Darovni ugovor i zastara na nužni dio?

[trozubac]

Poštovanje.,

 

Imam kćer iz prvog braka,te dvije kćeri sa njemicom za koje ne plaćam alimentaciju jer ne radim a ja živim u Hrvatskoj.Kako imam u vlasništvu kuću u kojoj živim,istu tu kuću htio bi darovati svojoj kćeri iz prvog braka koja je u isto u inozemstvu (njemačkoj).

1.mogu li te njene tzv.polusestre tražiti pobijanje darovnog ugovora i u kojem roku?

2. je li istina da nakon 10 godina po darovanju nastupa zastara za potraživanjem nužnog dijela?

[Matrix]

Kcerke iz drugog braka imaju ista nasljedna prava kao i kcerka iz prvog braka.

Pravo da pobijaju takav ugovor imali bi u roku od godine dana od dana kad su saznale za svoja nasljedna prava,a najkasnije u roku od 10 godina,dok je rok prema nepostenom posjedniku duplo duzi.

[trozubac]

nisam vas razumio jer pričate o nasljednim pravima???(ne radi se o ostavini), mislim na darovni ugovor.

-zar je moguće tražiti nužni dio a ja sam još živ???.,

-a u slučaju moje smrti.,da li bi moja kćerka bila dužna vratiti kuću kao daroprimac u ostavinsku masu kako bi se namirile i njene polusestre?.,

- ako mi možete pojasni uz što se konkretno veže rok od 10 godina? hvala

[Matrix]

Ok,navedeni rokovi se odnose na ostavinu,medjutim pravo na nuzni dio je regulirano nasljednim pravom.

Članak 69.ZON

(1) Nužni nasljednici su ostaviteljevi potomci, njegova posvojčad i njihovi potomci te njegov bračni drug.

Članak 70.

(1) Pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio.

(2) Raspolaganja za slučaj smrti koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna su.

Članak 78.

Kad je povrijeđen nužni dio, raspolaganja oporukom umanjit će se, a darovi će se vratiti koliko je potrebno da bi se dopunio nužni dio. Prvo se umanjuju raspolaganja oporukom, pa ako nužni dio time ne bi bio podmiren, vraćaju se darovi.

Članak 84.

Umanjenje raspolaganja oporukom može se zahtijevati u roku od tri godine od proglašenja oporuke, a povrat dara - u roku od tri godine od ostaviteljeve smrti, odnosno od dana pravomoćnosti rješenja o proglašenju ostavitelja umrlim, odnosno o utvrđenju njegove smrti....

[renvoi]

1.mogu li te njene tzv.polusestre tražiti pobijanje darovnog ugovora i u kojem roku?

 

Kad već to pitate, morate navesti razlog zbog kojeg bi one pobijale ugovor. Jer teško je dati odgovor na Vaše pitanje koje je preopćenito.

 

je li istina da nakon 10 godina po darovanju nastupa zastara za potraživanjem nužnog dijela?

nužni dio mogu zahtijevati tek nakon Vaše smrti, sve do pravomoćnog okončanja ostavinskog postupka.

[trozubac]

evo opširnijeg objašnjenja;

živio sam i radio u njemačkoj,međutim nakon rastave od prve supruge sa kojom imam kćer,spetljao sam se s njemicom s kojom imam dvoje djece...kako su me počeli pritiskati sa alimentacijom ,dao sam otkaz i

* pobjegao*u rodnu Hrvatsku gdje živim od nešto ušteđevine ali normalno da ni tu ne radim jer bi mi opet uzimali iz plaće.

 

kako imam kuću u svom vlasništvu 1/1 darovao bih tu kuću svojoj kćeri iz prvog braka,jer se plašim ulaska Hrvatske u EU.,a i iz razloga da njenje tzv.polusestre dns sutra ništa ne dobe.,da sve ostane 1/1 mojoj prvoj kćeri.

 

kakv ugovor sklopiti ? , i nisu mi jasni zastarni rokovi na pobijanje darovnog ugovora za života i /ili nakon moje smrti...

[renvoi]

kakv ugovor sklopiti ? , i nisu mi jasni zastarni rokovi na pobijanje darovnog ugovora za života i /ili nakon moje smrti...

 

Onda je najbolje sklopiti ugovor o doživotnom ili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju.

Takve ugovore ili ugovor o darovanju, kćerke bi mogle pobijati u roku od tri godine od sklapanja ugovora (tzv. pobijanje dužnikovih pravnih radnji).

U slučaju da s kćerkom sklopite ugovor o doživotnom ili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, nakon Vaše smrti druge dvije kćerke ne bi imale pravo na nužni dio.

[trozubac]

a *recimo* da sam umro,a za života sam napravio darovni ugovor ... znači ja sam bez ikakve imovine u trenutku smrti.,kuća glasi na 1.kćer po darovnom ugovoru.... ostavinu ne bi trebalo ni provoditi jer u času smrti nemam imovine,zanima me bi li njene sestre mogle tražiti POVRAT nasljeđenog dara u ostavinsku masu??? ,a da pri tome namire nužni dio????... ( njene sestre su iz vanbračne zajednice)...

[Matrix]

Bez obzira sto su kcerke izvanbracne,to neumanjuje njihova prava,sto znaci da mogu i imaju pravo da pobijaju darovanje.

Korisnik "renvoi"vam je dao savjet u vezi ugovora o dosmrtnom ili dozivotnom izdrzavanju,i nedvojbeno je da je takav vid pravnog posla kao temelj stjecanja prava vlasnistva kudi kamo sigurniji jer se radi o teretnom ugovoru,medjutim ima jedna sitnica koja moze dati osnov vasim kcerkama da utvrdjivaju pobojnost i takvog ugovora.Naime,u prvom vasem postu ste naveli da je i kcerka kojoj ste odlucili prenijeti pravo vlasnistva,u Njemackoj,sad neznam jeli ona tamo stalno ili privremeno nastanjena,ali to daje osnov dvjema kcerkama da dokazuju kako davateljica uzdrzavanja nije mogla ispunjavati ugovorene obveze,jer ste vi ipak u RH.

Ovo pisem jer svaku cinjenicu treba iz opreza uzeti u obzir,pa samim tim bi trebalo paziti kakve ugovorene obveze bi uglavljivali u ugovor na koje bi se davateljica uzdrzavanja obvezala.,da to nebudu obveze za koje bi se utvrdilo kako su bile neizvodljive.

[renvoi]

pa samim tim bi trebalo paziti kakve ugovorene obveze bi uglavljivali u ugovor na koje bi se davateljica uzdrzavanja obvezala.,da to nebudu obveze za koje bi se utvrdilo kako su bile neizvodljive.

 

Slažem se. Vodite o tome računa prilikom pisanja ugovora.

[trozubac]

-temeljna razlika kod ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju? (kod doživotnog ugovora samo zabilježba a kod dosmrtnog automatski upis u vlastovnicu?)..i pošto smo prvi nasljedni rod mući me pitanje da li se plaća 5 posto poreza na vrijednost nekretnine i kada .. ???.. ja bi odmah dao da kćerka postane vlasnica znači morao bi sklopiti dosmrtni ugovor????? te ako mi možete navesti koji članci se vežu za takav ugovor ako bi on bio najpovoljniji za mene prema naprijed iskazanom stanju stvari-- hvala

[Matrix]

Ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju – ugovori su obveznog prava, regulirani odredbama Zakona o obveznim odnosima ZOO, “Narodne novine” broj 35/05. i 41/08.). Ugovor o doživotnom uzdržavanju reguliran je čl. 579. – 585. ZOO-a, dok je ugovor o dosmrtnom uzdržavanju reguliran čl. 586. – 589. ZOO-a. Materija doživotnog uzdržavanja bila je do stupanja na snagu ZOO-a uređena ranije važećim Zakonom o nasljeđivanju (“Narodne novine” broj 52/71., 48/78., 56/00.) te neko kratko vrijeme i danas važećim Zakonom o nasljeđivanju (“Narodne novine”broj 48/03. i 163/03.), a od 1. siječnja 2006. to područje uređeno je odredbama Zakona o obveznim odnosima. Tako je svojim prijelaznim i završnim odredbama Zakon o obveznim odnosima propisao prestanak važenja odredbi članka 116. - 121. Zakona o nasljeđivanju (“Narodne novine”broj 48/03. i 163/03.), koje su regulirale ugovor o doživotnom uzdržavanju, koji je do toga trenutka bio ugovor nasljednog prava. Usto ugovor o dosmrtnom uzdržavanju po prvi put je zakonski reguliran upravo novim ( i trenutno važećim) Zakonom o obveznim odnosima, koji taj ugovor uređuje u svega nekoliko članaka na način da određuje pojam ugovora, pridržaj prava stvarnog tereta i utjecaj smrti davatelja uzdržavanja na ugovor, a u svemu ostalome upućuje se naodgovarajuću primjenu odredaba o ugovoru o doživotnom uzdržavanju.

Oba ugovora moraju biti sastavljena u pisanom obliku te ovjerena od suca nadležnog suda ili potvrđena (solemnizirana) po javnom bilježniku ili sastavljena u obliku javnobilježničkog akta. Prilikom potvrde takvog ugovora ovlaštena osoba je dužna ugovarateljima pročitati ugovor i upozoriti ih na njegove posljedice (koja su prava i obveze ugovornih strana, što se događa s imovinom,itd.), što definira čl. 580. ZOO-a. Pisana forma se traži radi zaštite pravne sigurnosti kako samih stranaka, tako i prava trećih osoba. Treće osobe o kojima se ovdje govori su npr. nužni nasljednici koji otuđenjem imovine temeljem ugovora gube pravo na nužni dio.

U oba slučaju, dakle bilo da stranke sklapaju ugovor o doživotnom ili ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, prisutne su značajke dvostranoobveznosti,naplatnosti i aleatornosti (neizvjesnost u smislu trajanja uzdržavanja, eventualnog raskida ugovora i sl.).Također, ta dva ugovora imaju zajednički i predmet obveze, budući da u oba slučaja s jedne strane imamo primatelja uzdržavanja - osobu koja je vlasnik neke imovine (nekretnina i pokretnina), a potrebna joj je odgovarajuća pomoć i skrb, najčešće zbog svoje starosne dobi i zdravstvenog stanja zbog čega se sama o sebi ne može brinuti, te s druge strane davatelja uzdržavanja - osobu koja tu pomoć i skrb može pružiti, primjerice osigurati hranu,odjeću, lijekove i stručnu medicinsku skrb, plaćanje režija i sl. Primatelj takvog uzdržavanja zauzvrat davatelju uzdržavanja prepušta u vlasništvo svoju nekretninu ili njezin dio, ili čak više nekretnina, odnosno pokretnina. Stoga možemo zaključiti kako prava i obveze u navedenim ugovorima dogovaraju same stranke te one ovise o potrebamai mogućnostima ugovornih strana irazličite su od slučaja do slučaja, ali najčešće se odnose na zadovoljavanje osnovnih životnih potreba primatelja uzdržavanja. Kod ugovora o doživotnom uzdržavanju obveza na strani davatelja uzdržavanja nastupa odmah i o ispunjenju te obveze ovisi ispunjenje obveze primatelja uzdržavanja. Ako je davatelj uzdržavanja ispunio svoju obvezu na način određen ugovorom, to će on nakon smrti primatelja uzdržavanja steći vlasništvo imovine koja je bila predmetom ugovora. Budući da se prava vlasništva stječu upisom u zemljišnu knjigu, potrebno je naglasiti kako se temeljem ugovora o doživotnom uzdržavanju davatelj uzdržavanja ne može upisati kao vlasnik nekretnine uz istodobno brisanje prava vlasništva s imena primatelja uzdržavanja. On je ovlašten samo zatražiti zabilježbu toga ugovora u zemljišnu knjigu (list C-teretovnica), (vidjeti članak581. ZOO-a i 70. Zakona o zemljišnim knjigama). Nakon smrti primatelja uzdržavanja potrebno je, uz prijedlog za uknjižbu, dostaviti ugovor i dokaz o činjenicismrti uzdržavanog, dakle smrtni list u izvorniku ili ovjerenoj preslici.Isto tako, ako je pred- met ugovora o doživotnom uzdržavanju pokretnina ili neko pravo za koje se vodi kakav javniupisnik, davatelj uzdržavanja ovlašten je zatražiti zabilježbu ili drugi odgovarajući upis toga ugovora u taj javni upisnik (npr. za motorno vozilo), (vidjeti članak 581. Zakona o obveznim odnosima). Ako je zaključen ugovor o doživotnom uzdržavanju,a u slučaju da davatelj uzdržavanja umre prije primatelja uzdržavanja, njegova prava i obveze iz ugovora prelaze na njegova bračnog druga i njegove potomke (nasljednike prvoga nasljednog reda) koji su pozvani na nasljedstvo, ako oni na to pristanu, a ako ne pristanu na produljenje ugovora o doživotnom uzdržavanju, ugovor se raskida, a oni nemaju pravo zahtijevati naknadu za prije dano uzdržavanje. Drukčije je kada bračni drug i potomci nisu u stanju preuzeti ugovorne obveze, u kojem slučaju oni imaju pravo zahtijevati od primatelja uzdržavanja naknadu za uzdržavanje koje je primatelj uzdržavanja dobio od pokojnog davatelja uzdržavanja. Naknadu će odrediti sud po slobodnoj ocjeni. Posebno će uzeti u obzir imovinske prilike primatelja uzdržavanja i osoba koje su nasljednici pokojnog davatelja uzdržavanja (čl. 585. ZOO-a). Ugovor o doživotnom uzdržavanju stranke mogu sporazumno raskinuti i nakon što je počelo njegovo ispunjavanje, a raskid je moguć jednostrano kod stranaka koje prema ugovoru o doživotnom uzdržavanju.

U 15-ak godina koliko je na snazi,od 1997. godine do danas, Zakon o porezu na promet nekretnina mijenjan je svega dva puta. Najznačajnije izmjene i dopune Zakona o porezu na promet nekretnina objavljene su u NN 153/02., s početkom primjene od 1. siječnja 2003., a odnosile su se na uvođenje oslobođenja od plaćanja poreza na promet nekretnina za kupnju prve nekretnine kojom porezni obveznik – građanin rješava vlastito stambeno pitanje. Novi prijedlog izmjena i dopuna zakona je objavljen u Narodnim novinama br. 22/11. Iščitavanjem dijela Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na promet nekretnina, koji se odnosi na uređenje porezne obveze, primjećuju se, u odnosu na ranije važeći Zakon, određene novosti. Najbitnija od njih odnosi se na, sada, izričito propisivanje postojanja porezne obveze u slučaju stjecanja nekretnine na temelju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju. Naime, Zakon o porezu na promet nekretnina donesen je 1997. godine, u doba kada u hrvatskom pravnom sustavu ugovor o dosmrtnom uzdržavanju još nije bio izričito normiran nijednim pravnim propisom. Uvođenje izričite obveze plaćanja poreza na promet nekretnina u slučaju stjecanja nekretnine na temelju ugo- vora o dosmrtnom uzdržavanju nakon više od pet godina od početka primjene Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05. i 41/08.), u koji su konačno unesene odredbe o ugovoru o dosmrtnom uzdržavanju (cjelovito objedinjene zajedno s odredbama o ugovoru odoživotnom uzdržavanju), u konačnici je potpuno razumljivo. Dakle, s obzirom da odredbe Zakona o obveznim odnosima razlikuju ugovor o doživotnom uzdržavanju i ugovor o dosmrtnom uzdržavanju, navedenu razliku neophodno je bilo ugraditi u Zakon o porezu na promet nekretnina. Noveliranim Zakonom izričito su definirani obveznici plaćanja poreza, i to u čl. 8. koji navodi sljedeće: „Ako se nekretnina stječe na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju ili ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, obveznik poreza na promet nekretnina je davatelj uzdržavanja.« Čl. 11. st. 1.t. propisuje oslobođenja od plaćanja poreza navodeći da porez na promet nekretnina ne plaćaju: „bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji u odnosu na primatelja uzdržavanja stječu nekretnine na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju“. Ostalim stjecateljima porez na promet nekretnina umanjuje se za 5% za svaku godinu trajanja uzdržavanja proteklu od dana sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju pa do smrti primatelja uzdržavanja (čl. 8. st. 2.). Porezna obveza kod sklapanja ugovora o doživotnom uzdržavanju, prema čl. 16. st. 2. Zakona o porezu na promet nekretnina, nastaje u trenutku smrti primatelja uzdržavanja, a ne u trenutku sklapanja ugovora kao kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, čime je isključena mogućnost dvosmislenog tumačenja trenutka nastanka porezne obveze, a ujedno je za ugovor o doživotnom uzdržavanju propisana i netom spomenuta dodatna porezna olakšica jer je stjecanje nekretnine odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja..

.

[trozubac]

hvala lijepa na tako iscrpnom odgovoru..

[renvoi]

-temeljna razlika kod ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju? (kod doživotnog ugovora samo zabilježba a kod dosmrtnog automatski upis u vlastovnicu?)

 

točno.

 

 

.i pošto smo prvi nasljedni rod mući me pitanje da li se plaća 5 posto poreza na vrijednost nekretnine i kada .. ???..

 

Porezna obveza postoji samo u slučaju ako se sklopi ugovor o dosmrtnom uzdržavanju. Porez se mora prijaviti poreznoj upravi u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora, jer u suprotnom činite prekršaj.

 

Ti ugovori su Vam uređeni od čl. 579. Zakona o obveznim odnosima pa nadalje.

[Ševko Memagić]

Postovani

Molim Vas za pravnu pomoc vezano za darovni ugovor.

Naime, pisem Vam u ime moga ujaka koji je prilicno star i pravno nesposoban.

On je svome sinu darovao(prepisao u grunt) dvije kuće i zemljiste smatrajuci da ce ga sin sa punim povjerenjem ostaviti da zivi u jednoj od te dvije kuce. Nakon smrti supruge darovatelja sin je kupio stan i otisao u grad da zivi. Poslije izvjesnog vremena sin je oca bukvalno istjerao iz obije kuće i sad darovatelj(penzioner) zivi kao podstanar.

Moje pitanje glasi: Moze li darovatelj ponistiti taj ugovor obzirom da nije navedeno dozivotno niti dosmrtno uzdrzavanje jer o tome nije ni razmisljao nego je sa punom vjerom u sina darovao sve sto je imao. 

Lijep pozdrav i hvala unaprijed.

[Borbena7]

Ne može ga poništiti, ali može podnijeti tužbu za opoziv ugovora o darovanju, naravno ukoliko su ispunjeni uvjeti za opoziv. Pogledajte čl. 493.-498. Zakona o obveznim odnosima za više o razlozima za opoziv.