Jump to content

Učenje???


piroman

Preporučene objave

Znam da svako uči, pripema se na svoj način ali mene interesuje zar se to sve mora (bukvalno) znati. Uglavnom svi govore vazno je znati osnove, ja kad učim i čitam te zakone činimi se da je sve važno!

Mislim ti ispitivači koliko duboko idu u ispitivanje tih zakona.

Ili su stvarno važne samo osnove. Čitam po forumu i svi govore važne su osnove neće vas daviti sa detaljima.

Kada učim dodje mi muka od svih tih nabrajanja sve mi se u nekim djelovima čini slično glava me zaboli.

Želim samo iskustva. Koliko se dugo pripremate/pripremali?

Svi većinom kažu boje se ispita i ja se bojim. Nisam još podnio zahtjev, podnet ću ga kad budem otprilike spreman.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Danas sam pričala s curom koja je bila na ovom roku u petak. Kaže da je njih pitao onaj glavni iz ZUP-a jer da su svi drugi bili na bolovanju i da je bio super, ali kaže, čim si VSS dere po težim pitanjima.

 

Da li vi možete zapamtit onaj Zakon o držvnim službenicima? Meni je to za plakat. Kad se sjetim svih onih odbora, komisija, i srački, zlo mi je.

 

Osnove, da ok, osnove, ali sve mi se čini da ubodu i u detalje. Pogotovo sa ZUP-om. Ja npr. nema šanse da zapamtim kad se nešto odbija/odbacuje zaključkom a kada rješenjem. UGhhhhhh!!!! :-x

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

ljudići znam da je lako biti general nakon bitke, ali 3 mjeseca???? nemojte molim vas paničariti. ako doista tako dugo učite vi ćete tamo biti bolji od ispitivača, vjerujte!!! ja sam učila otprilike mjesec dana, poziv sam dobila tri tjedna prije i učila intenzivno...svaki ispit je trajao oko 5 minuta...

mislim, neću pametovat, ali vi ste sada svi već spremni rasturit taj ispit :palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Gasta, darling, svaka čast ali gle npr. moj problem danas: Vozim se iz Plodina doma i objašnjavam frendici kako imam jednu obnovu postupka za napravit i onda onako RUPA u glavi, ne znam da li se rješenje ukida, ponioštava mijenja ili WHAT???!!! :buljoki:

Za krepat je!

 

P.S. Ekipica, ajmo si ovdje odgovarat na pitanja na koja ne znamo odgovore a iz OPćeg dijela! Hvala!

 

Ja već imam jedno: načelo SVRSIHODNOSTI? Nikad čula! :-o

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

maja, sister, načelo svrsishodnosti je povezano sa načelom ekonomičnosti, tj. ta dva načela su međusobno povezana. a odnosi se na to da se upravni postupak treba voditi na način da se što prije postigne određeni cilj, znači da se što manje gubi vremena.. ovo je sa onog audio zapisa - zato zvuči ovak laički, to sam ja svojim riječima..

inače nigdje drugdje nisam to načelo vidjela

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

nije isto što i efikasnost sigurno,

 

ja sam iskopao ovo:

 

U osnovi je bitno da se slobodno ocjenjivanje mora zasnivati na pravnoj normi. Slobodno ocjenjivanje ili postupanje bez podloge u pravnoj normi značilo bi samovolju i nezakonitost.

 

 

Kontrola akata u kojima je slobodna ocjena

 

Postupati po slobodnoj ocjeni ne znači biti oslobođen svakog oblika kontrole i nadzora. Diskrecijska ocjena nije u sferi legalnosti, već u sferi oportuniteta. Zbog toga kontrolu pravilnog diskrecijskog odlučivanja mogu obavljati samo oni organi koji imaju ovlaštenje da obavljaju nadzor nad oportunošću upravnih akcija, odnosno svrhovitošću upravnih akata (obično organi koji odlučuju u povodu žalbe u drugostupanjskom postupku).

Nasuprot tome, čista kontrola zakonitosti ne obuhvaća ispitivanje diskrecione ocjene.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Načela upravnog poostupka propisana su Zakonom o općem upravnom postupku. I to na samom početku. Neznam jel ima svrhe copy/paste ali evo ako vam se ne da tražiti:

 

Načelo zakonitosti

Članak 4.

(1) Organi, ustanove i druge pravne osobe, koje postupaju u upravnim stvarima, rješavaju na temelju zakona, drugih propisa državnih organa i na temelju općih akata ustanova i drugih pravnih osoba koje one donose na temelju javnih ovlasti.

(2) U upravnim stvarima u kojima je organ zakonom ili na zakonu utemeljenim propisom ovlašten da rješava po slobodnoj ocjeni, rješenje mora biti doneseno u granicama ovlaštenja i u skladu s ciljem u kojem je ovlaštenje dano.

(3) Odredbe ovog zakona važe i za slučajeve u kojima je organ ovlašten da u upravnim stvarima rješava po slobodnoj ocjeni.

 

Zaštita prava građana i zaštita javnog interesa

Članak 5.

(1) Pri vođenju postupka i rješavanju organi su dužni strankama omogućiti da što lakše zaštite i ostvare svoja prava, vodeći pri tome računa da ostvarivanje njihovih prava ne bude na štetu prava drugih osoba ni u suprotnosti sa zakonom utvrđenim javnim interesom.

(2) Kad službena osoba, s obzirom na postojeće činjenično stanje, sazna ili ocijeni da određeni građanin ili organizacija ima osnove za ostvarenje nekog prava, upozorit će je na to.

(3) Ako se na temelju zakona strankama nalažu kakve obveze, prema njima će se primjenjivati one mjere predviđene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postiže svrha zakona.

 

Načelo efikasnosti Članak 6.

Kad organi, ustanove i druge pravne osobe rješavaju u upravnim stvarima, dužni su osigurati efikasno ostvarivanje prava i interesa građana, poduzeća, ustanova i drugih pravnih osoba.

 

Načelo materijalne istine

Članak 7.

U postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom cilju moraju se utvrditi sve činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja.

 

Načelo saslušanja stranke

Članak 8.

(1) Prije donošenja rješenja stranci se mora pružiti mogućnost da se izjasni o činjenicama i okolnostima koje su od važnosti za donošenje rješenja.

2) Rješenje se može donijeti bez prethodnog izjašnjenja stranke samo u slučajevima kad je to zakonom dopušteno.

 

Ocjena dokaza

Članak 9.

Koje će činjenice uzeti kao dokazane odlučuje ovlaštena službena osoba po svojem uvjerenju, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

 

Samostalnost u rješavanju

Članak 10.

(1) Organ vodi upravni postupak i donosi rješenje samostalno u okviru ovlaštenja danih zakonom, drugim propisima i općim aktima.

(2) Ovlaštena službena osoba organa nadležnoga za vođenje postupka samostalno utvrđuje činjenice i okolnosti, i na podlozi utvrđenih činjenica i okolnosti primjenjuje propise odnosno opće akte na konkretni slučaj.

 

Pravo žalbe

Članak 11.

(1) Protiv rješenja donesenoga u prvom stepenu stranka ima pravo žalbe. Samo se zakonom može propisati da u pojedinim upravnim stvarima žalba nije dopuštena, i to ako je na drugi način osigurana zaštita prava i zakonitosti.

(2) Ako nema organa uprave drugog stepena, žalba protiv prvostepenog rješenja može se izjaviti samo kad je to zakonom predviđeno. Tim zakonom odredit će se i organ koji će rješavati o žalbi.

(3) Uz uvjete iz ovog zakona stranka ima pravo žalbe i kad prvostepeni organ nije u određenom roku donio rješenje o njezinu zahtjevu.

(4) Protiv rješenja donesenoga u drugom stepenu žalba nije dopuštena.

 

Konačnost rješenja

Članak 11a.

Rješenje protiv kojeg nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (konačno u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla kakvo pravo, odnosno kojim su stranci određene kakve obveze, može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni.

 

Pravomoćnost rješenja

Članak 12.

Rješenje protiv kojega se ne može izjaviti žalba niti pokrenuti upravni spor (pravomoćno rješenje), a kojim je stranka stekla određena prava, odnosno kojim su stranci određene neke obveze, može se poništiti, ukinuti ili izmijeniti samo u slučajevima koji su zakonom predviđeni.

 

Ekonomičnost postupka

Članak 13.

Postupak se ima voditi brzo i sa što manje troškova i gubitka vremena za stranke i druge osobe koje sudjeluju u postupku, ali tako da se pribavi sve što je potrebno za pravilno utvrđivanje činjeničnog stanja i za donošenje zakonitoga i pravilnog rješenja.

 

Pomoć neukoj stranci

Članak 14.

Organ koji vodi postupak brinut će se da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje sudjeluju u postupku ne budu na štetu prava što im po zakonu pripadaju.

 

Upotreba jezika i pisma

Članak 15.

(1) Upravni postupak vodi se na jeziku i pismu koji su u službenoj uporabi kod organa kod kojega se vodi postupak.

(2) Pripadnicima svih naroda i manjina jamči se sloboda služenja svojim jezikom i pismom u upravnom postupku, pod uvjetima utvrđenim posebnim zakonom.

 

Svima vam bilo sretno, sretno i sretno na ispitu!!!

:palac:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Halo, ljudi, pa kaj vam je? To je pitanje koje su ekšli pitali na ispitu, a ja se sva raspametila jer ne znam odgovor. Najgore mi je kad se nečeg sjetim pa ne znam da li je ovo ili ono, pa idem gledat u ZUP. Aj ma....

 

Mene ubijaju izvanredni pravni ljekovi, ono poništavanje, ukidanje, mijenjanje, nikad ne znam kaj je kaj ili kad je koje.

 

Ispit prijavljujem ja ili me iz kadrovskog prijave? Ne usudim ih se zvat jer su malo :azdaja:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

svi prolazimo ista iskustva.....ja kad sam učila, kad sam iz jednog predmeta došla do kraja više nisam znala kaj je na početku..mislila sam sad kad će me nešto pitati iz jednog predmeta ja uopće neću znati iz čega je to??? jednostavno nisam znala kako ću se prešaltati sa jednog ispita na drugi. isto tako zadnji tjedan sam najmanje učila jer upravo, kako pixy kaže, dođe do zasićenja, ne da ti se više i samo jedva čekaš da dođeš na ispit i neka bude kako bude..a ja vam kažem sve će biti ok...nisu to kriteriji na kakve ste naučili kada ste studirali. :dvoje:

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ljudi dragi!

ja pripremam pravosudni, pa sam slucajno zalutala na ovaj topic.

 

Uglavnom, DSI sam polagala prije malo vise od godinu dana i moram reci da je stvarno, al stvarno pljuga!

ne se bojat!

ja sam isto kao pravnica bila u frci od onog "VSS pitaju detaljno, a pravnike jos i vise!".

pa sam nastrebala izvanredne pravne lijekove po ZUP-u do detalja, svakakva nabrajanja i sl.

 

MEDJUTIM, vjerovali vi ili ne, pitaju zaista osnovno. Recimo, curu sa SSS pitali su koje vrste odluka se donose u upravnom postupku, a tek mene kao VSS pravnicu pitali su "tesko" pitanje o cemu se odlucuje rjesenjem, a o cemu zakljuckom i u kojem roku upravno tijelo donosi rjesenje.

 

Jos jedna stvar za pravnike - ako je upravno na PF u Zagrebu na skali od 1-10 tesko za 10, onda je cijeli ovaj ispit za 2.

 

I zaista nisu rusili nikoga tko je znao bar nesto. Ako ste bili na onim seminarima za pripremu, pogledajte si biljeske i naucite to sto su tamo istaknuli kao bitno, i to vam je sigurno dovoljno!

 

Sretno svima!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Evo i ja zalutala na dsi kojeg sam polozila prije nekoliko mjeseci. Moj savjet, samo ucite i ucite i tu upravu prokletu i sve napravite pa koliko ide. Ako niste pravnici nece vas maltretirat,ako jeste moze vam se potrefit komisija da vas bas pita izv. pravne lijekove.(kad sam ja bila na roku, ispitivac iz uprave je moje kolegice ispitivao jako dugo i detaljno, a onda smo dosle nas koliko je ostalo i valjda mu se zurilo i pitao nas svega 15 min, jer se na ovim prije valjda ispucao). Tako da nemojte nista preskakati! O svemu znati nesto i bit ce ok!

 

A sad na ucenje..tko za DSI..tko za pravosudni..

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Zamolila bi dobre dušice da mi odgovore na sljedeća pitanja:

1.Što se radi od zavrsetka pregovora do potpisivanja ugovora o punopravnom clanstvu?

2.Tko sve potvrduje ugovore u EU?

3.Tko trenutno predsjedava a tko je sljedeci, a tko je bio prije?

4.Koliko smo poglavlja završili u pregovorima s EU?5.Koji je cilj Slovenskog predsjedanja?

 

 

Unaprijed se zahvaljujem!

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

 

3. Vijećem Eu predsjedava Slovenija, Portugal prije nje je bio u 2. polovici 2007., a nakon Slovenije će predsjedavati u 2. polovici godine Francuska.

 

4. 35 poglavlja sveukupno ali se pregovori vode u njih 33, jer se o poglavljima Institucije i Ostala pitanja ne pregovara, 16 poglavlja otvoreno od čega su dva privremeno zatvorena Znanost i istraživanje, i Obrazovanje i kultura.

 

CIlj Slovenskog predsjedanja: politika širenja EU-a na države zapadnog Balkana i pitanje Kosova

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

1. Kada se pregovori privremeno zatvore u svim poglavljima, Europsko vijeće u svojim zaključcima obilježava dovršetak pregovora s državom kandidatkinjom.

Rezultati pregovora zatim se ugrađuju u odredbe nacrta Ugovora o pristupanju, u čijoj izradi sudjeluju predstavnici država članica i institucija Europske unije te predstavnici države kandidatkinje.

Nakon postizanja dogovora između Europske unije i države kandidatkinje o tekstu nacrta Ugovora o pristupanju tekst se upućuje u odgovarajući postupak u institucijama i državama članicama Europske unije te državi kandidatkinji.

Na temelju nacrta Ugovora, a prije njegova potpisivanja, Europska komisija mora donijeti konačno mišljenje o zahtjevu za članstvo države kandidatkinje, Europski parlament dati suglasnost, a Vijeće na kraju donijeti jednoglasnu odluku o prihvaćanju nove države članice i njezina zahtjeva za članstvo. Država kandidatkinja otada se smatra državom pristupnicom.

Ugovor potpisuju najviši dužnosnici država članica Europske unije i države pristupnice te se Ugovor upućuje u postupak potvrđivanja (ratifikacije) sukladno ustavnim odredbama svake od država potpisnica.

Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju država pristupnica počinje sudjelovati u radu tijela Vijeća Europske unije i Europskoga parlamenta kao aktivni promatrač.

Da bi Ugovor o pristupanju stupio na snagu, trebaju ga potvrditi (ratificirati) parlamenti država članica i države pristupnice.

Prije potvrđivanja Ugovora o pristupanju većina država pristupnica provodi i referendum na kojem građani donose konačnu odluku o ulasku države u članstvo Europske unije.

Stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju uobičajeno na utvrđeni datum, pod uvjetom da je dovršen proces ratifikacije, država pristupnica postaje članica Europske unije.

 

 

:amen:

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Razlika između EZ i EU

 

Europska unija (EU): ustrogo pravnom smislu, EU se odnosi na Ugovor o Europskoj uniji (UEU) koji je stupio na snagu 1993, a sadrži odredbe o unutarnjem tržištu (također poznatom kao Europska ekonomska zajednica-EEZ), zajedničkoj vanjskoj i sigurnosnoj politici te pravosuđu i unutarnjim poslovima. Međutim EU je u svakodnevnom jeziku uobičajen pojam za suradnju uspostavljenu kroz UEU i UEZ(Ugovor o osnivanju Europske zajednice).

 

Europska zajednica (EU) sada je naziv za Europsku ekonomsku zajednicu ili Ugovor iz Rima iz 1958. godine, koji je danas proširen kako je gore navedeno. Tim su Ugovorom propisane odredbe o unutarnjem tržištu, kao i određen broj gospodarskih politika, kao što su regionalna i poljoprivredna politika. Taj dio suradnje koji tehnički možemo nazvati EZ, temelji se na zajedničkim postupcima za donošenje propisa i pod nadležnošću je Suda EZ-a. To također uključuje Europsku zajednicu za ugljen i čelik i Euratom.

 

Ustav za Europu ili Ustavni ugovor kako ga još zovu

 

Na ovoj stranici imaš o njemu (potpisan je 2004. g. u Rimu ali nije nikada ratificiran) ali to je stvar prošlosti jer su ga Francuska i Nizozemska referendumom odbile ratificirati. Naravno, treba znati koja mu je bila svrha itd.

http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=143#ustav

Ustvari jednom rečenicom svrha mu je bila nakon velikog petog proširenja EU napraviti promjene koje bi omogućile i daljna proširenja EU.

 

Novi ugovor, kojim EU zamjenjuje Ustavni ugovor, zove se Reformski ugovor. Potpisan je u Lisabonu, u prosincu prošle godine i sada ga treba ratificirati (mislim da sam pročitala da ga je već Mađarska ratificirala).

Najvažnije promjene: -novi sustav dvostrukog odlučivanja

-uvođenje funkcije predsjednika Europskog vijeća na dvoipolgodišnji mandat

-ne spominju se simboli, zastava i himna EU-a a izbačena je i riječ ustav

-nekim zemljama su napravljeni ustupci (Italija, Poljska, Bugarska i Austrija)...

Nešto više o njemu na:

http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=391 i na http://www.entereurope.hr/cpage.aspx?page=clanci.aspx&pageID=13&clanakID=2246

 

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

  • 2 tjedna kasnije...

Pročelnik u tijelima državne uprave NE u lokalnoj! Mi može netko reć više o tome?

 

I ovo: koje akte donosi Vlada RH? Da li je dobar odgovor: uredbe, poslovnik, rješenja, zaključke i odluke?

 

Hvala!

 

Bit će toga još!

p.s. prijavila sam i još mi nisu niš javili. Ej, možete vjerovat da je iz ureda prijava u kadrovski poštom putovala 3 dana!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Bok!

Čelnici u državnoj upravi su:

Predstojnik u uredima državne uprave u županijama.

Ravnatelj u državnim upravnim organ.

Državni tajnik u središnjim državnim uredima. Ministar u ministarstvima

Predstojnik je jedini koji se bira na temelju javnog natječaja, a imenuje ga vlada RH, ostali su dužnosnici RH.

Pročelnici su u tijelima lokalne i područne samouprave, a ne u državnoj upravi, bar sam ja to tako shvatila.

Ovo pitaju!!!

Ovo s Vladom je točno!!

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Ovo je sve ok osim što u gradu Zagrebu (pošto ima status i grada i županije i ima gradsku skupštinu) postoje dvije vrste pročelnika: jedni koji obavljaju poslove iz samoupravnog djelokruga grada i drugi koji obavljaju samo poslove državne uprave.

 

A što se tiče čelnika i dužnosnika čelnik je i predstojnik ureda državne uprave u županiji, znači čelnik je svaki onaj koji je na čelu nekog tijela, upravne organizacije, središnjeg državnog ureda, ispostave...

Dužnosnik je po zakonu o državnim službenicima NN 92/05 nakon ovih zadnjih izbora samo ministar u ministarstvu, državni tajnik u ministarstvu, državni tajnik u središnjim uredima i ravnatelj na čelu upravne organizacije dok se npr ukida funkcija pomoćnika ministra koja je do sada bila dužnosnička funkcija a od sada će se zvati ravnatelj i birat će se putem javnog natječaja.

Dužnosnici su političke funkcije dok se državni službenici biraju putem natječaja i moraju ispunjavati određene uvjete definirane zakonom.

 

Da potkrijepim ovo citiram iz zakona NN 92/05:

 

Promjena statusa pojedinih državnih dužnosnika

 

 

 

Članak 151.

 

(1) Na dan stupanja na dužnost Vlade nakon prvih parlamentarnih izbora položaji tajnika ministarstva, ravnatelja (direktora) u ministarstvu, zamjenika tajnika Vlade, predstojnika ureda Vlade, zamjenika državnog tajnika središnjeg državnog ureda te zamjenika i pomoćnika ravnatelja državne upravne organizacije, postaju radna mjesta državnih službenika, a dosadašnji položaji pomoćnika ministara ukidaju se.

 

(2) Osobe zatečene na položajima iz stavka 1. ovoga članka nastavljaju obavljati dotadašnje poslove i imaju pravo na plaću prema dotadašnjim rješenjima do imenovanja službenika na ta radna mjesta na temelju natječaja sukladno odredbama ovoga Zakona, a nakon toga, ako ne budu ponovno imenovani, Vlada će donijeti odluku o njihovom razrješenju od dužnosti.

 

(3) Natječaj za imenovanje na radna mjesta iz stavka 1. ovoga članka raspisat će se najkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na dužnost Vlade nakon prvih parlamentarnih izbora nakon počet­ka primjene ovoga Zakona.

 

(4) Razriješeni dužnosnik iz stavka 2. ovoga članka, koji je prije imenovanja na dužnost bio državni službenik, ima pravo rasporeda, bez natječaja, u državno tijelo u kojem je bio u državnoj službi prije imenovanja na dužnost ili u drugo državno tijelo, ukoliko postoji slobodno radno mjesto za koje ispunjava propisane stručne uvjete. Zahtjev za raspored razriješeni dužnosnik mora podnijeti najkasnije u roku od 30 dana od dana razrješenja, čelniku tijela u kojem je bio u službi prije imenovanja.

 

(5) Razriješeni dužnosnik iz stavka 2. ovoga članka, koji prije imenovanja na dužnost nije bio državni službenik, kao i razriješeni dužnosnik iz stavka 4. ovoga članka, koji ne podnese zahtjev za raspored u državno tijelo u kojem je bio u državnoj službi prije imenovanja na dužnost, ostvaruju pravo na naknadu sukladno zakonu kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika.

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

U provođenju nadzora nad obavljanjem poslova državne uprave Vlada može:

1. ukinuti propise tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne samouprave u povjerenim im poslovima državne uprave,

2. podnijeti zahtjev Ustavnom sudu Republike Hrvatske za ocjenu suglasnosti propisa pravnih osoba koje imaju javne ovlasti u povjerenim im poslovima državne uprave

3. raspraviti stanje u pojedinom tijelu državne uprave, tijelu jedinica lokalne i područne samouprave ili pravnoj osobi koja ima javne ovlasti te odrediti mjere koje su to tijelo, tijelo jedinice lokalne samouprave i uprave ili pravna osoba koja ima javne ovlasti dužni poduzeti radi izvršavanja poslova državne uprave iz svog djelokruga, a osobito razriješiti, odnosno predložiti razrješenje čelnika tijela državne uprave, tijela jedinice lokalne samouprave i uprave, odnosno pravnih osoba koje imaju javne ovlasti

4. pokrenuti postupak za utvrđivanje odgovornosti službenika i namještenika,

5. poduzeti i druge mjere u skladu sa zakonom i drugim propisima.

 

Link to comment
Dijeli na drugim stranicama

Uključi se u diskusiju

Možete objaviti sada i registrirati se kasnije. Ako imaš korisnički račun, prijavi se ovdje kako bi objavljivao s tim računom.

Posjetitelj
Odgovori na ovu temu...

×   Zalijepili ste sadržaj sa formatiranjem..   Ukloni formatiranje

  Only 75 emoji are allowed.

×   Your link has been automatically embedded.   Display as a link instead

×   Vaš je prethodni sadržaj vraćen..   Očisti

×   Ne možete direktno lijepiti slike. Prenesite ili unesite slike iz URL.



×
×
  • Napravi novi...

Važna informacija