik se želi Vas riješiti iz suvlasništva u sudskom postupku razvrgnuća, bilo da on isplati Vas, bilo da Vi isplatite njega, bilo da se pojavi treća osoba kao kupac i isplati Vas obojicu sukladno Vašim suvlasničkim udjelima (pošto kažete da se nekretnina ne može geometrijski dijeliti). Prihvatili, ne prihvatili podnesak, sudski postupak ide dalje po službenoj dužnosti, jedino ga možete usporavati žalbama i prigovorima, a ako sud bude smatrao da je išta sporno oko udjela u suvlasništvu, uputit će Vas u parnicu pa da tamo dalje dokazujete svoje.

Premješteno u odgovarajući PF.

Nije shvaćen kao nebitan, dapače, na temelju praksi međunarodnih sudova se i u Hrvatskoj počelo postavljati pitanje savjesnosti i poštenja svake pojedine stranke u obveznom odnosu, pa i banke (to se prvi put pojavilo kod pitanja bračne stečevine i bi li banka, da je bila savjesna pri sklapanju ugovora o kreditu, mogla znati da je polovica stečene nekretnine ustvari bračna stečevina drugog bračnog druga, onog koji ne sklapa ugovor o kreditu - u slučajevima u kojima su banke suprotno svojim internim pravilima propustile izvršiti procjenu nekretnine, sudovi su sudili da banke nisu bile savjesne. Ova situacija se, po mom mišljenju, analogno može provući i na niz drugih pravnih situacija, ne samo bračnu stečevinu)... samo je teško o ovom pitanju razgovarati načelno i općenito, jer savjesnost i poštenje ocjenjuju sudovi u svakom pojedinačnom slučaju na temelju individualnih okolnosti postojećih u tom slučaju. Ali da, ako banka ide mimo svojih internih propisa o procjeni rizika samo da bi "uvalila" kredit, po mom mišljenju, postupa suprotno načelu savjesnosti i poštenja. Radi se o predmetima izuzetima od prisilne naplate, da. Ima svakakvih ovrhovoditelja, ali nadam se da nisu tako nehumani da čovjeku skidaju kožu s leđa.

Po mom mišljenju, u roku od 3 godine od dana kad je ovlaštenih regresnog zahtjeva ispunio tražbinu i kad je na njega prešlo pravo zahtijevati ispunjenje tražbine, ako se radi o ugovoru o osiguranju.

Ako je presuda već četiri godine pravomoćna, više ne možete ulagati nikakav prigovor na nju, niti kakav pravni lijek.

Radi li se o otkupu stanarskog prava ili o kakvim ratama za stan?

Kazneno je djelo uvrede da netko dijete naziva kopiletom, i za to kao roditelj i zakonski zastupnik možete počinitelja privatno tužiti za uvredu. Za ove druge izjave (majčine) ne vidim da postoji neko kazneno djelo.

Sve je relativno, pa je i pravo na korištenje grobnog mjesta, kad se prodaje, vrlo unosno, jedino što se vjerovnik iz te transakcije ne može naplatiti ako se vrši mimo računa. I novčanik je imovina, i on nešto košta. Meni je, moram priznati, teško zamislivo da netko nema nikakvu, ali baš nikakvu imovinu. Nije sve imovina koja se može ovršiti, ali da baš nema nikakvu imovinu??!? Što jede, što oblači?

Nije, jer je taj period "pokriven" korištenjem godišnjeg odmora. Nadam se da ste u međuvremenu dobili informacije o odjavi, ali ako niste, slobodno se javite.

Zdravstveno osiguranje je posve odvojeno od bilo mirovinskog, bilo porezne uprave, tako da mislim da se Vašoj supruzi i majci ništa ne bi promijenilo, ali nije naodmet provjeriti u Vašoj ispostavi HZZO.

Čini se da je u pitanju ugovor o djelu? Kakav je Vaš status u mirovinskom, teče li Vam staž? Ako ne teče, niste u radnom odnosu, već Vam se isplate vrše temeljem ugovora o djelu na koji se također plaća porez od 24%, ali ne podrazumijeva da ste u radnom odnosu.

Otkazni rok je maksimalno mjesec dana ako Vi otkazujete.

Zove li se taj iznos koji je radnik dužan platiti poslodavcu možda ugovorna kazna? Ako da, onda je ta odredba ništetna prema sudskoj praksi. Zabrana prijeboja Vam ovdje ne pomaže, ona samo znači da poslodavac ne može svoju tražbinu po ovoj osnovi neposredno prebiti s Vašom zadnjom plaćom, no to ne znači da ne bi mogao utužiti za isplatu tri bruto plaće.

Bitno je da li se mijenjao OIB i jeste li potpisivali nove ugovore o radu s novim poslodavcem. Odnosno, je li se poslodavac samo preoblikovao ili je osnovao novo društvo, a staro ugasio.

Ima više teorija o definiciji imovine, citirano je subjektivistička (doc. dr. Saša Nikšić: "Imovina u građanskom pravu"): "Zbog toga što imovinu, prema subjektivističkoj teoriji treba razlikovati od njezina sadžaja, u okviru subjektivističke teorije razvila se tzv. teorija praznog rezervoara, prema kojoj svaka osoba ima imovinu, čak ako nema nijedno pravo ili obvezu. Prema tome, imovina je spremnik, a ne sadržaj. To bi se moglo preoblikovati i reći da budući da svaki subjekt mora imati imovinu, pri čemu da bi imao imovinu ne mora imati prava i obveze, imovina zapravo znači mogućnost stjecanja prava i obveza za pravnog subjekta." Što sve može biti imovina, odnosno imovinsko pravo: nekretnine, pokretnine, služnosti (npr. plodouživanje ili pravo stanovanja su imovinska prava), pravo korištenja grobnog mjesta, prava iz obveznih odnosa (npr. tražbine), pravo na uzdržavanje... teško je zamislivo da osoba nema nikakvu imovinu niti imovinsko pravo, stoga se može ispravno podrazumijevati da dotična ima imovinu.

Slažem se, sud je ovdje učinio težak propust u utvrđivanju činjeničnog stanja...

Ne može, to je u svakom slučaju uvreda i ako nije kleveta, ali zasad još jest kleveta. Ako tužbu podignete sada, po mom mišljenju, sud bi trebao cijeniti da protiv sebe nemate nikakvu pravomoćnu osudu za obiteljsko nasilje i ocijeniti da se radi o kleveti. Ili teškom sramoćenju, gdje nije niti bitno da je činjenična tvrdnja istinita ili neistinita.