stalno zaposlenje i otvaranje pausalnog obrta

[matija7777]

Poštovani,

 U planu mi je otvoriti pausalni obrt da mogu radtiti dodatno za jos par poslodavaca koji trebaju moje usluge.

Isto tako stalno sam zaposlen u jednoj firmi. Zanima me da li je moguce otovriti pausalni obrt i biti zaposlen? isto tako koje su prednosti a koji nedostaci kod ovakvog nacina rada? da li ima negdje upute vezano za ovakav slucaj?

[Ruby_Danderfluff]

Je, moguće je, time da ako radite za poslodavca kojemu biste konkurirali svojim paušalnim obrtom, tada Vam je potrebna suglasnost poslodavca, jer vrijedi zakonska zabrana natjecanja radnika s poslodavcem (vidite čl. 101. Zakona o radu). Kao paušalni obrtnik koji je istovremeno i zaposlen, plaćat ćete još manje doprinose i poreze nego oni koji imaju samo paušalni obrt, što je povoljno za Vas.

Vi nemate tu opasnost jer ste i zaposleni, ali kao čisti paušalni obrtnik morate posve promijeniti način razmišljanja: nema više plaćenog bolovanja, nema više godišnjeg odmora na teret poslodavca. Mirovina će Vam biti manja nego da ste u radnom odnosu, jer ćete plaćati samo paušalne doprinose i paušalni porez na dohodak.  Možete biti paušalni obrtnik samo do 300.000,00 kn prihoda godišnje, nakon čega postajete pravi obrtnik. Kod paušalnog obrta ne knjižite troškove, nego samo prihode, pa ne možete uzimati robu, opremu i sl. na obrt da Vam to predstavlja knjigovodstvenu olakšicu. 

Osim s odvjetnikom (vezano uz ovo pitanje zakonske zabrane tržišne utakmice radnika s poslodavcem), preporučujem Vas da zakažete i termin poslovnog savjetovanja s računovođom koji radi s tom vrstom obrtnika, s obzirom da nekih jedinstvenih uputa i iskustava nema na jednom mjestu. Odnosno, ono što će kod paušalnog obrta biti prednost Vama, možda nekome predstavlja nedostatak i obrnuto.

[VanzemaljacAlien]

Ljudi, mene zanima ista stvar. Kroz neki rok, razmišljam da otvorim ili svoj obrt ili j.d.o.o. Pružao bih intelektualne usluge, zakonske obveze svakog poslodavca. Što je bolje od to dvoje - obrt ili j.d.o.o.? Napominjem, za otvaranje navedenog, odnosno pružanje takvih usluga trebaju mi neka ovlaštenja od strane MUP-a i MRMS-a za bavljenje poslom. Obzirom da bi polako posao uhodavao "sa strane", a ne posvetio se odmah u startu 100% i živio samo od toga, bio bih i zaposlen na 8h, odnosno puno radno vrijeme kod svog matičnog poslodavca, a preostalu kvotu, one extra dopuštene sate bi radio kod sebe... moram li biti zaposlen u svom obrtu ili j.d.o.o.? Tj. pretpostavljam da mi to mora reći onaj koji mi daje uvjete za obavljanje tih poslova, a to su MRMS i MUP, jesam li u pravu ili se varam? Možda će tražiti da budem na 8h zaposlen u svom obrtu ili j.d.o.o., ali ipak imam pravo onda  raditi extra dodatne godišnje sate, onih 170h kod drugog nekog poslodavca, je li tako?

[Ruby_Danderfluff]

Postoji razlika kod obrta i j.d.o.o. - ako ste obrtnik, tada plaćate doprinose po osnovi obavljanja obrta paralelno s doprinosima kroz nesamostalni rad. Ako ste direktor j.d.o.o., a zaposleni ste negdje drugdje na plaću koja odgovara direktorskoj osnovici, tada se ne morate prijaviti na obvezna osiguranja po osnovi članstva u upravi trgovačkog društva.

[BRKICA00]

Jedino što bih dodao da ako se mislite raditi u svom j.d.o.o.-u i preko njega izdavati račune u svojstvu nezaposlenog direktora da to ići sve dok vam ne uleti porezni nadzor. Kad vam dođe porezna uprava u nadzor i vidi da se obavlja posao bez zaposlenih dobit ćete rješenje unazad o doprinosima koje trebate uplatiti jer je to za poreznu nesamostalni rad (radni odnos), a ne zastupanje firme. Ispada da se posao "obavlja sam od sebe" što ne priznaju.

Da to izbjegnete prijavite se se na 1 sat dnevno koliko možete ili nešto sitno naplatite preko ugovora o djelu čisto da imate papirnato pokriće.

[Ruby_Danderfluff]

prije 4 sati , BRKICA00 je napisao:

Jedino što bih dodao da ako se mislite raditi u svom j.d.o.o.-u i preko njega izdavati račune u svojstvu nezaposlenog direktora da to ići sve dok vam ne uleti porezni nadzor. Kad vam dođe porezna uprava u nadzor i vidi da se obavlja posao bez zaposlenih dobit ćete rješenje unazad o doprinosima koje trebate uplatiti jer je to za poreznu nesamostalni rad (radni odnos), a ne zastupanje firme. Ispada da se posao "obavlja sam od sebe" što ne priznaju.

Da to izbjegnete prijavite se se na 1 sat dnevno koliko možete ili nešto sitno naplatite preko ugovora o djelu čisto da imate papirnato pokriće.

Ja mislim da je to bezveze, ali je vrlo moguće da porezna to tretira na taj način, s obzirom da čujem da računovođe ipak savjetuju direktorima da se zaposle u svojim poduzećima. 

[VanzemaljacAlien]

1) kolika je direktorska osnovnica?

2) ovo mi je stvarno teška tema koju teško shvaćam - ali koliko uspijem isčitati, u slučaju da sam zaposlen kod poslodavca negdje, praktičnije i bolje mi je otvoriti j.d.o.o. zbog gore navedene "povlastice" - jer neću morati plaćati doprinose u svom poduzeću?

3) još moram provjeriti dopuštaju li mi ovlaštenja od MRMS/MUP da budem zaposlen na 1h u svom poduzeću kako bih mogao uredno usluge ispostavljati

[Ruby_Danderfluff]

1. oko 5.500,00 kn, no bolje projekcije troškova rada će Vam dati računovođa.

2. ako je ovako kao što kaže Brkica, dođe Vam na isto.

3. svakako provjerite.

[NutCoco]

Za 2020. godinu direktorska bruto osnovica je 5.682,30 kn.

Zaposlen sam u jednoj firmi na puno radno vrijeme. Uz njihovo dopuštenje zaposlio sam se u svojoj firmi kao direktor na 15 sati mjesečno (180 godišnje). Plaća u prvoj firmi je manja od navedene osnovice pa mi je bruto plaća u mojoj firmi razlika ta dva iznosa, koju kuna više točnije.

[BRKICA00]

prije 8 sati , Ruby_Danderfluff je napisao:

a mislim da je to bezveze, ali je vrlo moguće da porezna to tretira na taj način, s obzirom da čujem da računovođe ipak savjetuju direktorima

Niste jedini koji misle. Ne bih ništa komentirao da se to nije dogodilo jednom klijentu iz moje firme koji je mislio da tako može pa je dobio za uplatiti unazad nekih 20 tisuća kn jer je inspektor utvrdio da je riječ o nesamostalnom radu, a ne poslovima zastupanja

Bitno je pritom razgraničiti ulogu zaposlenika od uloge nezaposlenog člana uprave ili prokuriste, gdje potonji smiju samo zastupati društvo bez operativnog odrađivanja posla. Tako i uporaba imovine društva od njihove strane ne smije biti u funkciji rada. (ovo je sad već stari članak ali se prema novome odnosi i na direktore koji su nezaposleni).

prije 7 sati , NutCoco je napisao:

Za 2020. godinu direktorska bruto osnovica je 5.682,30 kn.

S time da na to još ide doprinos za zdravstvo pa je bruto II 6.619,88 kn (bruto 2 = ukupan trošak @VanzemaljacAlien)

[VanzemaljacAlien]

Dobro. Suma sumarum je da ako želiš raditi u svom j.d.o.o. i ispostavljati usluge svojim klijentima, kao i račune, ja moram biti zaposlen na 8h u svom j.d.o.o. jer sve ostalo nije pravno uredno?

[martinakiki]

Pozdrav! Radim kod drugog poslodavca, a htjela bih istovremeno otvoriti paušalni obrt. Vidim da je knjigovodstvo prilično jednostavno, ali me zanima još par stvari...

1. S obzirom da se većinom bavim pisanjem tekstova i članaka za portale ne znam koja bi bila moja djelatnost u popisu djelatnosti.

2. Također i prevodim, ali ne znam smijem li tu djelatnost imati u obrtu pošto po zanimanju nisam prevoditelj, ali moje znanje C1 razine potvrđuje diploma FFZG. 

3. Što se tiče naplate, mogu li imati račun kao običan word dokument ili mora biti fiskaliziran?

4. Gubim li ikakva prava kod poslodavca, godišnji, bolovanje i slično jer imam obrt? Nema tržišnog natjecanja u ovom slučaju, potpuno su različite branše.

5. Imaju li plaćanja računa klijenata iz inozemstva (npr. Slovenija ili Srbija) neku drugu proceduru? 

 

Hvaaala puuno

 

Martina

[BRKICA00]

1.) 63.99 (ostale informacijske uslužne djelatnosti). problem je što se pisanje članaka može svesti pod novinare koji pak spadaju pod slobodno zanimanje i ne mogu otvoriti paušalni obrt tako da morate paziti kod odabira djelatnosti

2.) po NKD-u to je 74.30 djelatnost (usluge prevoditelja i tumača) koje nisu na popisu vezanih obrta tako da možete

3.) dokument može biti u wordu i ne treba biti fiskaliziran dokle god vam naplata ide isključivo na račun. ukoliko želite primati i gotovinu mora biti račun fiskaliziran (i onda sve morate fiskalizirati kad imate fiskalnu blagajnu). morate ga imati u KPU isprintanog i pohranjenog te upisanog u knjigu prometa (ovo prvo dvoje se preporuča jer stvarno neko tolerira u pdf-u račun ali neko ne od poreznika)

4.) ne bi trebali

5.) trebali bi paziti na onaj prag stjecanja iz Unije. To će vam netko drugi objasniti jer ne znam toliko o tome

 

[martinakiki]

Hvala puno na iscrpnosti! 

1.

Prije 34 minuta, BRKICA00 je napisao:

63.99 (ostale informacijske uslužne djelatnosti).

Znači 63.99 bi pokrilo pisanje, a ne bih imala gore navedenih problema? Ili da pronađem neku drugu djelatnost? 

2. Znači nije problem moje prevoditeljsko ne(zvanje)? 😊

3. Radim i proofread tj. lekturu tekstova, ne znam smijem li i to? 

Neizmjerno sam vam zahvalna na savjetima...pokušat ću naći nekoga tko zna nešto o uplatama iz inozemstva...

Za Paypal nisam ni pitala, vidim da i drugi muku muče sa naplatom s Paypala pa neću u to ni ulaziti sada.

Pozdrav!

uređeno: 1. rujan 2020. od martinakiki

[BRKICA00]

1. jedna djelatnost ne može pokrit sve gore navedeno jer je razbijeno na više djelatnosti kad je donesen NKD. Najbolja opcija je da primarna djelatnost bude usluge prevoditelja, a onda da ostalo bude navedeno kao sporedna djelatnost

2. ne bi trebalo ali bi bilo pametno provjeriti u uredu za gospodarstvo za svaki slučaj (probajte ne reć da vam je to glavna djelatnost jer će vam odmah reć da ne može jer je to slobodna djelatnost)

3. naravno da može ali treba i registrirati tu djelatnost

4. imate na forum.hr lijepo to sve objašnjeno na temi o obrtnicima paušalcima u vezi paypala i vies baze

[martinakiki]

Hvala vam puno!!!

[martinakiki]

Pozdrav!

Prvo da zahvalim na svim odgovorima, bili su mi od velike pomoći. Obrt dobro radi, ali sad sam došla u fazu da moram odbijati poslove jer je moj "pravi posao" vrlo zahtjevan i jednostavno nemam vremena sve odraditi.

Možda netko zna da li paušalni obrt mogu imati i ako radim na pola radnog vremena? Ili bih tada morala otvoriti pravi obrt, ne paušalac.

Trenutno radim puno radno vrijeme, 40 h tjedno.

 

Hvala!

[Miljko]

Paušalni obrt nije vezan uz zaposlenje nego uz prihode pa dokle god su ispod 300.000 kn možete ga imati radili na 1, 4 ili 8 sati u firmi

[martinakiki]

Puno hvala na brzom odgovoru!🙋🏻‍♀️

[cutegirlsmom]

da se nadovežem na pitanja. da li se obrtnik dobitaš može zaposliti u drugoj firmi i kako onda to ide sa plaćanjem doprinosa? Hvala!

[Ruby_Danderfluff]

Može, plaćaju se i jedni i drugi doprinosi.

[cutegirlsmom]

prije 1 sat , Ruby_Danderfluff je napisao:

Može, plaćaju se i jedni i drugi doprinosi.

znači i doprinosi u obrtu i doprinosi kod poslodavca?

 

[Miljko]

Da, samo vam se onda umanji iznos doprinosa

[cutegirlsmom]

prije 9 sati , Miljko je napisao:

Da, samo vam se onda umanji iznos doprinosa

Molim pojašnjenje. Kako se umanji iznos doprinosa, gdje, u obrtu? Moram li se onda prijaviti na pola radnog vremena kod poslodavca, a drugu polovicu u obrtu?

[Miljko]

prije 11 sati , cutegirlsmom je napisao:

Kako se umanji iznos doprinosa, gdje, u obrtu?

Da, donese se potvrda poreznoj da ste zaposleni pa onda oni na temelju toga odrede novi iznos doprinosa koji treba platiti

[sivko]

, cutegirlsmom je napisao:

da se nadovežem na pitanja. da li se obrtnik dobitaš može zaposliti u drugoj firmi i kako onda to ide sa plaćanjem doprinosa? Hvala!

http://www.czposijek.hr/savjetovanje-i-informiranje/11-trebam-li-kao-vlasnik-ca-obrta-placati-doprinose-za-zdravstveno-i-mirovinsko-osiguranje-ako-sam-zaposlen-a-kod-drugog-poslodavca-97/

[cutegirlsmom]

prije 2 sati , sivko je napisao:

http://www.czposijek.hr/savjetovanje-i-informiranje/11-trebam-li-kao-vlasnik-ca-obrta-placati-doprinose-za-zdravstveno-i-mirovinsko-osiguranje-ako-sam-zaposlen-a-kod-drugog-poslodavca-97/

Ovo sve mi je jasno, ali ja nisam obveznik poreza na dohodak niti pausalac vec obrtnik obveznik poreza na dobit, te informacije nigdje ne nalazim. Hvala svima na brzim odgovorima!!!

[larissa005]

Poštovani,

nadovezujem se na ovu temu.

Otvorila bih paušalni obrt, djelatnost 46.19 Posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima. Kako sam paralelno u radnom odnosu, moj poslodavac u popisu djelatnosti koje obavlja ima navedenu i djelatnost Obavljanja trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu (nema upisane šifre jer je po ranijem NKDu). Poslodavac se prvenstveno bavi djelatnostima u području prometa. 

Jel se na mene u tom slučaju primijenjuje zakonska zabrana tržišne utakmice radnika s poslodavcem?

Hvala!

[Ruby_Danderfluff]

, cutegirlsmom je napisao:

Ovo sve mi je jasno, ali ja nisam obveznik poreza na dohodak niti pausalac vec obrtnik obveznik poreza na dobit, te informacije nigdje ne nalazim. Hvala svima na brzim odgovorima!!!

Poštovana, neću tvrditi sto posto, ali doprinosi su obvezno osiguranje s osnove obavljanja samostalne djelatnosti (za mirovinsko i zdravstveno osiguranje), pri čemu je, ali kažem, samo po meni, osnova s koje se oporezuje prihod od te samostalne djelatnosti (dohodak ili dobit) nebitan za određivanje doprinosa.

prije 3 sati , larissa005 je napisao:

Poštovani,

nadovezujem se na ovu temu.

Otvorila bih paušalni obrt, djelatnost 46.19 Posredovanje u trgovini raznovrsnim proizvodima. Kako sam paralelno u radnom odnosu, moj poslodavac u popisu djelatnosti koje obavlja ima navedenu i djelatnost Obavljanja trgovačkog posredovanja na domaćem i inozemnom tržištu (nema upisane šifre jer je po ranijem NKDu). Poslodavac se prvenstveno bavi djelatnostima u području prometa. 

Jel se na mene u tom slučaju primijenjuje zakonska zabrana tržišne utakmice radnika s poslodavcem?

Hvala!

Poštovana, opreza radi, rekla bih da da, slijedom čega svakako pitajte poslodavca smeta li mu da paralelno obavljate obrt koji će se baviti time i time. Dobijete li suglasnost, nema zime. 

[Miljko]

, cutegirlsmom je napisao:

te informacije nigdje ne nalazim

Godišnja osnovica za plaćanje doprinosa iz „druge djelatnosti“ je godišnji dohodak ili paušalni dohodak ili dobit od obrta ostvaren u poreznom razdoblju – godini za koju se određuju doprinosi (po isteku godine). Za „drugu djelatnost“ plaćaju se samo doprinos MIO – 10% (ili 7,5% I. stup + 2,5% 2. stup) i doprinos ZO – 7,5%. Ako je dohodak ili dobit za 2021. veći od 71.611,80 kn, doprinosi se obračunavaju na taj iznos (najviša godišnja osnovica za tzv. drugu djelatnost)