freestyle objavljeno: 8. prosinac 2007. Dijeli objavljeno: 8. prosinac 2007. Pozdrav šta mislite o sljedećem problemu, uhićenje bez naloga od strane redarstvene vlasti može se po ustavu čl 24 obaviti ukoliko postojo osnovana sumnja da je osoba počinila KD-a, međutim uhićenje po čl 95 ZKP-a bez naloga redarstvo može obaviti u slućaju postojanja osnove sumnje da je počinjeni KD. Sada ustav kao pretpostavku uhićenja traži postojanje osnovane odnosno viši stupanj sumnje dok ZKP traži osnovu sumnje kao dovoljan stupanj vjerojatnosti za uhićenje bez naloga. Nije li u tom slućaju ZKP u suprotnosti sa Ustavom pa na taj naćim sva uhićenja koja su poduzeta bez naloga uz postojanje osnove sumnje, zapravo nezakonita uhićenja. Pozdrav, napišite svoje mišljenje. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
pan odgovoreno: 8. prosinac 2007. Dijeli odgovoreno: 8. prosinac 2007. Razlika je "metafizička", odnosno kako si netko protumači Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Sizif odgovoreno: 9. prosinac 2007. Dijeli odgovoreno: 9. prosinac 2007. Čl. 95. o uhićenju bez naloga poziva se na čl. 102. ZKP-a u kojem se govori o osnovanoj sumnji. Jest pomalo zbunjujuće što se u čl. 95. govori o osnovama sumnje, a u čl. 102. o osnovanoj sumnju, ali mislim da nema nesuglasnosti s odredbama Ustava. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Utjerivaczakona odgovoreno: 9. prosinac 2007. Dijeli odgovoreno: 9. prosinac 2007. Takva nesuglasja zorno prikazuju tko piše naše zakone. Kada se ZKP i KZ pisao htjelo se pokazati kako je Hrvatske moderna država koja daje sva moguća prava osumnjičenima, okrivkljenima, optuženima, osuđenima i običnim građanima. Međutim takav zakon bi možda mogao funkcionirati u razviojenoj zemlji sa stabilnim, obrazovanim i učinkovitim pravosuđem koje je svjesno svoje ogromne odgovornosti u društvu. Kako u nas takvo pravosuđe ne postoji, onda je trebalo ZKP i KZ raditi drugačije, uz veća ograničenja za osumnjičenike i okrivljenike, uz veće posljedice. Novi prekršajni zakon je na području prekršaja uvoeo znatne novine i sigurno će se pokazati kako je takav zakon primjereniji RH nego onaj stari. Prekršajci su uvidjeli nakon godina blamaže da se zakon mora promjeniti iz temelja ograničavanjem prava okrivljenih. Slična sudbina očekuje i kazneno postupanje ili će se brojne afere nastavljati Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
jazz031 odgovoreno: 9. prosinac 2007. Dijeli odgovoreno: 9. prosinac 2007. freestyle je napisao: Nije li u tom slućaju ZKP u suprotnosti sa Ustavom pa na taj naćim sva uhićenja koja su poduzeta bez naloga uz postojanje osnove sumnje, zapravo nezakonita uhićenja. odrdbu čl. 95. st.2. točke 2. na koju se pozivaš trebaš pročitati od početk do kraja.. pa se tako u tim slučajevima radi o osnovama sumnje na počinjenje kaz. djela koje se progoni po službenoj dužnosti i postojanje pritvorskih razloga iz čl. 102. ZKP-a.. e, sad je već jasnije, jer je upravo ovim uvjetovanjem ZKP umanjio razliku Ustava i Zakona. i nije nezakonito uhićenje.. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Sizif odgovoreno: 10. prosinac 2007. Dijeli odgovoreno: 10. prosinac 2007. Prekršajci su uvidjeli nakon godina blamaže da se zakon mora promjeniti iz temelja ograničavanjem prava okrivljenih. To bi bilo pragmatično rješenje, istina, no zašto zbog nesposobnosti pravosuđa odgovornost treba prebacivati na građane? Nazadovanje u zaštiti ljudskih prava sigurno nije u duhu evolucije prava i ne pridonosi svrsi prava. Ograničiti prava u prekršajnom i i kaznenom postupku nije ista stvar, tj. posljedice nemaju isti obujam. Slažem se da je u prekršajnom postupku na snazi bila blokada sustava (koja ni novim zakonom nije potpuno uklonjena) i da su bile potrebne temeljite promjene, no zbog nesposobnosti pravosuđa ne treba u startu sankcionirati one na koje se određeni propis primjenjuje, već one koji isti (ne)primjenjuju. Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Utjerivaczakona odgovoreno: 10. prosinac 2007. Dijeli odgovoreno: 10. prosinac 2007. Ono što mi smatramo ograničavanjem prava, se u svijetu davno smatra normalna procedura. U nas ste npr. ako počinite prekršaj imali mogućnost da 3 instance odlučivaju u redovitom postupku! Policija prekršajni nalog. Prekršajni sud u redovitom postupku po prigovoru na prekršajni nalog i Visoki prekršajni sud po žalbi. Ovo je bilo poptuno nelogično i u velikom broju država ne postoji Citiraj Link to comment Dijeli na drugim stranicama Više opcija dijeljenja...
Preporučene objave
Uključi se u diskusiju
Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.