Borbena7

Na ročištu se uvijek usmeno očitujete, te možete priložiti dokaze.

O prelasku koje granice je riječ?

Nije rečeno da može pobiti, već da može pokušati pobiti. Imate ovdje na stranici u desnom gornjem uglu tražilicu, pa pogledajte pod pojmom pobijanje i ništetnost, jer ima dosta objava na ove teme.

Zakon o obveznim odnosima regulira ovo područje, tako da se mogu koristiti njegove odredbe o pobojnosti i ništetnosti ugovora.

Kada inače dospijevaju njihovi računi?

Na osnovu čega se točno traži ta blokada?

U RH imate prijavljeno prebivalište?

Znači da sada ovrhovoditelj raspolaže sa ovršnom ispravom? Koliki je sada taj dug? Što imate u svom vlasništvu od imovine? Jeste li prijavljeni u RH?

Nije bitno, jer ih obvezuje cjenik.

Nije Vaša dužnost da poznajete točne članke, već kako Vam je rečeno, prijavite pa je dalje na njima da utvrde da li je bilo kršenja.

U postupku postoji više strana i sud ne može samo tako donositi odluke bez da drugu stranu informira o postojanju žalbe. Ovdje se radi o procesnoj obvezi suda da Vaš prijedlog (koji u postupku ima status žalbe) uz zaključak dostavi drugoj strani na očitovanje uz minimalni rok od 8 dana.

Parnični postupak se pokreće tužbom, a sukladno čl. 186. Zakona o parničnom postupku svaka tužba mora imati ispunjenje uvjete u pogledu svog sadržaja, pa je možda ovdje nastao problem u Vašem slučaju.

Vjerovnik pokreće postupka pred javnim bilježnikom koji donosi rješenje o ovrsi i dostavlja Vam ga. Nakon Vašeg uloženog prigovora, javni bilježnik cijeli spis šalje na nadležni sud, a potom sud u ovršnom postupku odlučuje o Vašem prigovoru. Tek po pravomoćnosti rješenja kojim se izvan snage stavlja rješenje o ovrsi javnog bilježnika, sud taj Vaš spis šalje na parnični odjel, a potom se zakazuje pripremno ročište i poziva Vas se da pred sudom dokažete svoje tvrdnje iz prigovora.

Uvijek se može pokušati osporavati, ali to treba i dokazati. U ovom slučaju se može raditi o pobojnosti ili ništetnosti ugovora, međutim kako sam rekla, u postupku treba dokazati pravnu osnovu, a to i nije baš jednostavno.

Svatko ima pravo pokrenuti postupak, ali svoje tvrdnje u tom postupku treba i dokazati. E sada, za precizan odgovor na ovo Vaše pitanje potrebno je više informacija, i naravno uvid u odredbe tog Vašeg ugovora.

Kada je bilo dospijeće plaćanja po tom dugu?

Ovrhe na Fini i kod poslodavca su isključivo poslane od strane ovrhovoditelja ili je u kojem postupku sudjelovao sud? Kada kažete da su na Fini prekinuta ovrha, što točno pod tim mislite, jer prekid sigurno nije u pitanju?

To što je u odnosu na Vas pokrenut jednostavni postupak stečaja potrošača ne znači da će taj postupak i biti okončan u Vašu korist. Treba na sudu dokazati da se dug nema od čega namiriti. Vi najbolje znate svoju situaciju, pa ako ima mogućnosti da ne uspijete u sudskom postupku, tada možete pokušati sa nagodbom i u slučaju da je postignete, o tome obavezno obavijestite sud. Mada sam mišljena, da bi ovdje bilo najbolje pričekati razvoj sudskog postupka ili eventualno poslati sudu požurnicu za postupanje.

Najbolje bi bilo osobno se obratiti javnom bilježniku i ukazati mu na situaciju, a možete i pisanim putem predložiti odgodu, te da s njom istovremeno svima dostavi i poziv sa novim datumom.

Rok zastare je u ovom slučaju 1. godina, a počinje teći prvog dana poslije dana kada je vjerovnik imao pravo zahtijevati ispunjenje obveze. Ukoliko je to i Vaš slučaj, tada nemojte zanemariti tu Opomenu već pošaljite prigovor (na račun) u kojemu se pozivate na zastaru potraživanja.

Možete tražiti obustavu postupka jer se ovrha vodi na prijašnjeg ovrhovoditelja koji je dug ustupio. Nakon toga B2 može ponovno pokrenuti novi ovršni postupka na istom ili nekom drugom predmetu ovrhe i to uz priloženi ugovor o cesiji, tako da obustavom ne postižete previše.

U ovom slučaju ovrhovoditelj Vam nije dužan odgovarati, a uz to on nema ovlasti izbrisati zabilježbu ovrhe u zemljišnim knjigama tj. zk odjel ovo radi isključivo po nalogu suda, te na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o obustavi postupka.

Ovo je posve netočno. Dugovi glase na njegovo ime i on je za njih odgovoran, te jedino on kao takav može biti ovršen. Nema nikakve potrebe za darovanjem, jer majka ne može biti ovršenik za tuđe dugove. Iza njegove smrti ona ne bi bila nasljednik.

Za njegov dug odgovara isključivo onaj tko ga naslijedi i pri tome odgovara samo do visine vrijednosti nasljedstava. Za njegovog života, on za svoje dugove odgovara isključivo samo svojom imovinom.

Da, na sva pitanja je odgovor da. Jedino bi nadodala da je autorsko djelo vlastita imovina autora i prihodi od autorskog djela zajednička su imovina dok traje bračna zajednica, ali nakon pripadaju samo autoru.