Van Gogh

Možda bi bilo bolje da se javiš nekoj od udruga koje se time bave (npr. AŽKZ ili HURR), tamo ćeš dobiti najkonkretnije odgovore.

Što se tiče prvog pitanja, odnosno kuće koju je osoba A stekla / naknadno će steći nasljeđivanjem, osoba B može tražiti naknadu za izvršena ulaganja u tu kuću. 
Što se tiče drugog pitanja, ako jedan bračni drug (koji je jedini upisan kao vlasnik nekretnine koja je bračna stečevina) tu nekretninu prepiše na djecu, drugi bračni drug to može pobijati tužbom protiv bračnog druga (darovatelja) i djece (obdarenika). 

Tu imaš o odjavi.
A gdje sad živiš, tj. plaća li tu tko pretplatu?

Poštovana Bela,
kao dugogodišnja osiguranica (više od 41.g. mirovinskog staža) ako idete u starosnu mirovinu s 1.7.2024.g. (prestanak rada 30.6.2024.g) imate 43.g. i 8 mjeseci mirovinskog staža (imate li djece ?) prilikom obračuna iznosa starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji se onda još povećava za 4,8 %.
Odlaskom u drugu starosnu mirovinu s nadnevkom 31.12.2024.g. (prestanak rada 30.12.2024.g.) na koju kao žena imate pravo od 3.7.2024.g. imate 44.g. i 2 mjeseca mirovinskog staža a prilikom obračuna iznosa starosne mirovine ista se povećava za 2,25 %.
Iznosi mirovina su simulirani uz prosječni vrijednosni bod (pvb) za ukupni radni staž od 1,0000, jer Vaš stvarni pvb nije poznat.

Tužbom tražiti iseljenje, jer on kao posjednik uživa posjedovnu zaštitu. Također, možete tražiti i plaćanje najamnine od dana podnošenja tužbe do predaje stana u Vaš posjed.

Bili bi dobro da bude etažirana, lakše će brat prodati svoju polovinu (ako vam je to u interesu).

On je tu natpolovičnu većinu izvukao iz konteksta odredbi Zakona energetskoj učinkovitosti, i to odredbi članka 29. stavak 1. koji glasi "Odluku o sklapanju ugovora o energetskom učinku višestambene zgrade, s pružateljem energetske usluge suvlasnici zgrade donose temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim djelovima", odnosno članka 30. stavak 2. koji glasi "Odluku o sklapanju ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi za višestambenu zgradu donose suvlasnici zgrade temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima".
Navedena natpolovična većina suglasnosti suvlasnika odnosi se na suglasnosti, odnosno ugovore koje sklapa cijela zgrada u svrhu energetske obnove za višestambenu zgradu, a ne na pojedinačnu investiciju u solarne panele, tako da mu ta tvrdnja kolokvijalnim rječnikom rečeno „ne drži vodu“.
A mogućnost uporabe zajedničkog krova u svrhu trajnog zauzimanja dijela površine (konkretno 10 m2 -12 m2 solarnih panela) u korist samo vlasnika jednog posebnog dijela nekretnine trebala bi proistjecati iz međuvlasničkog ugovora, a ne naknadnih suglasnosti suvlasnika, pa bi slijedom navedenog trebalo sklopiti aneks međuvlasničkog ugovora.
A što će zgrada poduzeti u slučaju, da se za njim povedu i ostali suvlasnici u višestambenoj zgradi? Zgrada nema beskonačnu površinu krova, i zgrada bi trebala vrlo oprezno i dalekovidno raspolagati s tom površinom, kao zajedničkim dijelom zgrade.
Pitanje je kako će zgrada prisiliti dotičnog suvlasnika/suvlasnike da preda/predaju svoje solarne panele u zajednički sustav sunčanih kolektora jednog dana, u ne tako dalekoj budućnosti, ako se zgrada odluči za instaliranje zajedničke solarne elektrane u svojstvu zajednice suvlasnika. Što je isplativo jednom suvlasniku, isplativo je i svim suvlasnicima (jasno, kroz izvjestan period godina), a isto tako solarna elektrana može biti predmet energetske obnove zgrade.
U prijedlogu novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada se spominju kao zajedniči dijelovi u članku 15.  između ostalih i „zajednički sustavi sunčanih kolektora, fotonaponskih modula i izmjenjivača topline", tako da je to vrlo realna mogućnost.
Tema je interesantna i podložna raspravi...🙄

Kao prvo, ja bih na vašem mjestu natovarila na vrat tom drskom investitoru nekog odvjetnika, pa neka njemu priča priču koju je ispričao vama. A i odvjetnik će znati što učiniti ako parkiralište nije navedeno u vašem kupoprodajnom ugovoru u opisu vašeg stana kao njegov sporedni dio, odnosno pripadak iz etažnog elaborata.
Naime, u etažnom elaboratu parkiralište na otvorenom prostoru smije samo biti označeno kao sporedni dio/pripadak nekog stana, ni u kojem slučaju, kao samostalna uporabna cjelina (primjerice, kao garaža ili jasno omeđeno mjesto namijenjeno ostavljanju motornih vozila u zgradi), te ga investitor nije smio prodati nekom drugom suvlasniku iz vaše zgrade. S obzirom da su oznake stana i parkirališta identične, samo po sebi je logično da parkiralište pripada vašem stanu i nedjeljivo je od stana, a predstavlja u stvari način korištenja dijela zajedničke okućnice zgrade te kao pravo korištenja ne bi smjelo biti predmet prodaje - neka me netko od forumskih pravnika ispravi ako sam u krivu.
Ukupna cijena stana trebala je biti iskalkulirana prema etažnom elaboratu (s uključenim parkirališnim mjestom), te je takav opis stana iz etažnog elaborata trebao biti naveden i u kupoprodajnom ugovoru. 
Ako parkiralište nije navedeno u vašem kupoprodajnom ugovoru, u tom slučaju imat ćete problema s upisom stana u gruntovnici i vi i „kupac“ vašeg parkirališta zbog neusklađenosti stanja iz etažnog elaborata, kao i  potvrde o posebnim dijelovima nekretnine izdane po tijelu nadležnom za poslove graditeljstva (koja treba biti usklađena s etažnim elaboratom), te dokaza o vlasništvu (kupovini) cjelokupnog posebnog dijela nekretnine (stana).
Tuđi upis na parkiralište označeno u etažnom elaboratu kao pripadak vašeg stana ne bi smio biti moguć, ali kako je kod nas sve moguće, možda i prođe u gruntovnici – na nezakonit način, usprkos izdanoj potvrdi o posebnim dijelovima nekretnine (sastavnim dijelovima svakog stana s navedenim sporednim dijelovima), a čije prilaganje je neophodno prilikom upisa posebnih dijelova nekretnine u predmetnoj zgradi, a također neće moći biti sklopljen mjerodavni međuvlasnički ugovor.
Tajanstveni su putevi želje za ekstra profitom, po svoj prilici dotični investitor je dva puta prodao vaše parkiralište: vama u cijeni stana i suvlasniku u zgradi koji već ima garažu (?).
A vama toplo preporučujem da se upoznate neposredno s navedenom problematikom (nije komplicirano za shvatiti) koja je sastavni dio Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – članci od 66. do 73., pa ćete i sami uvidjeti da vam dotični investitor prodaje priču...
Želim vam uspjeha u raspetljavanju ovog nepotrebnog problema - na žalost, nije gordijski čvor pa da ga je moguće presjeći. Lp 🙂

Da li je taj stan predstavlja jednu uporabnu cjelinu, od koje svatko koristi  svoj dio stana, jedan prizemlje, a drugi kat ili su to ipak dvije samostalne uporabne cjeline. Ovaj "dio" je malo zbunjujuć.
U slučaju da se odlučite na sudski postupak, sud će imenovati ovlaštenog sudskog vještaka za područje graditeljstva za izradu plana posebnih dijelova nekretnine (etažnog elaborata).
Također bi i vi, kao suvlasnici, uz malo dobre volje za dogovor, mogli angažirati nekoga da vam izradi isti elaborat (bez plaćanja sudskih troškova) – elaborat može izraditi taj isti sudski vještak ili ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva. Načelno, može etažni eleborat izraditi svatko tko je je tehničke struke i raspolaže znanjem za grafičko prikazivanje, ali ja ne bih išla dalje od predloženog (ako što krene po krivu, u tom slučaju postoji Komora kojoj je izrađivač odgovoran).
Po pojednoj uporabnoj cjelini (stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji) imate zakonsko pravo samo na dva mjesta za ostavljanje motornih vozila prema odredbama članka 67. stavak 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima; dva vama, dva suvlasniku (ako su to ipak dva stana kao dvije samostalne uporabne cjeline), a preostala dva bi trebala  ostati u režimu zajedničkog korištenja.
Ili raspoređena parkirališta, ali izvan etažnog elaborata – tako da vam niti sudski postupak u ovoj varijanti korištenja ne bi puno pomogao – samo isključivo dogovor, makar tvdite da dogovor nije moguć.
Kako god bilo, upućeni ste na međusobno suradnju – uključujući i održavanje zajedničkih dijelova predmetne nekretnine, što je vrlo bitna stavka i nije samo izbjegavanje mogućnosti manipulacije, nego obveza i dužnost, koja treba proizlaziti iz sklopljenog međuvlasničkog ugovora.
Ako se ne uzmognete dogovoriti sporazumno o svojim dužnostima oko održavanja zajedničkih dijelova zgrade i ostalim pitanjima važnim za vašu nekretninu, sudska presuda donešena u parničkom postupku može zamijeniti međuvlasnički ugovor – a što još dodatno opterećuje obadvije strane sudskim troškovima.
U cijeloj priči najbitniji je preduvjet da predmetna nekretnina ima zakonit status, a o načinu rješavanja ostalih pitanja u svezi vaše nekretnine odlučujete vi sami, kao suvlasnici ... Lp

Pozovite se na ovo:
Naglasak treba biti na tome da ste zbog bolesti bili u nemogućnosti izvršavati radne obveze prema tom novom ugovoru na koji ste bili prisiljeni zbog njihove ucjene.
Također, da su Vas ucijenili sa odbijanjem zaprimanja otkaza, ako ne potpišete dokumentaciju koju su oni priložili kao sadržaj Vašeg otkaz. 
Sve ovo obavezno potkrijepite i sa nalazima doktora. 

Imaš na ovom linku ukratko o prigovorima, pa vidi.
Prigovor predaješ/šalješ policijskoj postaji koja ti je izdala prekršajni nalog, a oni dalje sve šalju na sud.

Za neka konkretna pitanja, molimo da otvorite svoju temu ili napišete pitanje na nekoj srodnoj.
 
Prigovarati se može na način da se poriče prekršaj ili da se prigovara na visinu/težinu sankcije, a kod pisanog prigovora (čl. 237. Prekršajnog zakona), može se prigovarati i bez izjašnjavanja o krivnji, prigovorom na prekršajni nalog u cijelosti. Sam izgled prigovora nije propisan, tako da su ovi obrasci samo jedan od oblika kako prigovori mogu izgledati, ali je bitno da sadrži formalne podatke (čl. 236. Prekršajnog zakona). Iako su potrebni podaci vidljivi u svim primjerima, postavljen je i obrazac s objašnjenjem potrebnih podataka u obliku komentara, kako ne bi bilo nikakve zabune kod sastavljanja prigovora.
 
1. Prigovor bez izjašnjavanja o krivnji
Ukoliko niste sigurni kako ćete se braniti, tj. hoćete li poricati prekršaj i argumentirati obranu ili priznati prekršaj i argumentirati molbu za smanjenjem kazne, a svakako želite podnijeti prigovor u zakonskom roku od 8 dana, možda je najbolje koristiti obrazac prigovora na prekršajni nalog u cijelosti bez izjašnjavanja o krivnji. U tom slučaju ćete biti pozvani na sud iznijeti svoje argumente, pa do tada stignete pripremiti obranu. Isto tako, u osobnom kontaktu sa sutkinjom/sucem ćete najbolje vidjeti što može ili ne može proći.
 
2. Poricanje prekršaja
Već u prigovoru možete navesti zbog čega ga poričete, ali kako sud u slučaju obrazloženog prigovora može odlučiti i bez da vas pozove i sasluša, najčešće je bolje sastaviti prigovor s poricanjem i traženjem saslušanja pred sudom.
Nadalje, u slučaju poricanja prekršaja sud nije vezan onom prvobitno izrečenom kaznom, nego može odrediti i višu, tako da se najčešće više isplati žaliti u obliku prigovora bez izjašnjavanja o krivnji, tako da imate vremena do ročišta pripremiti obranu.
 
3. Priznanje prekršaja i prigovaranje na visinu/težinu sankcije
Možda i najbolji način sastavljanja prigovora, iz više razloga: sud nema mogućnost povisivanja kazne, jasno se izražava priznanje, kajanje i olakotne okolnosti koje će rezultirati najčešće smanjenjem novčane kazne i na 1/3 prvobitno određene (a dalje imate pravo plaćanja 2/3 te konačne kazne) i smanjenjem (a možda i ukidanjem) eventualne zaštitne mjere.
Prekršaji do 2000 kn bez drugih sankcija - kako sud u ovim slučajevima može izreći opomenu, prigovori (mobitel, pojas - obrazac vrijedi za svaki prekršaj u tom rangu) su koncipirani tako da se moli za izricanjem opomene bez novčane kazne. Iako sud neće uvijek izricati opomenu, najčešće će umanjiti novčanu kaznu.
Prekršaji s dodatnim sankcijama (zaštitnom mjerom...) - sud u ovom slučaju ne može izreći opomenu, pa je prigovor (alkohol, brzina 50+, crveno svjetlo, suprotni smjer - obrazac vrijedi za svaki prekršaj u tom rangu) koncipiran na način da se moli za smanjenje novčane kazne i ukidanje zaštitne mjere. Sud će najčešće smanjiti i novčanu kaznu i zaštitnu mjeru, a u nekim slučajevima i potpuno ukinuti zaštitnu mjeru.
 
Molba za oslobađanjem od troškova postupka
Molba je stavljena u svaki obrazac i može ostati, ali najčešće će biti bar 100-200 kn troškova.
 
Dokazi priloženi prigovoru
Kod navođenja olakotnih okolnosti, najbolje je odmah priložiti i dokaze (gdje su Vam dostupni):
- mala primanja - priložiti presliku zadnje platne liste;
- vozačka potrebna za rad - preslika ugovora o radu ili dr. isprave iz kojeg je vidljivo da Vam je vozačka potrebna;
- i tako dalje.
Kod navođenja nekažnjavanosti, dovoljno je napisati da se izvrši uvid u sudske evidencije (kako je navedeno u obrascima), jer sudovi vode vlastite evidencije.
 
PISANA OBRANA
Uvijek je bolje osobno otići na sud, ali u slučaju spriječenosti, možete poslati i pisanu obranu. Ona može izgledati slično kao i prigovor, a vrijede i iste upute. 
 
NAPOMENE
Ako šaljete obrazložene prigovore, bili oni s poricanjem ili priznanjem, opis okolnosti mora biti životan, tj. mora se raditi o objašnjenoj i mogućoj situaciji. Sutkinje/suci primaju svakakve prigovore i imaju bogato iskustvo sa svim mogućim izgovorima i pričama, tako da je najbolje jednostavno i iskreno objasniti o čemu se radilo (ako objašnjavate). Time će se Vaš prigovor istaknuti u masi drugih, svađalačkih i nerealnih, i imate najbolje šanse za usvajanjem svojih argumenata i molbi.
Kod novčanih kazni do 1000 kuna morate imati u vidu da iako postoje šanse da Vam sud izrekne opomenu, veća je vjerojatnost da će Vam „samo“ smanjiti kaznu. Time se možete dovesti u situaciju da s tim smanjenjem i dodatnih 100 kuna troškova (ako niste oslobođeni) dođete na isto, a u rijetkim slučajevima i gore (kod drugih prekršaja koji nisu iz područja prometa). Zato uvijek računajte što Vam se više isplati - platiti 2/3 kazne i trošak po prekršajnom nalogu ili prigovorom ići na sud. Kod ovakvih prekršaja, realno se najviše isplati plaćanje 1/2 novčane kazne na mjestu prekršaja ili u roku od 3 dana nakon počinjenja.
 
Na ovom linku možete vidjeti sve predloške.
 
Prije korištenja predloška obavezno se  informirajte o svom specifičnom problemu, a u svakom slučaju preporučeno je potražiti savjet odvjetnika. Predložak je samo primjer kako sastaviti određenu vrstu pravnog dokumenta, no nipošto se ne može shvatiti kao gotov model takvog dokumenta. Svaki pravni slučaj je specifičan i zahtjeva individualan pristup te je stoga korištenje ovog predloška isključivo na vlastitu odgovornost. Izdavači i autori ne snose nikakvu odgovornost za eventualnu štetu koja može nastati zbog uporabe ovog predloška.
 
Sretno svima!

Cijela kuća se ionako ne može prodati bez da ju prodaju svi suvlasnici. Svaki suvlasnik može prodati svoj suvlasnički dio. Mogli biste ugovoriti međusobno pravo prvokupa suvlasničkog udjela, u kojem slučaju svaki suvlasnik mora prvo drugome ponuditi svoj suvlasnički udio na prodaju.

U čijem je vlasništvo upisan taj seoski put kojim se se svi u selu koristili, te kako dugo se vi, kao vlasnici dviju kuća, njime služite?
Da li vaše dvije kuće imaju zakonit status, odnosno jesu li izgrađene na temelju građevinske dozvole, u kojem postupku je trebao biti definiran i pristup do građevinske parcele?
Jeste li imali osnovano pravo služnosti prolaza preko njegovog zemljišta?  Ako niste, služili ste se bespravno tim putem, te susjed ima pravo planirati što hoće sa svojim zemljištem ne pitajući vas.
Kako bi susjed legalizacijom svog bespravno izgrađenog balkona dobio i taj dio seoskog puta? (ozakonjenje balkona je u ovom trenutku nemoguće provesti).
 
 

U čijem je vlasništvo upisan taj seoski put kojim se se svi u selu koristili, te kako dugo se vi, kao vlasnici dviju kuća, njime služite?
Da li vaše dvije kuće imaju zakonit status, odnosno jesu li izgrađene na temelju građevinske dozvole, u kojem postupku je trebao biti definiran i pristup do građevinske parcele?
Jeste li imali osnovano pravo služnosti prolaza preko njegovog zemljišta?  Ako niste, služili ste se bespravno tim putem, te susjed ima pravo planirati što hoće sa svojim zemljištem ne pitajući vas.
Kako bi susjed legalizacijom svog bespravno izgrađenog balkona dobio i taj dio seoskog puta? (ozakonjenje balkona je u ovom trenutku nemoguće provesti).
 
 

Neka se obrati nadležnom CZSS, radi ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu, te naknadu za troškove stanovanja, kao i naknadu za ugroženog kupca energenata. Također, moguća je i usluga smještaja u organiziranom stanovanju.

Da, može ga se tužiti, a po pravomoćnoj presudi za stjecanje bez osnove i ovršiti, jer radilo bi se o stjecanju bez osnove s pravom na povrat onoga što je neosnovano plaćeno.

Teško.
Jedino da si sami odredite radno vrijeme i da o tim izmjenama unaprijed obavijestite nadležne u odjelu.
Naravno, sve ovo podnosite pisanim putem i u jednom primjerku koji ostaje Vama. Cilj bi bio da radite prema vremenu kojega sami odredite ili da sporazumno dođe do prekida radnog odnosa.

Čl. 83. Zakona o radu jasno kaže da ako radnik koristi godišnji odmor u dijelovima da mora tijekom kalendarske godine za koju ostvaruje pravo na godišnji odmor iskoristi najmanje dva tjedna u neprekidnom trajanju, osim ako se radnik i poslodavac drukčije ne dogovore, a što očito nije slučaj kod Vas.

I sad slijedi kazna.Čekaj prekršajni nalog i znat ćeš točno sve.

Na oba pitanja je negativan odgovor.
 

Kao prvo, ja bih na vašem mjestu natovarila na vrat tom drskom investitoru nekog odvjetnika, pa neka njemu priča priču koju je ispričao vama. A i odvjetnik će znati što učiniti ako parkiralište nije navedeno u vašem kupoprodajnom ugovoru u opisu vašeg stana kao njegov sporedni dio, odnosno pripadak iz etažnog elaborata.
Naime, u etažnom elaboratu parkiralište na otvorenom prostoru smije samo biti označeno kao sporedni dio/pripadak nekog stana, ni u kojem slučaju, kao samostalna uporabna cjelina (primjerice, kao garaža ili jasno omeđeno mjesto namijenjeno ostavljanju motornih vozila u zgradi), te ga investitor nije smio prodati nekom drugom suvlasniku iz vaše zgrade. S obzirom da su oznake stana i parkirališta identične, samo po sebi je logično da parkiralište pripada vašem stanu i nedjeljivo je od stana, a predstavlja u stvari način korištenja dijela zajedničke okućnice zgrade te kao pravo korištenja ne bi smjelo biti predmet prodaje - neka me netko od forumskih pravnika ispravi ako sam u krivu.
Ukupna cijena stana trebala je biti iskalkulirana prema etažnom elaboratu (s uključenim parkirališnim mjestom), te je takav opis stana iz etažnog elaborata trebao biti naveden i u kupoprodajnom ugovoru. 
Ako parkiralište nije navedeno u vašem kupoprodajnom ugovoru, u tom slučaju imat ćete problema s upisom stana u gruntovnici i vi i „kupac“ vašeg parkirališta zbog neusklađenosti stanja iz etažnog elaborata, kao i  potvrde o posebnim dijelovima nekretnine izdane po tijelu nadležnom za poslove graditeljstva (koja treba biti usklađena s etažnim elaboratom), te dokaza o vlasništvu (kupovini) cjelokupnog posebnog dijela nekretnine (stana).
Tuđi upis na parkiralište označeno u etažnom elaboratu kao pripadak vašeg stana ne bi smio biti moguć, ali kako je kod nas sve moguće, možda i prođe u gruntovnici – na nezakonit način, usprkos izdanoj potvrdi o posebnim dijelovima nekretnine (sastavnim dijelovima svakog stana s navedenim sporednim dijelovima), a čije prilaganje je neophodno prilikom upisa posebnih dijelova nekretnine u predmetnoj zgradi, a također neće moći biti sklopljen mjerodavni međuvlasnički ugovor.
Tajanstveni su putevi želje za ekstra profitom, po svoj prilici dotični investitor je dva puta prodao vaše parkiralište: vama u cijeni stana i suvlasniku u zgradi koji već ima garažu (?).
A vama toplo preporučujem da se upoznate neposredno s navedenom problematikom (nije komplicirano za shvatiti) koja je sastavni dio Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – članci od 66. do 73., pa ćete i sami uvidjeti da vam dotični investitor prodaje priču...
Želim vam uspjeha u raspetljavanju ovog nepotrebnog problema - na žalost, nije gordijski čvor pa da ga je moguće presjeći. Lp 🙂

Kao prvo, ja bih na vašem mjestu natovarila na vrat tom drskom investitoru nekog odvjetnika, pa neka njemu priča priču koju je ispričao vama. A i odvjetnik će znati što učiniti ako parkiralište nije navedeno u vašem kupoprodajnom ugovoru u opisu vašeg stana kao njegov sporedni dio, odnosno pripadak iz etažnog elaborata.
Naime, u etažnom elaboratu parkiralište na otvorenom prostoru smije samo biti označeno kao sporedni dio/pripadak nekog stana, ni u kojem slučaju, kao samostalna uporabna cjelina (primjerice, kao garaža ili jasno omeđeno mjesto namijenjeno ostavljanju motornih vozila u zgradi), te ga investitor nije smio prodati nekom drugom suvlasniku iz vaše zgrade. S obzirom da su oznake stana i parkirališta identične, samo po sebi je logično da parkiralište pripada vašem stanu i nedjeljivo je od stana, a predstavlja u stvari način korištenja dijela zajedničke okućnice zgrade te kao pravo korištenja ne bi smjelo biti predmet prodaje - neka me netko od forumskih pravnika ispravi ako sam u krivu.
Ukupna cijena stana trebala je biti iskalkulirana prema etažnom elaboratu (s uključenim parkirališnim mjestom), te je takav opis stana iz etažnog elaborata trebao biti naveden i u kupoprodajnom ugovoru. 
Ako parkiralište nije navedeno u vašem kupoprodajnom ugovoru, u tom slučaju imat ćete problema s upisom stana u gruntovnici i vi i „kupac“ vašeg parkirališta zbog neusklađenosti stanja iz etažnog elaborata, kao i  potvrde o posebnim dijelovima nekretnine izdane po tijelu nadležnom za poslove graditeljstva (koja treba biti usklađena s etažnim elaboratom), te dokaza o vlasništvu (kupovini) cjelokupnog posebnog dijela nekretnine (stana).
Tuđi upis na parkiralište označeno u etažnom elaboratu kao pripadak vašeg stana ne bi smio biti moguć, ali kako je kod nas sve moguće, možda i prođe u gruntovnici – na nezakonit način, usprkos izdanoj potvrdi o posebnim dijelovima nekretnine (sastavnim dijelovima svakog stana s navedenim sporednim dijelovima), a čije prilaganje je neophodno prilikom upisa posebnih dijelova nekretnine u predmetnoj zgradi, a također neće moći biti sklopljen mjerodavni međuvlasnički ugovor.
Tajanstveni su putevi želje za ekstra profitom, po svoj prilici dotični investitor je dva puta prodao vaše parkiralište: vama u cijeni stana i suvlasniku u zgradi koji već ima garažu (?).
A vama toplo preporučujem da se upoznate neposredno s navedenom problematikom (nije komplicirano za shvatiti) koja je sastavni dio Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima – članci od 66. do 73., pa ćete i sami uvidjeti da vam dotični investitor prodaje priču...
Želim vam uspjeha u raspetljavanju ovog nepotrebnog problema - na žalost, nije gordijski čvor pa da ga je moguće presjeći. Lp 🙂

On je tu natpolovičnu većinu izvukao iz konteksta odredbi Zakona energetskoj učinkovitosti, i to odredbi članka 29. stavak 1. koji glasi "Odluku o sklapanju ugovora o energetskom učinku višestambene zgrade, s pružateljem energetske usluge suvlasnici zgrade donose temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim djelovima", odnosno članka 30. stavak 2. koji glasi "Odluku o sklapanju ugovora o izvođenju radova na energetskoj obnovi za višestambenu zgradu donose suvlasnici zgrade temeljem natpolovične većine glasova suvlasnika zgrade koja se računa po suvlasničkim dijelovima".
Navedena natpolovična većina suglasnosti suvlasnika odnosi se na suglasnosti, odnosno ugovore koje sklapa cijela zgrada u svrhu energetske obnove za višestambenu zgradu, a ne na pojedinačnu investiciju u solarne panele, tako da mu ta tvrdnja kolokvijalnim rječnikom rečeno „ne drži vodu“.
A mogućnost uporabe zajedničkog krova u svrhu trajnog zauzimanja dijela površine (konkretno 10 m2 -12 m2 solarnih panela) u korist samo vlasnika jednog posebnog dijela nekretnine trebala bi proistjecati iz međuvlasničkog ugovora, a ne naknadnih suglasnosti suvlasnika, pa bi slijedom navedenog trebalo sklopiti aneks međuvlasničkog ugovora.
A što će zgrada poduzeti u slučaju, da se za njim povedu i ostali suvlasnici u višestambenoj zgradi? Zgrada nema beskonačnu površinu krova, i zgrada bi trebala vrlo oprezno i dalekovidno raspolagati s tom površinom, kao zajedničkim dijelom zgrade.
Pitanje je kako će zgrada prisiliti dotičnog suvlasnika/suvlasnike da preda/predaju svoje solarne panele u zajednički sustav sunčanih kolektora jednog dana, u ne tako dalekoj budućnosti, ako se zgrada odluči za instaliranje zajedničke solarne elektrane u svojstvu zajednice suvlasnika. Što je isplativo jednom suvlasniku, isplativo je i svim suvlasnicima (jasno, kroz izvjestan period godina), a isto tako solarna elektrana može biti predmet energetske obnove zgrade.
U prijedlogu novog Zakona o upravljanju i održavanju zgrada se spominju kao zajedniči dijelovi u članku 15.  između ostalih i „zajednički sustavi sunčanih kolektora, fotonaponskih modula i izmjenjivača topline", tako da je to vrlo realna mogućnost.
Tema je interesantna i podložna raspravi...🙄

Upit ima premalo konkretnih podataka da bi se na njega moglo jednoznačno odgovoriti. 
Načelno, na temelju glavnog projekta, a bez ishođenja građevinske dozvole može se graditi bazen tlocrtne površine do 100m2 ukopan u tlo (članak 4. točka 1.c) Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima). Pri tom, u projektiranju i građenju građevina te izvođenju radova iz stavka 1. ovoga članka investitor, projektant i izvođač dužni su pridržavati se svih propisa i pravila struke koji se odnose na njihovo građenje te se iste ne smiju projektirati, graditi, odnosno izvoditi ako je to zabranjeno prostornim planom ili na drugi način protivno prostornom planu. (članak 1. stavak 2. istog Pravilnika)
Na glavni projekt primjenjuje se procedura predviđena Zakonom o gradnji (od ishođenja eventuanih potvrda na isti, prijave početka građenja - uz imenovanje nadzornog inženjera i ovlaštenog izvođača radova).
Položaj bazena u odnosu na susjednu građevinsku česticu trebao bi biti definiran u provedbenim odredbama prostornog plana koji se primjenjuje na vašem području, odnosno na području jedinice lokalne uprave. Većina prostornih planova u kopnenom dijelu Hrvatske nema uključen pojam bazena, pa se na bazen odgovarajuće primjenjuju odredbe za pomoćne zgrade/građevine, dok većina primorskih prostornih planova ima ugrađen i taj tip građevine, pa je snalaženje u odredbama za provođenje olakšano.
To ćete ipak trebati pitati susjeda, imajući u vidu prethodno navedeno.
Zavisi o odredbama prostornog plana. Lp🙂