ledena_kisa

Ljudi u RH općenito olako shvaćaju situaciju iz pokrenute teme, čime čine prekršajna i kaznena djela.
I ja sam pročitao više kaznenih osuda na temelju situacije iz naslova teme.
Vi takvim postupanjima činite čista kaznena djela koja za posljedicu mogu imati zatvor kao sankciju.
Da, radi toga što iskazujete prebivanje u mjestu gdje ne prebivate, neovisno o tome što je to vaš stan ili stanovi.
Da, činite kazneno djelo jer prijavljujete prebivalište u udaljenom mjestu radi većih putnih troškova dok na posao idete pješice.
Da, činite kazneno djelo ako imate prebivalište u gradu u kojem ne živite da bi platili manji iznos prireza kojeg ste u obvezi platiti gradu u kojem zapravo živite.
Da, za oba slučaja možete dobiti kaznenu prijavu, optužnicu, presudu, otkaz i zatvor.

Potpisujem sve što je napisano u ovoj objavi Ledene_kise, HVALA VAM.

Nije istina.
Onaj tko je dobio prije 5 godina npr. 2500 kuna, a zbog usklađivanja danas ima 3500, i onaj kome se danas određuje ta mirovina, imat će 3500, a ne 2500 (fiktivni primjer, dvije osobe sa jednakim brojem dana rata, ali drugim datumima umirovljenja).
To se tako i u praksi radi.
Ne može netko sa 250 dana rata imati veću mirovinu od nekog sa 250 dana rata koji je u mirovinu otišao 2018., pa mu se usklađivala, a osoba B ide u mirovinu 2023. pa kreće od temeljnog iznosa.
Temeljni iznos se odredi primjenom osobnih bodova i avma iz 2016., a onda se ti bodovi pomnože sa najnovijim AVM i ta svota je u isplati.

Nije istina.
Onaj tko je dobio prije 5 godina npr. 2500 kuna, a zbog usklađivanja danas ima 3500, i onaj kome se danas određuje ta mirovina, imat će 3500, a ne 2500 (fiktivni primjer, dvije osobe sa jednakim brojem dana rata, ali drugim datumima umirovljenja).
To se tako i u praksi radi.
Ne može netko sa 250 dana rata imati veću mirovinu od nekog sa 250 dana rata koji je u mirovinu otišao 2018., pa mu se usklađivala, a osoba B ide u mirovinu 2023. pa kreće od temeljnog iznosa.
Temeljni iznos se odredi primjenom osobnih bodova i avma iz 2016., a onda se ti bodovi pomnože sa najnovijim AVM i ta svota je u isplati.

EDIT: Krivo čitanje. Nisam primjetio da gospodin ima više od jedne godine staža u HR.
NAPOMENA: podnesite zahtjev u HZMO, ako živite u HR. Ako živite u AT, onda u njihov PVA.
Kod zahtjeva obavezno navedite da ste radili u Austriji. Uz dokumentaciju priložite PVA/SVS rješenje ili bilo kakav drugi dokument gdje Vam se vidi osiguranički broj iz Austrije (nije nužno, ali će olakšati, pravo na mirovinu ćete ostvariti kad austrijska ustanova dostavi podatak o stažu iz Austrije, kojeg će HZMO zatražiti u postupku).
Kad HZMO uspostavi isplatu, automatski će razmijeniti podatke sa HZZO.

EDIT: Krivo čitanje. Nisam primjetio da gospodin ima više od jedne godine staža u HR.
NAPOMENA: podnesite zahtjev u HZMO, ako živite u HR. Ako živite u AT, onda u njihov PVA.
Kod zahtjeva obavezno navedite da ste radili u Austriji. Uz dokumentaciju priložite PVA/SVS rješenje ili bilo kakav drugi dokument gdje Vam se vidi osiguranički broj iz Austrije (nije nužno, ali će olakšati, pravo na mirovinu ćete ostvariti kad austrijska ustanova dostavi podatak o stažu iz Austrije, kojeg će HZMO zatražiti u postupku).
Kad HZMO uspostavi isplatu, automatski će razmijeniti podatke sa HZZO.

I uz napomenu da isplata mirovine pripada najranije od prvog dana sljedećeg mjeseca u kojem je korisnik mirovine umro - za obiteljske mirovine iza postojećih korisnika obiteljske mirovine, odnosno od dana smrti osiguranika u slučaju obiteljske mirovine iza osiguranika (osobe koja nije bila korisnik vlastite mirovine).

Ako je u pitanju 44 godine staža, najniža Vam počevši od 1.1.23. iznosi: 467,28 EUR (10,31+3%=10,62 x 44 = 467,28 EUR).
Ovo što ste napisali sada, napišite na komad papira i predajte u nadležni HZMO te pričekajte odgovor.
****
S 1.7.2019. se uspostavljala isplata najniže mirovine korisnicima koji su to pravo stekli do 30.6.2019., ali bez donošenja rješenja. Tako da provjerite uplate, jer se možda već i isplaćuje najniža, ali obavezno otiđite to službeno provjeriti i uputite pisani upit da imate i pisani odgovor.
 

Ako je u pitanju 44 godine staža, najniža Vam počevši od 1.1.23. iznosi: 467,28 EUR (10,31+3%=10,62 x 44 = 467,28 EUR).
Ovo što ste napisali sada, napišite na komad papira i predajte u nadležni HZMO te pričekajte odgovor.
****
S 1.7.2019. se uspostavljala isplata najniže mirovine korisnicima koji su to pravo stekli do 30.6.2019., ali bez donošenja rješenja. Tako da provjerite uplate, jer se možda već i isplaćuje najniža, ali obavezno otiđite to službeno provjeriti i uputite pisani upit da imate i pisani odgovor.
 

Naravno da ne moraju biti isti.
Radi se o dva različita Zakona, a svaki od njih ima svoja pravila.
Dat ću Vam samo jedan fiktivni, izmišljeni primjer gdje će se polazni faktor podići po odredbi ZOMO, a nema osnove da se podigne prema odredbama ZOHBDR na temelju iste osnove, te samim time dolazi do različitih PF po navedena dva zakona.
Osiguranik podnosi zahtjev za ostvarivanjem prava na starosnu mirovinu. U razdoblju od 1980. godine do 1995. godine radio je na poslovima za koje se staž osiguranja računa s povećanim trajanjem 12/16.
Temeljem odredbe članka 181. ZOMO, a na temelju staža osiguranja sa povećanim trajanjem, osiguranik ima pravo na sniženje dobne granice u trajanju od pet godina.
Osiguranik podnosi zahtjev za mirovinu sa 65 godina, a radi staža s benefikacijom ima pravo na sniženje dobne granice u trajanju od 5 godina (nisam računao točan iznos sniženja dobne granice prema navedenom parametru, ali recimo da je 5 godina).
Dakle, mogao je u mirovinu sa 60, ali je radio do 65.
Osiguranik ima 40 godina mirovinskog staža.
Osiguranik ostvaruje pravo na povećanje polaznog faktora temeljem članka 85. stavak 3. ZOMO (zbog sniženja dobne granice u mirovinu je mogao sa 60, ali je išao sa 65, samim time mu se diže polazni faktor sukladno navedenoj odredbi jer je radio pet godina više nego što je trebao da stekne uvjet za mirovinu i ima 35 godina mirovinskog staža).
Ujedno, osiguranik je i Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, pripadnik borbenog sektora u trajanju od 100 dana.
Njemu se u startu polazni faktor prema odredbama ZOHBDR neće povećati jer ZOHBDR ne predviđa povećanje polaznog faktora kao i ZOMO (npr. opisana situacija iz prvog primjera).
Zaključak: naravno da polazni faktor može biti različit po dva različita Zakona. Upravni postupak je kompleksan, složen, zahtjeva mnoga znanja. 
Nije svaka situacija da se može raspraviti na forumu jer se neke ne mogu raspraviti i na Visokom upravnom sudu.
Ne volim rasprave bez konkretnih činjenica jer one su temelj za odlučivanje u upravnom postupku. 
 
 

Nažalost, ovo što iznosite je premalo informacija da bi o tome mogli konkretno raspravljati.
Da bi mogli raspravljati, trebalo bi imati na uvid sve činjenice iz konkretnog predmeta (staž, godine, staž u ratu, plaće, bodovi..).
 

Ovo nije istina.
Vještak drugog stupnja povodom žalbe na prvostupanjsko rješenje nema nikakve veze sa vještakom prvog stupnja. U drugom stupnju vještači vijeće viših vještaka.

ledena_kisa
Jesam li dragovoljac ako nisam imala vojnu obvezu i vojnu dužnost, već sam  kao djevojka od 22 godine dobrovoljno pristupila obrani domovine?

Istina, no Zakon kaže i da je 
(2) Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora:
...
b) najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995.
Tako da,
jeste.

Što sam ja vidio u praksi presuda kaznenih sudova - takve snimke prolaze u praksi kao zakonit dokaz.
Nadalje, prijetnja može biti ozbiljnije djelo od neovlaštenog snimanja (npr. ozbiljna prijetnja članu obitelji od strane člana obitelji koji je prekršajno osuđivan iz domene prekršaja s elementom nasilja), ali i ne mora (prijetnja "batinama" susjedu radi kišobrana ispred vrata).
Tako da u konačnici mislim da se tako donose odluke. A s druge strane imate i ODO koji odlučuje hoće li na takvom dokazu temeljiti progon..
 
Kako su vam i rekli, sve je možda, ali ja bi skratio - ako je ozbiljno, opasno i ugroženi ste, smatram da nema bojazni od toga da je taj snimak nešto loše za Vas. Ako je nešto "bezveze", mogu odbaciti, a okrivljenik se zainati pa pokrene postupak protiv vas..

Momcovi, radni staž prije rata, bio on 1 ili nijedan dan vam nema veze s određivanjem postotka invalidnosti niti može biti 100% samo na osnovu toga što se nije imalo radnog staža prije rata. Omjer invalidnosti je postotak oštečenja organizma i to dio koji je posljedica ranjavanja, ozljede ili bolesti vezan uz sudjelovanje u DR kao vojni, a ostatak se računa kao civilni dio, u prijevodu preostala radna sposobnost za eventualan rad u civilstvu. Za 100 % vojne invalidnosti treba i mati dobrano oštečenje dijela tijela kao posljedica ranjavanja, ozljede ili teža bolest (npr. otkazivanje bubrega) kao posljedica sudjelovanja u DR.
Prema tome, sama žalba nema nekog velikog smisla osim ako se ima papirologija za eventualno povečanje vojnog dijela, a to u slučaju samo bolesti povezane s psihom može biti (uz dosta lude sreće) max 40%.

Ne moraju.
Nema naknade.
Naknada za odvojeni život bi bila kada bi Vas poslodavac prebacivalo iz mjesta prebivališta u drugo radi svojih potreba. Vi ste se vjerojatno redovno zaposlili u Zagreb.
Jedina mogućnost je da Vas dobrovoljno "puste".
Ovisi o dosta faktora, prvi je u kojem tijelu radite? Ako ste državna služba, onda je mjerodavan Zakon o državnim službenicima (članak 76.) ako niste, onda je Zakon o radu (javne službe) i drugi podzakonski akti - Pravilnik o radu itd.

U svakom slučaju, vidio sam na stotine drugostupanjskih rješenja kojim je poništeno rješenje prvog stupnja jer je viši vještak imao drukčije mišljenje.
Isto tako i presude Upravnih sudova.
Dug je put do pravomoćnosti rješenja.
Ako ste umirovljenici, vremena imate nešto više. Znam, ljudi imaju problema, bolesti, nemaju financija. Ali isto tako znam ljude koji su uspjeli ostvariti svoja prava uz malo volje, vjere, posvećenosti, volonterske pomoći dobrih ljudi (npr. ovaj forum) bez skupih odvjetnika i velikih troškova.
Moj će savjet uvijek biti, u postupku se borite sve dok ne dođete do onog akta gdje piše da žalba nije dopuštena.
P.s i Ustavni sud je više puta ukinuo sve od visokog upravnog.

Poštovani atomic95, prije svega velika je stvar što ste prisutni na ovom forumu jer vidim da  imate golemo znanje i što hoćete pomoći nama sa svojim dobronamjernim savjetima stoga vam hvala 

Da, tako je. Nasljednik ne odgovara za dugove ostavitelja samo ako se odrekne svog nasljednog dijela. 

Drago mi je da smo se našli. 
Nisam znao prema kojim parametrima Vam radi tablica da bih mogao otkriti gdje nastaje nepodudaranje.
Međutim, da pokušam objasniti još jednu stvar svima koji prate, a tiče se načina na koji Zavod određuje najnižu mirovinu.
Prije svega, potrebno je ukazati na članak 49. stavak 5. ZOHBDR.
Na temelju tog članka, kao članka 21. i 22. statuta UV Zavoda jednom godišnje donosi o visini najniže mirovine za HBR iz DR.
Dokle god je članak 49. stavak 5. ZOHBDR definiran kao i sad, visina najniže će biti ista.
Dakle, ne može se ni dizati visina takve mirovine dok se ne promijeni podloga (članak 49. stavak 5. ZOHBDR).
Izmjene ZID ZOMO se odnose na opći propisi (povećanje najniže itd), a ZOHBDR je posebni propis i neće biti povećanja najnižih braniteljskih (mini digresija, jer sam negdje pročitao i upit vezano za ovo).
Da se vratim na praksu Zavoda. Nije stvar u nekoj posebnoj formuli ili shvaćanju, stvar je vrlo jednostavna.
Zamislimo fiktivnu situaciju u kojoj branitelj sa 200 dana BS ide u mirovinu i najpovoljnija mu je najniža braniteljska mirovina.
Zamislimo da tom branitelju pravo pripada počevši od 1.1.2016.
Zamislimo i da je tada bila aktualna visina najniže mirovine kao i danas (1.1.2016. je bila nešto manja radi gledanja prosječne neto plaće ranije godine, a ne 2016. kao u aktualnom ZOHBDR, ali za naš fiktivni primjer nevažno)
Tom branitelju će se mirovina odrediti s 1.1.2016. sukladno osnovici i pribrajanju dana BS za vrijednost od 0,4989 kn po danu sudjelovanja.
Zašto se 2022. na identičan način *ne može* odrediti najniža mirovina HBR - zbrajanjem visine najniže i dodavanjem kuna za dane sudjelovanja?
Odgovor se krije u članku 49. stavak 5. ZOHBDR.
U našem fiktivnom primjeru s jednakim parametrima branitelju je s tekućim usklađivanjima mirovina znatno rasla.
Iz navedenog, ne možemo primjeniti samo visinu najniže i dane BS u 2022. godini zato što bi taj branitelj imao manju mirovinu od onoga koji se umirovio u našem primjeru, a mirovina mu je rasla usklađivanjem, a jednako su pripadali u borbenom sektoru. Slijedom toga, potrebno je odrediti osobni bod i primjeniti ga na aktualnu vrijednost mirovine koja je na snazi u trenutku osiguranog slučaja pojedinog osiguranika, a ostvariti će najnižu mirovinu nakon 1.1.2016. (radi članka 49. stavka 5.).
Odredbe o mirovinama znaju biti složene, nadam se da sam ispao razumljiv, jer upravo ova situacija je nerijetko bunila sve ljude koje zanima visina najniže mirovine.

Hvala!

Svota koju sam napisao od 3000,75 HRK je najniža prijevremena starosna mirovina za Hrvatskog branitelja iz DR sa navršenih 275 dana borbenog sektora u Domovinskom ratu.
Detaljno sam objasnio izračun. On je točan. Takav način izračuna nije u suprotnosti sa aktualnim ZOHBDR. 
Treba pozorno pročitati odredbe o najnižoj mirovini.

Zavod za vještačenje u nalazu napiše (fiktivna situacija) - radnik prema preostaloj radnoj sposobnosti može obavljati: laganije poslove, bez posebnog fizičkog napora, sjedeće poslove, administrativne poslove.
Ako Vam je poslodavac u mogućnosti omogućiti rad na takvim poslovima, Vi nastavljate raditi i primate mirovinu primjenom mirovinskog faktora 0,5.
Ako je radna nesposobnost uzrokovana ozljedom na radu primjenom mirovinskog faktora 0,667.
Redovita invalidska mirovina zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti se isplaćuje primjenom mirovinskog faktora 0,8 (mirovina se vraća s 0,5 na 0,8 kada prestanete raditi).
 
Što to znači u praksi: vaša mirovina računa se umnoškom osobnog boda, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti mirovine.
 
Osobni bod se računa umnoškom prosječnog vrijednosnog boda (plaće tijekom radnog staža ostvarene u usporedbi s prosječnim hrvatskim plaćama) mirovinskog staža u obliku decimalnog broja i polaznog faktora.
Dakle, vaša svota mirovine se računa primjenom prethodno navedenih mirovinskih faktora ovisno o situaciji.
 
Također, invalidska mirovina zbog potpunog gubitka radne sposobnosti određuje se primjenom mirovinskog faktora 1,0.
Tada isplata teče po prestanku radnog odnosa, a pravo Vam se priznaje (te samim time i izračun mirovine se vrši prema podacima do tog dana) na dan nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti.
 
Propis koji sve ovo omogućava je Zakon o mirovinskom osiguranju.
 

Može se pokrenuti postupak za invalidsku mirovinu.
Zahtjev je potrebno pokrenuti putem izabranog liječnika primarne zdravstvene zaštite (obiteljski liječnik).
Mogući ishod: nema invalidnosti, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti.
Ukoliko bude djelomični gubitak, osoba može ako se dogovori s poslodavcem nastaviti raditi prema preostaloj radnoj sposobnosti i primati mirovinu (uz primjenu nižeg mirovinskog faktora radi zaposlenja, vraća se na viši nakon prestanka zaposlenja).
To što sada ima invaliditet nije obvezujuće za prava iz mirovinskog osiguranja, tu ide zasebno vještačenje preko Zavoda za vještačenje. Gleda se radna sposobnost u odnosu na poslove koje osoba obavlja, ako je u osiguranju, a u Vašem slučaju jest.
Može se podnositi i zahtjev za tjelesno oštećenje - biti će priznato ako postoji, naknade nema ako je ozljeda nastala van rada, ali sami status služi i za druga socijalna prava.
Moj odgovor se isključivo odnosi za pitanja iz mirovinskog osiguranja, a svakako osobe sa invaliditetom imaju i druga prava, nisam upućen, ali ostavljam drugima da se uključe ako znaju. Svakako, za ta prava mogu biti nadležni: Gradski/županijski upravni odjeli za socijalnu skrb i Centar za socijalni rad