Ruby_Danderfluff

Može prodati samo svoj suvlasnički udio 1/6 u nekretnini. 
Drugi način je sudsko razvrgnuće suvlasništva civilnom diobom na način da sud odredi da se nekretnina proda na javnoj dražbi a postignuta cijena se dijeli među suvlasnicima prema njihovim suvlasničkim omjerima. To mu i nije baš najbolja opcija jer se postignuta cijena može umanjiti u zavisnosti je li prva ili druga dražba gdje procijenjena vrijednost može pasti i do 1/3 a to bi mu bilo daleko od vrijednosti koju traži od vas ostalih. Što je najbolje, svaki suvlasnik može sudjelovati u dražbi pa tako vi možete taj njegov udio od 1/6 ako budete najbolji ponuđači kupiti za dosta manju vrijednost.  

Samo pazite na rokove, jer radnik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može u roku od 15 dana od dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo, odnosno od saznanja za povredu prava, zahtijevati od poslodavca ostvarenje toga prava.

Cijela situacija je ovdje bizarna, ne samo OIB: dakle, ravnateljica vrtića po prijavi odgajateljica piše predstavku državnom tijelu u kojem je roditelj zaposlen protiv tog roditelja, tražeći što? Je li roditelj zloupotrijebio svoje ovlasti dane od poslodavca da bi zastrašivao i prijetio djelatnicima vrtića? 

pokusaj pobijanje duznikovih radnji..temeljem cega je prebacio na zenu? darovanjem, fol prodajom??
al sam negdje citala, da kad duznik imovinu prepisu na korist trece osobe, kako bi izbjegao podmiriti vjerovnika, onda vjerovnik moze ici tuzbom i pobijati duznikovu radnju..imaju rokovi u kojem se radnje mogu pobijati..
 

U svakom slučaju ne bi bila ostavinska, jer se ne radi o nasljeđivanju iza umrlog ostavitelja, nego postupak radi diobe bračne stečevine.
Evo prakse:
„Prije svega, i prema stavu ovog suda drugog stupnja, sama činjenica da je tuženik imao mogućnost kupiti stan površine od 75,09 m2, (veći nego što bi mogao kupiti da je samac) budući da je bio u braku s tužiteljicom i da je imao dijete, nikako ne implicira da radi toga predmetno pravo na stambeno zbrinjavanje predstavlja bračnu stečevinu. Ovaj sud stoga prihvaća razloge iznesene u odluci suda prvog stupnja u pogledu utvrđenja da je pravo na stambeno zbrinjavanje tuženik stekao na temelju osobnih svojstava (hrvatski ratni vojni invalid Domovinskog rata – VIII. grupe), u smislu odredaba Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 94/01, dalje: Zakon o pravima hrvatskih branitelja), a na temelju kojih je ostvario pravo na kreditiranje kupnje stana Ugovorom o kupoprodaji stana s pridržanim pravom vlasništva zaključenim 9. veljače 2005.Naime, odredbama čl. 65. st. 3. Zakona o pravima hrvatskih branitelja propisano je, tko, pod zakonom propisanim uvjetima, ima pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita za kupnju stana, odnosno izgradnju kuće ili stana, a to su: 1. članovi obitelji poginuloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i 2. HRVI iz Domovinskog rata od I. do X. skupine. Iz navedene odredbe zakona, koja predstavlja lex specialis u ovoj pravnoj stvari, razvidno je da tužiteljica nije ostvarila uvjete za stjecanje tog prava, već se radi o ostvarenju strogo osobnog prava tuženika kao hrvatskog branitelja koji je ispunio tim zakonom propisane uvjete za stambeno zbrinjavanje. Stoga to pravo ne može predstavljati bračnu stečevinu.”
I druga:
S tim u vezi ukazuje se da je i Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji ("Narodne novine", broj: 174/04) koji je bio na snazi u vrijeme zaključenja Ugovora o kupoprodaji stana s pridržanim pravom vlasništva, izričito propisao u čl. 38. st. 5. da je stan, odnosno kuća stečena na temelju ostvarenog prava na stambeno zbrinjavanje, u osobnom je vlasništvu nositelja prava, osim u slučaju ako su pravo stekli članovi obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i u tom slučaju su stečene nekretnine suvlasništvo članova obitelji i ne mogu se otuđiti dok su članovi obitelji malodobni. Kako se u konkretnom slučaju ne radi o propisanom izuzetku, pravilnim se ukazuje zaključak suda prvog stupnja da se radi o ostvarenom strogo osobnom pravu tuženika na stambeno zbrinjavanje, ne ulazeći pri tome u pravo tužiteljice da ostvaruje možebitno postojeći obveznopravni zahtjev prema tuženiku, za dio obroka kredita za kupnju stana otplaćenih tijekom trajanja bračne zajednice stranaka.” (ŽSZ Gž Ob-800/17 od 22. kolovoza 2017.)

Da, mora biti ovjeren kod javnog bilježnika. Tehnički, možete sa slijedom darovnih ugovora predati kupcu nekretninu, pa će se on direktno upisati sa slijedom ugovora, ne morate se vi uknjižavati.

Obiteljski zakon propisuje da je dijete koje ima svoje vlastite prihode dužno pridonositi za svoje uzdržavanje, a kako Vi imate sudsku odluku s kojom je određena obveza uzdržavanja, trebali bi se obratiti nadležnom sudu sa zahtjevom da tu odluku izmijeni i to na način da umanji iznos koji ste bili dužni plaćati za uzdržavanje, a sve s obzirom na promijenjen okolnosti tj. jer kćerka ostvaruje svoje vlastite prihode. Dalje je na sudu da utvrdi, da li su ispunjeni uvjeti za umanjenje obveze uzdržavanja.

Koliko i ja znam, sankcija nema, ova je iznimka predviđena da se postupak ubrza ako stečajni dužnik ne surađuje ili faktično ne posluje.

Svaka zgrada koja ima knjigu položenih ugovora u pravilu nije etažirana. Što se tiče raspolaganja poslovnim prostorom možete ga slobodno iznajmiti, prodati, adaptirati. Problem će vam nastati ako vam kupac kupuje kreditom banke na 100 posto vrijednosti jer banka neće odobriti kredit. Ukoliko kupuje recimo sa 25% posto učešća onda bi mogla odobriti kredit jer nekretnine koje su u kpu smatraju manje vrijednima. Ovo sa uporabnom dozvolom ovisi od banke do banke (recimo ZABA bi upisala hipoteku na nju dok HPB bi tražio masu papira i opet je upitno hoće li prihvatiti). Zbog subvencija banke su primorane tražiti uporabnu dozvolu jer je tako propisao APN tako da ne znam odnosi li se to i na poslovne prostore. Ukratko kupac koji kupuje gotovinom može bez problema upisati svoje vlasništvo, vi možete slobodno i bez ograničenja raspolagati svojim poslovnim prostorom ali ako poželite prodati prostor kupcu koji će to kreditom kupiti imati će komplikacije s bankom (opet ovisi od banke).

Možete otvoriti obrt ili d.o.o. bez problema samo nema više studentskih prava. Ovako to je legalno samo ako imate otvoren neki oblik firme. Kao fizička osoba možete prodavati male količine bez poreza ali sad npr. 100 maskica da prodate to već zahtijeva pravnu osnovu. Joppd obrazac bi prošao samo ako imate zaposlenje tako da i to otpada. Ukoliko ćete naplaćivati preko paypala onda porezna nema uvid u paypal tako da ne bi imali problema s njim. Sad carina to je app. Može proći recimo maskica dvije ali 100 komada baš i ne. Osim ako ne razbijete na 100 ljudi narudžbu. Sad ne znam kako oni točno prate ali ako se jedno ime ponavlja dosta puta mislim da će neko dosta puta posumljati. 
Nije mi baš jasna jedna stvar; da li recimo želite kupiti ps4 pa ga prodati i tako neke sitnice ili baš ono 10 komada kupiti pa onda dalje prodavati. Ili prodajete u stilu njuškalo. Imam viška stvar pa je pokupšavam utopiti?

Meni se čini da je sud pogriješio jer se pod tim brojem nalazi Stawicki v. Poland 
https://hudoc.echr.coe.int/eng#{"appno":["47711/99"],"itemid":["001-5083"]}
Buhagiar v. Malta iz 1999. se nalazi ovdje pod drugim brojem
https://hudoc.echr.coe.int/eng#{"fulltext":["buhagiar"],"itemid":["001-5027"]}

Druge nema, mišljenja sam da bi žalba bila 100% usvojena, pa čak što više je pitanje da li bi i z. k. ured odbio prijedlog za upis, jer jedno je usmeno reči, a drugo pismeno obrazložiti odluku. 
 
Jednostrani pravni posao. 

Možete se osigurati i preko loro akreditiva i to vam je daleko najbolja opcija. Novac se stavi na poseban račun te nakon obavljenog posla i sa odgovarajućom dokumentacijom se isplati po završetku posla.

Ne znam, ne koristim svakodnevno usluge NSK, no čini mi se da je predsjedanje EU važna funkcija, pa se valjda pola godine može strpjeti i učiti negdje drugdje, ili koristiti ograničeno radno vrijeme.

Nemojte slati upit, po čl. 34. b. Zakona o parničnom postupku, trgovački sudovi sude u prvom stupnju u sporovima između trgovačkih društava i obrtnika, pa je Vaša adresa Trgovački sud u Zagrebu. Osim toga, ja Vam uopće ne bih savjetovala da tužbu radi naknade štete koja nije nimalo jednostavna, podnosite sami, već predlažem angažman odvjetnika, koji će onda voditi računa i o tehničkim detaljima kao što je pitanje nadležnosti.

Dobro ste locirali ovaj problem, mnogi zk-odjeli kod nas ne prihvaćaju ovu izjavu iz čl. 36. Obiteljskog zakona (ako se ne varam) kao valjanu za upis prava vlasništva, ali u pravu ste, ako dođe do darovanja, onda će Vam darovati zapravo cijelu nekretninu (pola je Vaše, pola Vam još daruje on), zato jedino što mogu predložiti jest sastaviti izjavu i ovjeriti kod javnog bilježnika, staviti prijedlog za upis, neka ga odbiju, pa se žaliti, te se nadati da će drugostupanjski sud dati valjanu uputu što se ima napraviti. To Vas neće previše koštati, samo će trebati strpljenja.

Ovo je sad pitanje svih pitanja u IT industriji, poslodavac time izbjegava plaćanje državi velikih nameta na plaću, rubno je legalno i u slučaju poreznog nadzora biste mogli imati velikih problema i Vi i poslodavac ako se ustanovi da je to zapravo prikriveni radni odnos (radite po nalogu i uputama klijenta, imate točno određeno radno vrijeme, radite na opremi klijenta, imate samo jednog klijenta, prikrivenog poslodavca itd.), jer biste tada sve dužne doprinose morali sami platiti, a ako to ne biste mogli, poslodavac bi Vam bio porezni jamac.
Dakle, cilj je štednja poslodavca. Vaše prednosti su tada što Vas poslodavac ne može vezati zabranom konkurencije kao što je u radnom odnosu, pa možete raditi i za druge i to koliko hoćete, a nedostaci su što niste u radnom odnosu - nema naknade za bolovanje, nema godišnjeg odmora, poslodavac Vam može otkazati ugovor o suradnji bez ikakvih posljedica, s danas na sutra... Dakle, to nije radni odnos, i nije preporučljivo za one koji od posla traže sigurnost.

Nemojte slati upit, po čl. 34. b. Zakona o parničnom postupku, trgovački sudovi sude u prvom stupnju u sporovima između trgovačkih društava i obrtnika, pa je Vaša adresa Trgovački sud u Zagrebu. Osim toga, ja Vam uopće ne bih savjetovala da tužbu radi naknade štete koja nije nimalo jednostavna, podnosite sami, već predlažem angažman odvjetnika, koji će onda voditi računa i o tehničkim detaljima kao što je pitanje nadležnosti.

Naravno, sve navedeno vrijedi istaknuti kao posebno ozbiljan razlog, pa odluku prepustiti sudu.

Dovoljna je ovjera potpisa prodavatelja. 
 
Prema odredbama čl.18 Zakon o porezu na promet nekretnina (NN 115/16, 106/18) na snazi od 01.01.2019., obvezu dostavljanja ugovora prema ispostavi Porezne uprave, ima javni bilježnik. 

Klonite se takva posla, i niti vam banka neće dati toliki kredit za stariju nekretninu.

Pa stvar i je u tome da bi to trebao biti moj dug s obzirom da nisam bio zaposlen nigdje a bio sam odgovorna osoba i vlasnik firme. Znači da firma prema meni nije ni mogla imati dugovanja. Jednostavno kao što sam prije rekao nigdje nisam mogao raditi zbog zdravstvenih problema. Kao odgovorna osoba trebao sam biti osiguran po nekoj osnovi a nisam bio. Cijelo to vrijeme do danas , pa ni sada mi zbog toga nitko nije pravio probleme. Mislim na HZMO i HZZO. Niti porezna. Uskoro će biti dvije godine da je firma brisana iz registra nakon provedene likvidacije zato i pitam ovdje sve vezano za promjenu zakona (NN 115/2018 od 20.12.2018.Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o.mirovinskom osiguranju: ,članak 34 glasi" U čl.119 dodaje se stavak 3: Ako zavod u roku od 12 mjeseci od dana nastanka obveze na osiguranje ne donese rješenje o priznanju svojstva osiguranika, svojstvo osiguranika priznaje se s datumom donošenja rješenja Zavoda"). Po ovome ja sa tim ne bi trebao imati više nikakvih problema. Znam da pišem romane ali zaista samo želim potvrdu nekoga ko je upućeniji od mene da li je to točno. Mislim, je li zaista moguće da je to to?

Odličan knjigovođa, je najvažnija stvar u poslovanju.

Zahtjev za izuzeće podnosi se predsjedniku suda. A ako je sudac čije izuzeće stranka traži predsjednik suda koji vodi postupak, podnesak se upućuje predsjedniku neposredno višeg suda (neposredno viši sud u odnosu na općinski sud je županijski sud, a u odnosu na županijske sudove Vrhovni sud Republike Hrvatske).

Tamo traži da ti udare prijemni pečat i na tvoj primjerak.