malicovjek

Nazalost uvjeti za odlazak u "prijevremenu ili starosnu" braniteljsku mirovinu po ZOHBDR-u su skoro pa isti kao kod opce mirovine po ZOMO-u, jedino sto moze u starosnu mirovinu za tu 1 godinu koju je proveo u domovinskom ratu u borbenom sektoru otici ranije za tu 1 gidinu, znaci da bi mogao u starosnu mirovinu kad navrsi 64 godine zivota, umjesto sa 65 godina.

Nazalost uvjeti za odlazak u "prijevremenu ili starosnu" braniteljsku mirovinu po ZOHBDR-u su skoro pa isti kao kod opce mirovine po ZOMO-u, jedino sto moze u starosnu mirovinu za tu 1 godinu koju je proveo u domovinskom ratu u borbenom sektoru otici ranije za tu 1 gidinu, znaci da bi mogao u starosnu mirovinu kad navrsi 64 godine zivota, umjesto sa 65 godina.

Po opcem mirovinskom zakonu ZOMO-u, ima pravo na "prijevremenu starosnu mirovinu" tek kad navrsi 60 godina zivota i ima 35 godina radnog staza, ako nema 35 godina radnog staza onda mora cekati 65 godina kad ispunjava uvjet za "starosnu mirovinu".
Neka porazgovara sa svojim izabranim doktorom opce prakse dali ima pravo-uvjete za "invalidsku mirovinu".

Dobronamjerno - nemate vi bas neka ekstra prava kako ste si mislil, ako vam je priznato da ste bili pripadnik borbenog sektora onda:
- kad ispunite uvjete po ZOMO-u (slicni su i po ZOHBDR-u) i odlucite se ici u mirovinu imate pravo na izracun mirovine i po ZOMO-u (opcu) i po ZOHBDR-u (braniteljsku) te uzeti onu koja je za vas povoljnija - veca.
- neka prava vezana na skolovanje ili zaposljavanje imate Vi a ne vasa djeca.
- nekih drugih prava bas i nemate...

Da to ispada mala nauka, odluciti kad u mirovinu:
Sto se tice odlazka u mirovinu s 31.12. ili 01.01. sljedece godine, zavisi kolika ce ukupna bruto primanja imati u toj zadnjoj godini rada.
Ako su ona na razini proslogodisnjih ili ce biti manja od prosle godine onda je bolje da ide sa  31.12., onda se placa ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima za utvrdjivanje vrijednosnih bodova, već se za tu godinu uzimaju prosjecni vrijednosni bodovi razmjerno stazu osiguranja u toj godini.
Kroz formulu kod izracuna mirovine ta se zadnja godina rada uprosjecuje i racuna kao prosjek ovih svih prijasnjih godina za broj dana koje je u toj zadnjoj godini radio (a to je na datum 31.12. skoro cijela godina).
Ako su ukupna primanja u zadnjoj godini rada dosta veca (cca 10x) nego u godini prije onda bi mozda bilo dobro da ide sa 01.01. sljedece godine jer ce u tom slucaju place iz zadnje godine rada uzimati za utvrdjivanje vrijednosnih bodova.
Znaci za tu zadnju godinu rada mora se procjeniti kolki bi bio "vrjednosni bod", to jest dali bi on bio jednaki - veci ili manji od "prosjecnog vrijednosnog boda" za sve godine rada i prema tome odluciti otici u mirovinu sa 31,12. ili 01.01. sljedece godine, ali ta razlika mora stvarno biti enormna da bi isli iza nove godine.
Za zene je to ipak malo drugacije prema prijelaznom periodu za zene osiguraniku – zeni koja prvi put stjece pravo na mirovinu, polazni faktor za određivanje starosne mirovine nakon navrsene starosne dobi povecava se za postotak (0,34%) za svaki mjesec koji je protekao od navedene navrsene starosne dobi do dana ostvarivanja prava, a najviše za pet godina, znaci da bi na datum 31.12.2020. vasa izracunata mirovina s tog naslova bila povecana za cca 3,4%, a na datum 01,01,2021. to povecanje bi bilo 2,38%.
Tako kao sto vam je postovani prof jednostavno napisao, pravi datum je 31.12.2020.god.

Da to ispada mala nauka, odluciti kad u mirovinu:
Sto se tice odlazka u mirovinu s 31.12. ili 01.01. sljedece godine, zavisi kolika ce ukupna bruto primanja imati u toj zadnjoj godini rada.
Ako su ona na razini proslogodisnjih ili ce biti manja od prosle godine onda je bolje da ide sa  31.12., onda se placa ostvarena za godinu u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu ne uzima za utvrdjivanje vrijednosnih bodova, već se za tu godinu uzimaju prosjecni vrijednosni bodovi razmjerno stazu osiguranja u toj godini.
Kroz formulu kod izracuna mirovine ta se zadnja godina rada uprosjecuje i racuna kao prosjek ovih svih prijasnjih godina za broj dana koje je u toj zadnjoj godini radio (a to je na datum 31.12. skoro cijela godina).
Ako su ukupna primanja u zadnjoj godini rada dosta veca (cca 10x) nego u godini prije onda bi mozda bilo dobro da ide sa 01.01. sljedece godine jer ce u tom slucaju place iz zadnje godine rada uzimati za utvrdjivanje vrijednosnih bodova.
Znaci za tu zadnju godinu rada mora se procjeniti kolki bi bio "vrjednosni bod", to jest dali bi on bio jednaki - veci ili manji od "prosjecnog vrijednosnog boda" za sve godine rada i prema tome odluciti otici u mirovinu sa 31,12. ili 01.01. sljedece godine, ali ta razlika mora stvarno biti enormna da bi isli iza nove godine.
Za zene je to ipak malo drugacije prema prijelaznom periodu za zene osiguraniku – zeni koja prvi put stjece pravo na mirovinu, polazni faktor za određivanje starosne mirovine nakon navrsene starosne dobi povecava se za postotak (0,34%) za svaki mjesec koji je protekao od navedene navrsene starosne dobi do dana ostvarivanja prava, a najviše za pet godina, znaci da bi na datum 31.12.2020. vasa izracunata mirovina s tog naslova bila povecana za cca 3,4%, a na datum 01,01,2021. to povecanje bi bilo 2,38%.
Tako kao sto vam je postovani prof jednostavno napisao, pravi datum je 31.12.2020.god.

Cim steknete uvjete za "starosnu mirovinu za dugogodisnjem osiguraniku" a to je 60 godina starosti i 41 godinu efektivnog staza osiguranja (stvarnom trajanju) , mozete zatraziti odlazak u takvu mirovinu koja je bez penalizacije.
Kako je vidljivo iz prilozenog datuma rodjenja i napisanog da ce te u sijecnju 2021.god. napuniti 42 godine staza, u tu vrste mirovine mozete ici odmah sad ili do kraja godine ili bilo kada do uvjeta za "starosnu mirovinu".
Ako vam nije tesko raditi, ako ste relativno dobrog zdravlja, ako vam se redovno isplacuje placa, radite do 65 godina zivota pa otidjite u "starosnu mirovinu" na datum 09.09.2024.god.

Nema povoljnijeg vremena kad se odlazi u "starosnu mirovinu za dugogodisnjeg osiguranika", ako odete do kraja 2021.god imat cete nesto vise staza a koji ce kod izracuna vase mirovine nesto povoljnije utjecati na njenu visinu - izracunati iznos, koliko povoljnije za takav izracun morali bi znati vas PVB kako bi simulirali izracun u sijecnju i prosincu 2021.god. da se vidi ta razlika u iznosu.
Godina u kojoj se odlazi u mirovinu ne uzima se novcano za izracun PVB (prosjecni vrijednosni bod), vec se uzima PVB za sve godine rada za onoliko vremena koliko ste radili u toj godini.
Prevedeno isti iznos PVB koji ste imali do 31.12.2020.god. imat cete i u 2021.god., bez obzira koliko ste zaradili u 2021.god. u odnosu na prijasnje godine.
Vam je najvaznije da za ovu vrstu mirovine imate sigurnih 41 godinu efektivnog staza osiguranja.
Prezpostavljam da ste si dali informativno izracunati mirovinu i da znate vrijednost PVB-a.

Ako poslodavcu odgovarate i poslodavac vas zaposli zasto nebi mogli raditi.
U vasem slucaju isplata mirovine obustavlja se za vrijeme trajanja radnog odnosa ili drugog svojstva na osnovi kojeg se stječe svojstvo osiguranika, a pravo na mirovinu se ne gubi. Nakon prestanka obveznog osiguranja ponovno se uspostavlja isplata obiteljske mirovine.
Ili u vasem slucaju kad ostvarite potrebnih 15 godina staza i prekinete radni odnos mozete zatraziti izracun vase "starosne mirovine", zavisi od toga koja vam je mirovina veca mozete birati izmsedu obiteljske ili vase starosne mirovine.

Ako poslodavcu odgovarate i poslodavac vas zaposli zasto nebi mogli raditi.
U vasem slucaju isplata mirovine obustavlja se za vrijeme trajanja radnog odnosa ili drugog svojstva na osnovi kojeg se stječe svojstvo osiguranika, a pravo na mirovinu se ne gubi. Nakon prestanka obveznog osiguranja ponovno se uspostavlja isplata obiteljske mirovine.
Ili u vasem slucaju kad ostvarite potrebnih 15 godina staza i prekinete radni odnos mozete zatraziti izracun vase "starosne mirovine", zavisi od toga koja vam je mirovina veca mozete birati izmsedu obiteljske ili vase starosne mirovine.

Ovako bi to otprilike izgledalo:

 

Poštovani Bendjo,
nema nikakve šanse da Vam iz ureda HZMO kažu različito o pravu na korištenje 2 mirovine, istovremeno korištenje invalidske i starosne mirovine ??
Možda ste Vi ili oni mislili na korištenje invalidnine ?
Lijep pozdrav

Trajanje nepunog radnog vremena
U Republici Hrvatskoj broj radnih sati tjedno ne smiie prijeći 40 sati (čl.61. st. Zakona o radu1, nadalje: ZOR).
Ukoliko se, kod sklapanja ugovora o radu, ugovori fond radnih sati tjedno koji je manji od 40 sati, tada se radi o nepunom radnom vremenu (čl. 62. st.1. ZOR-a). Prilikom svakog zasnivanja radnog odnosa (u punom ili nepunom radnom vremenu), sklapa se između poslodavca i posloprimca ugovor o radu (čl. 10- ZOR-a).
Kako se računa radni staž kod rada u nepunom radnom vremenu
Radniku zaposlenom na nepuno radno vrijeme, radni staž (staž osiguranja, čl. 27. st.3. ZakMIO) za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja računa se u trajanju koje odgovara ukupnom broju sati rada u nepunom radnom vremenu ostvarenog za pojedine godine - obračunatih na puno radno vrijeme. Primjer 1. Radnik koji je cijelu 2016. godinu radio 4 sata dnevno, pet dana u tjednu - što iznosi 20 sati tjedno, prvo treba utvrditi staž osiguranja kao da je radio puno radno vrijeme i to na sljedeći način: ■ računa se godina od 12 mjeseci, a svaki mjesec u trajanju od 30 dana (neovisno o tome radi li se o veljači sa 28 ili 29 dana, srpnju i kolovozu sa 31 danom ¡td.) = 12 x 30 = 360 dana, ■ zatim se tih 360 dana množi sa satima rada radnika dnevno = 360 x 4 sata = 1.440 sati, ■ koji se potom dijele sa satima rada u punom radnom vremenu (8 sati dnevno) = 1.440 / 8 = 180 dana, ■ koji se dijele sa brojem dana u mjesecu (30 dana) = 180/30 = 6 mjeseci radnog staža u 2016. godini. U slučaju kada radnik radi kod više poslodavaca, radni sati prove-deni kod svih poslodavaca se zbraiaiu (kumuliranju) te se prema tom zbirnom iznosu sati rada (koji ne može biti veći od 40 sati tjedno prema čl. 61. st. 1. ZOR-a) računa staž osiguranja.

za izracuna mirovine buducem umirovljeniku trebaju se znati njegov "prosjecni vrjednosni bodovi" za sve godine njegovog radnog staza, ako ste vec u FINI izvadili "log i pass", onda se preko e-gradjani mozete dati izracunati mirovinu na stranicama HZMO-a, ako nemate "log i pass" za e-gradjani, prvo otidjite u najblizu FINU i prema postupku navedenom u linku to obavite.

Ako jos nemate uvjet za neku od mirovina „prijevremena starosna mirovina“ ili „starosna mirovina“ a takodjer ako imate uvjet za „starosnu mirovinu za dugogodisnjeg osiguranika“, postavite kod izracuna uvjet na „mirovinu bez uvjeta“.

Kad u tom informativnom izracunu od strane HZMO-a dobijete iznos vaseg "prosjecnog vrijednosnog boda", onda se dalje lako racuna iznos mirovine.
Nadam se da vam je jasno da se "prijevremena starosna mirovina" penalizira - umanjuje za 0,2% po mjesecu ranijeg umirovljenja, u vasem slucaju na 60-ti rodjendan to umanjenje iznosilo bi vam 12%.

Dodatni staz za djecu dodaje se na postojeci staz tek kad se podnese zahtjev za mirovinom i njen utjecaj je samo kroz formulu za izracun mirovine, nesto se povecava iznos mirovine.
Supruga ima pravo na "starosnu mirovinu za dugogodisnjeg osiguranika" tek kad navrsi 60 godina starosti i ima navrsenih 41 godinu efektivnog radnog staza, dodatni staz za djecu ne racuna se u tih efektivnih 41 godinu radnog staza.

Dodatni staz za djecu dodaje se na postojeci staz tek kad se podnese zahtjev za mirovinom i njen utjecaj je samo kroz formulu za izracun mirovine, nesto se povecava iznos mirovine.
Supruga ima pravo na "starosnu mirovinu za dugogodisnjeg osiguranika" tek kad navrsi 60 godina starosti i ima navrsenih 41 godinu efektivnog radnog staza, dodatni staz za djecu ne racuna se u tih efektivnih 41 godinu radnog staza.

Nemoze jedno i drugo, 27% se dodaje na opcu mirovinu po ZOMO-u, a za braniteljsku ide prema clanku 27., ZOHBDR-a i na tako izracunata braniteljska mirovinu ne dodaje se 27% dodatka za uskladjenje.
 
Izračun minimalne braniteljske prijevremene ili starosne mirovine:   (2558,25 kn x polazni faktor) + (dani borbenog sektora  x 0,4989 kn x polazni faktor) Ako se radi o "prijevremenoj starosnoj mirovini" polazni faktor je <1
Ako se radi o "starosnoj mirovini" polazni faktor je =>1

Prema clanku 112.. ZOR-a poslodavac je mogao otkazati vas ugovor o radu kad ste navrsili 65 godina zivota i isplatiti vam cca 8000 kn neoporezivog dijela otpremnine kod vaseg odlaska u mirovinu.
Ne vidim razlog da to nebi mogao napraviti i dalje, jednostavno prekinuti ugovor o radu bez otkaznog roka i isplatiti tih cca 8000 kn neoporezivog djela otpremnine za odlazak u mirovinu.
Mozda bi vam bilo bolje da ste sa navrsenjem 65 godina otisli u "starosnu mirovinu" i da ste uz izmjenjen ugovor o radu nastavili raditi kod poslodavca na 4 sata dnevno, primali bi mirovinu i vjerojatno pola sadasnje place.
Jedino sto u ovom vasem sad slucaju nakon navrsenih 65 godina za svaki mjesec daljnjeg rada dobivate dodatak od 0,34% kod izracuna mirovine, npr. za 12 mjeseci takvog rada mirovina bi vam se uvecala za 4,08%.

Nemojte nikako dati - potpisati sporazumni otkaz, da bi vam mogao dati otkaz krivnjom radnika  (otkaz uvjetovan skrivljenim ponasanjem radnika) to stvarno mora biti ozbiljna greska a za to mu nemojte dati priliku.
Citiram dio iz ZOR-a:
Postupak prije otkazivanja
Članak 119.
(1) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
(2) Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

Nemojte nikako dati - potpisati sporazumni otkaz, da bi vam mogao dati otkaz krivnjom radnika  (otkaz uvjetovan skrivljenim ponasanjem radnika) to stvarno mora biti ozbiljna greska a za to mu nemojte dati priliku.
Citiram dio iz ZOR-a:
Postupak prije otkazivanja
Članak 119.
(1) Prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.
(2) Prije redovitog ili izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

OK, onda je to to, zahtjev predajte mjesec dana prije 65-og rodjendana i neka se sve lijepo ostvari vama u korist.
pozz

Pa ti nemoj potpisati sporazumni nikako, a on neka ti onda da poslovno uvjetovani otkaz, s tim se mozes prijaviti na burzu i dobivati naknadu s burze.

To za HZMO nam je dobro poznato i postovanom profu i meni malomcovjeku (veteran).
Sto se tice "starosnih mirovina za dugogodisnjeg osiguranika" tu ste u krivu, nemaju oni nikakav veci prosjek u odnosu na vas, oni sa 60 godina starosti i 41 godinom efektivnog radnog staza mogu u starosnu mirovinu i njima se u formuli za izracun mirovine racuna ta 41 godina staza, a vam se mirovina racunala skoro sa 44 godine radnog staza, pa logicki ko ima veci prosjek, onaj sa 41 godinom staza ili vi sa skoro 44 godine staza.
Mirovina koja vam se izracuna dobivate dozivotno, zato se pripremama za umirovljenju pristupa ozbiljno i detaljno, sve se ispituje i stavlja na papir.

U tablici vam je prikazano kako bi to izgledalo na datum 10.06.2019.god. po ZOMO-u i po ZOHBDR-u:

 
Da ste sredstva iz II stupa prebacili u I stup generacijske solidarnosti mirovina bi vam bila par kuna nesto veca od iznosa kojeg navodite iz I i II stupa koji ste dobili.
Mirovina po ZOMO-o "opca mirovina" vam je veca od braniteljske mirovine i dodjelili su vam ovu koja je za vas povoljnija - veca, a to je ova po ZOMO-u.
Po ZOMO-u - 3835,13 kn
Po ZOHBDR-u -3593,54 kn

i nadati se da ti koji odlučuju ne znaju tumačiti zakon :) ........zakon ne predviđa prednost djece kao u ovom slučaju