Borbena7

Bilo bi poželjno ovakav prostor prenamijeniti u stambeni prostor, naravno ako bi to bilo u skladu sa dokumentacijom prostornog uređenja. Ali ukoliko se ova nekretnina i dalje bude vodila kao poslovni prostor, svejedno je u njoj moguće stanovati i obavljati određenu poslovnu djelatnosti. U tom slučaju ugovor o najmu.

Što piše u toj odluci o prestanku radnog odnosa s kojim danom Vam prestaje radni odnos?

Što piše u ugovoru o otkaznom roku?

Pitam Vas, jer ste malo pomiješali odredbe Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama, sa odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (one tek trebaju stupiti na snagu). FINA je već obustavila provedbu ovrhe za sve dugove prema vjerovnicima iz I. grupe Zakona o otpisu dugova fizičkim osobama (otpisani su stupanjem zakona na snagu 21. srpnja 2018.), a u čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (on tek treba stupiti na snagu) stoji da će Fina prestati postupati, ako se tražbina ne naplati u roku od 3. godine od primitka u Finu, a nakon što po toj osnovi nije bilo nikakvih naplata posljednjih 6. mjeseci i to uzastopno sa računa ovršenika.

Skrbništvo se koristi radi zaštite osobe koja je lišena poslovne sposobnosti ili osobe koja iz nekih drugih razloga nije u mogućnosti štititi svoja prava i interese. Prema tome, ukoliko smatrate da je Vašem ocu potreban skrbnik, obavijestite centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite, jer oni su ti koji rješenjem imenuju skrbnika.

Sve ovo što ste naveli, oni su mogli urediti u ugovoru. Naime, Zakon o obveznim odnosima je dosta precizno uredio ovo pitanje. Osim što postoje izričito navedene tražbina koje se ne mogu ustupati, uz to dozvoljeno je da se i predmetnim ugovorom uglavi u posebnoj klauzuli (sporazum o necediranju) koji obvezuje vjerovnika da svoje tražbine prema dužniku ne smije uopće ustupiti tj. apsolutna zabrana ili da ih može ustupati, ali samo uz pristanak dužnika tj. relativna zabrana. Ali je problem u tome što ljudi potpisuju ugovor, ili da ga detaljno ne pročitaju, ili se nedovoljno informiraju, pa kasnije kada dug dođe na naplatu, nemaju pravno uporište za obranu od tvrtki kojima je ovo unosan posao.

O kojem točno zakonu/odredbi govorite?

Sve ovo što navodite smo raspravili, tako da mislim da nema smisla ponavljati se. Svakako, sretno Vam sa ovakvim tvrdnjama.

Na žalost, po ovom pitanju ne možete ništa napraviti. Još ste dobro i prošli, jednostavno takva je procedura. Opomenu ne možete pobijati, za nju nema pravnog lijeka, ona samo služi kao obavijest. Zato što Vam nisu dužni odgovarati. Ono trena kada ste podmirili dug, trebali ste o tome obavijestiti ovrhovoditelja tj. onoga tko Vam je posalo opomenu. Vi to niste napravili i oni su nastavili postupati po predmetu. Sad je pitanje, kad su oni pokrenuli postupak, kada ste Vi podmirili dug, jeste li podmirili dio ili sve itd. Kada niste reagirali po uplati duga, sada morate reagirati. Idite prigovorom i pobijajte ga u pogledu svih podatak koje smatrate pogrešnim, te tražite obustavu postupka jer ste dug podmirili. Naravno uz prigovor dostavljate i dokaze za svoje navode o pobijanju, kao i dokaze o uplati duga. I sve to preporučeno sa povratnicom šaljete javnom bilježniku koji Vam je i poslao rješenje o ovrsi. Također u prigovoru uz obrazloženje, obavezno morate navesti poslovni broj rješenja koji pobijate i morate ga vlastoručno potpisati.

U dopisima, obavijestima Itd, ne mora biti navedeno, ali u rješenju o ovrsi jednostavno mora biti naznačeno - tko Vas traži, na ime čega, koliki dug, kad je dospjeo na naplatu, od kada teku kamate i koje su kamatne stope, te točno naveden i obrazložen trošak. Dalje postupak ovisi o tome što ste naveli u prigovoru, što se sve platili i kada ste to platili.

Kao prvo, cesijom se dužnik ne smije dovesti u nepovoljni položaj nego li ga je imao prije cesiji. Znači, uspoređuje se položaj dužnika prije i poslije cesiji, a ne uspoređuje se položaj dužnika i cesionara. Dužnik i cesionara nemaju isti pravni polažaj i nikako se ne mogu uspoređivati. Kao drugo, prodavatelj duga (kao i svaki prodavatelj) je taj koji bira kome će što prodati, jer nema obavezu nikome ništa prodati, izbor je njegov. Zatim kao treće, prodavatelj duga sam odabire iznos za koji je spreman prodati dug, to je njegovo pravo da sa svojim dugovanjima raspolaže kako želi. I kao četvrto, zamislite da sve funkcionira kako ste Vi to naveli tj. da Vam je uskraćeno pravo da svoj dug za 10.000,00 kn kupite za 1,00 kn, pa zar ne mislite da bi u tom slučaju, svi mi radili milijunske dugove i potom ih otkupljivali za 1,00 kn?

Pogrešno gledate. Vaš položaj dužnika je cijelo vrijeme isti. Ako je dug bio 10.000,00 kn (plus kamate i troškovi), Vi ćete ga kao takvog i vratiti (ni lipe više od ovog iznosa), a to što je banka prodala dug za simboličan iznos, jednostavno nije briga ovršenika.

Banka svoj dug može prodati kome god želi i za iznos koji god želi. Ovršenik sa ugovorom o cesiji između banke i Eosa, nema ništa. To je pravni posao između njih dvoje. Sve da je banka Eosu prodala svoj dug za 1,00 kuna, ako oni imaju ugovor o cesiji za taj dug, tada mogu pokrenuti ovršni postupak protiv Vas. Ukoliko dođe do ovrhe preko suda, oni će morati dostaviti sudu ugovor o cesiji i bez da Vi to predlažete. Međutim ukoliko Vaši žalbeni razlozi budu ovo što ste naveli, tada od žalbe nećete imati nikakve koristi, samo dodatne troškove.

Svakako se obratite nadležnom Uredu državne uprave ili sindikatu, kako bi se evidentirali na listi kao zaposlenik koji želi zamijeniti mjesto rada, a sve s obzirom da oni vode ažurirane liste o takvim zaposlenicima.

Možda ste još u odnosu na ovaj dio, mogli tražiti temeljem čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona odgodu provedbe ovrhe do okončanja postupka po žalbi. Naime, propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu (kod Vas je to da je majka naslijedila veći dug nego li imovinu po ostavini), ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ukoliko istovremeno postoji i neki od razloga iz st. 1. toč. 1. – 10. navedog članka OZ (kod Vas je to da ste izjavili žalbu). Ukratko, navedena odredba konkretno znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjeni uvjeti iz te odredbe, a kod Vas jesu oba.

Onda Vam je sada spis po žalbi na Županijskom sud i trenutno možete samo čekati njihovu odluku. Ne znam na osnovu čega je tvrdio da takva isprava nije podobna za ovrhu, tako da ne mogu ništa reći. A ovaj dio, da majka kao nasljednik odgovara za dugove ostavitelja samo do visine naslijeđene imovine nije sporan.

Jeste koristili pravni lijek za ovo rješenje o ovrsi?

Zašto mislite da je to protupravno? U te dvije ovrhe koje se odnose za isto razdoblje, u obrazloženju rješenja im jasno piše na ime čega se potražuju ti različiti iznosi (glavnica, kamate ili troškovi), tu Vam je odgovor na to Vaše pitanje.

U Narodnim novinama jučer su objavljene, izmjene i dopune Zakona o stečaju potrošača (stupaju na snagu od 1. siječnja 2019.) https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_67_1364.html

Jeste sigurni da u ugovoru o međusobnim pravima i obvezama koji ste potpisali s HZZ-om, nema odredbe koja kaže da ste im dužni prijaviti svako kršenje prava od strane poslodavca?

Nezaposlena osoba treba se u roku od 30 dana (od prestanka radnog odnosa) prijaviti nadležnom Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i podnijeti zahtjev za novčanu naknadu. Od dokumenata možete priložiti zadnji ugovor o radu i obavijest o prestanku tog rada.

Zakon o radu prekid rada vezuje za korištenje godišnjeg odmora radnika. Pa ako je prekid rada između dva radna odnosa duži od 8 dana, radnik stječe pravo na godišnji odmor tek nakon šest mjeseci neprekidnog rada, jer se prekid rada između dva radna odnosa koji je duži od 8 dana tretira kao da se osoba prvi put zaposlila. Tako da je najduži rok prekida rada između dva radna odnosa 8 dana, ako želite koristiti pravo na godišnji. Kod mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, prekidi osiguranja ne nastaje samo ako s jednim danom prestaje radni odnos kod jednog poslodavca, a s drugim danom počinjete radni odnos kod drugog poslodavca, u protivnom duljina prekida nije bitna.

Nije tako strašno komplicirano, potrebno je samo malo prakse. Radi se o digitalnom certifikatu kojeg izdaje Fina (e-kartica ili USB token). Ovako se osigurava anonimnost ponuditelja, jer nakon što uplatite jamčevinu, i nakon prijave za sudjelovanje u nekoj e-dražbi, Fina Vam kao ponuditelju daje identifikator pod kojim anonimno sudjelujete u dražbi (za svaku dražbu dobijete novi identifikator).

E-dražba počinje objavom poziva za sudjelovanje u e-dražbi, sve je to na stranicama FINE (u aplikaciji Javna objava). Za to trebate imati Finin certifikat, uplaćenu jamčevinu prema pozivu za sudjelovanje i ispunjenu prijavu za sudjelovanje u e-dražbi. Pri tome jamčevina se uplaćuje na poseban račun FINE koji je otvoren samo za to.

Razumijem Vas u cijelosti. Problem je što u nas nitko ne odgovara za ništa. Nema odgovornosti, samim tim nema ni kazni i rezultat je ovakvo stanja. Fina nije bila ovlaštena uzeti ovakvu ispravu za izravnu naplatu. A novi ovrhovoditelji su išli jednostavnijim, bržim i ekonomičnijim putem (iako ima tu i njihovog neznanja).