Ina83

Kao što se sud obraća Vama, tako se i Vi imate pravo obratiti sudu. Nije ni sudu u interesu saslušavati svjedoka koji nema baš nikakvih korisnih saznanja za sami postupak. Čisti gubitka vremena i dodatni nepotrebni trošak. Bit svjedočenja je daleko iznad toga. Probajte, košta Vas nešto vremena, truda i poštarine, a kasnije se može koristiti kao primjerak i u ostalim postupcima kojih će nažalost još biti.

Poštovani,
vlasnik udjela u trgovačkom društvu ne mora istovremeno biti i osoba ovlaštena za zastupanje tog trgovačkog društva (član uprave ili direktor).
Zakon o radu propisuje da fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može, ali i ne mora kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca.
Dakle, sve dok direktor obavlja samo poslove vođenja tvrtke (poslovi člana uprave ili izvršnog direktora), on ne mora sklopiti ugovor o radu s tom tvrtkom kao poslodavcem, pa kao takav može biti i u radnom odnosu u nekoj drugoj tvrtki ili kod drugog poslodavca.
Međutim, obratite pozornost na Zakon o doprinosima koji propisuje 
Članak 187.c (NN 106/18)
(1) Član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge koji nije po toj osnovi osiguran obveznik je doprinosa u visini razlike između doprinosa prema osnovici osiguranja propisanoj člankom 21. stavkom 2. ovoga Zakona odnosno člankom 37. stavkom 2. ovoga Zakona i doprinosa prema osnovi temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba.
(2) Za člana uprave, izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i upravitelja zadruge koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ne utvrđuje se obveza doprinosa prema stavku 1. ovoga članka.
 
To znači, bez obzira što niste zaposlenik društva u kojem ste direktor svakako morate platiti doprinose u minimalnom iznosu propisanom zakonom. Ako ste zaposlenik druge firme i primate plaću koja je manja od iznosa minimalne plaće propisane zakonom za direktora, morate platiti razliku do iznosa propisanog zakonom.
 
Malo proučite porezne propise o navedenoj tematici

Obojica će morati doplatit razliku doprinosa od onog što su uplatili do minimalmo zahtijevanog od strane države.
Problem je direktori dokle god su upisani kao direktori u sudskom registru moraju imati placu (trenutno) vecu i jednaku 6200 bruto 1 da ne placaju razliku.
Najbolje vam je sudeci prema opisanoj situaciji naci nekog tko ima vecu placu od toga i tko ima siguran posao te ga imenovati direktorom, a ovu dvojicu prokuristima kako ne bi morali nista placati.

Poštovani,
vlasnik udjela u trgovačkom društvu ne mora istovremeno biti i osoba ovlaštena za zastupanje tog trgovačkog društva (član uprave ili direktor).
Zakon o radu propisuje da fizička osoba koja je prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove poslodavca, može, ali i ne mora kao radnik u radnom odnosu obavljati određene poslove za poslodavca.
Dakle, sve dok direktor obavlja samo poslove vođenja tvrtke (poslovi člana uprave ili izvršnog direktora), on ne mora sklopiti ugovor o radu s tom tvrtkom kao poslodavcem, pa kao takav može biti i u radnom odnosu u nekoj drugoj tvrtki ili kod drugog poslodavca.
Međutim, obratite pozornost na Zakon o doprinosima koji propisuje 
Članak 187.c (NN 106/18)
(1) Član uprave, izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge koji nije po toj osnovi osiguran obveznik je doprinosa u visini razlike između doprinosa prema osnovici osiguranja propisanoj člankom 21. stavkom 2. ovoga Zakona odnosno člankom 37. stavkom 2. ovoga Zakona i doprinosa prema osnovi temeljem koje je prijavljen kao osigurana osoba.
(2) Za člana uprave, izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i upravitelja zadruge koji je osiguran po osnovi radnog odnosa i korisnik je mirovine, osim ako je korisnik invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, ne utvrđuje se obveza doprinosa prema stavku 1. ovoga članka.
 
To znači, bez obzira što niste zaposlenik društva u kojem ste direktor svakako morate platiti doprinose u minimalnom iznosu propisanom zakonom. Ako ste zaposlenik druge firme i primate plaću koja je manja od iznosa minimalne plaće propisane zakonom za direktora, morate platiti razliku do iznosa propisanog zakonom.
 
Malo proučite porezne propise o navedenoj tematici

Idete na nadležni trgovački sud, podnosite prijedlog za likvidaciju imovine, TS imenuje likvidatora i započinje proces likvidacije stečajne mase. Nakon tog procesa ukoliko se ne jave vjerovnici, taj auto se može dodijeliti vama i na temelju toga možete ga prepisati na sebe. 

Poštovani, 
jedno od bitnih obilježja ugovora o djelu jest jednokratnost posla, dok je radni odnos (u pravilu) trajnog karaktera. Predmet ugovora o djelu nije sam rad, već rezultat rada tj. djelo. Sljedeće obilježje ugovora o djelu je samostalnost izvođača što znači da ne smije postojati odnos subordinacije koji karakterizira radni odnos. U tom smislu izvođač u pravilu sam određuje kada će, gdje i na koji način raditi, a naručitelju pripada pravo nadzora i davanje uputa, ali samo kad to odgovara naravi posla. Osim ako se na to nije obvezao ili to ne proizlazi iz svrhe ugovora izvođač čak nije dužan ni sam izvesti djelo.
U radnom odnosu poslodavac je obvezan radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.
S obzirom na navedeno, procijenite o kakvom poslu se kod Vas radi. Ako se radi o radu trajnog karaktera (što mi se iz Vašeg posta čini da jest), vrlo je vjerojatno da bi inspekcija navedeni odnos mogla regulirati kao radni odnos, odnosno rad na crno.
Možda postoji mogućnost da otvorite obrt ili j.d.o.o. pa na taj način održavate web stranice bez ulaska u radni odnos

Poštovani,
 
pretpostavljam da mislite na plaćeni dopust.
Ukoliko je Vaš poslodavac obveznik kolektivnog ugovora provjerite što tamo piše u vezi ove tematike. Ako poslodavac nije obveznik kolektivnog ugovora, provjerite što piše u pravilniku o radu. Ako nema pravilnika o radu ili u njemu ništa ne piše o navedenom a ni u Vašem ugovoru o radu ovu tematiku uređuje Zakon o radu u članku 86.
Plaćeni dopust
Članak 86.
(1) Tijekom kalendarske godine radnik ima pravo na oslobođenje od obveze rada uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom bolesti ili smrću člana uže obitelji.
(2) Radnik ima pravo na dopust iz stavka 1. ovoga članka u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu.
(3) Članom uže obitelji iz stavka 1. ovoga članka smatraju se: supružnik, srodnici po krvi u pravoj liniji i njihovi supružnici, braća i sestre, pastorčad i posvojenici, djeca povjerena na čuvanje i odgoj ili djeca na skrbi izvan vlastite obitelji, očuh i maćeha, posvojitelj i osoba koju je radnik dužan po zakonu uzdržavati, te osoba koja s radnikom živi u izvanbračnoj zajednici.
 
Prema Zakonu o radu bratić ne pripada članovima uže obitelji pa prema zakonu ne biste imali pravo na plaćeni dopust.
 
 

Poštovani,
prema Zakonu o obveznim odnosima kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku ovlašten je:
1) zahtijevati od prodavatelja uklanjanje nedostatka,
2) zahtijevati od prodavatelja predaju druge stvari bez nedostatka,
3) zahtijevati razmjerno sniženje cijene,
4) izjaviti da raskida ugovor
i to redoslijedom kako je navedeno.
Prilikom ostvarivanja prava na uklanjanje nedostatka kupac ima pravo izbora između popravka i zamjene stvari, osim ako bi odabrani način uklanjanja nedostatka bio nemoguć ili ako bi njime u odnosu na drugi način uklanjanja nedostatka prodavatelju nastali nerazmjerni troškovi uzimajući u obzir sve okolnosti, a osobito vrijednost stvari bez nedostatka, značaj nedostatka i pitanje može li se popravak odnosno zamjena obaviti bez znatnih neugodnosti za kupca.
Kupac ima pravo na sniženje cijene ili na raskid ugovora tek ako prodavatelj nije uklonio nedostatak, ili je to odbio učiniti ili nije uklonio nedostatak u skladu sa Zakonom o obveznim odnosima, ako nedostatak postoji unatoč pokušaju prodavatelja da ga ukloni odnosno ako je prodavatelj izjavio da neće ukloniti nedostatak ili iz okolnosti očito proizlazi da neće ukloniti nedostatak u razumnom roku ili bez znatnih neugodnosti za kupca te ako je nedostatak tako ozbiljan da opravdava trenutačno sniženje cijene ili raskid ugovora.
 
Iz navedenog proizlazi da povrat novca prema zakonu možete dobiti tek ako prodavatelj ne ukloni nedostatak. 
Rijetko koji prodavatelj ima praksu vraćanja novca jer im to prema zakonu nije obveza ako se nedostatak može ukloniti

Poštovani,
 
prvo provjeriti što piše u ugovoru o radu, pravilniku o radu ili kolektivnom ugovoru ako se radi o poslodavcu koji je obveznik kolektivnog ugovora.
Prema Zakonu o radu radnik kojem prestaje radni odnos, za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora. Gledajući navedenu zakonsku odredbu Vaša supruga bi imala pravo na razmjerni godišnji odmor za 2022 godinu ako drugim propisom nije drukčije određeno. Razmjerni godišnji odmora se računa tako da se broj odrađenih mjeseci u 2022. godini podijeli sa 12 i pomnoži sa punim brojem dana godišnjeg odmora na koji bi supruga imala pravo da ne odlazi u mirovinu, npr. 7/12*20 radnih dana godišnjeg odmora = 11,67 što bi iznosilo 12 dana

Poslala sam Vam privatnu poruku gdje je detaljnije razrađeno Vaše pitanje
 

Prema Zakonu o radu ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku mora sadržavati podatke o:
1) strankama te njihovu prebivalištu, odnosno sjedištu
2) mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima
3) nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova
4) danu početka rada
5) očekivanom trajanju ugovora, u slučaju ugovora o radu na određeno vrijeme
6) trajanju plaćenoga godišnjeg odmora na koji radnik ima pravo, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja trajanja toga odmora
7) otkaznim rokovima kojih se mora pridržavati radnik, odnosno poslodavac, a u slučaju kada se takav podatak ne može dati u vrijeme sklapanja ugovora, odnosno izdavanja potvrde, načinu određivanja otkaznih rokova
😎 osnovnoj plaći, dodacima na plaću te razdobljima isplate primanja na koja radnik ima pravo
9) trajanju redovitog radnog dana ili tjedna
Umjesto podataka iz točaka 6., 7., 8. i 9.  može se u ugovoru uputiti na odgovarajući zakon, drugi propis, kolektivni ugovor ili pravilnik o radu koji uređuje ta pitanja.
Ne znam zapošljavate li više od 20 zaposlenih, jer ako zapošljavate morate imati pravilnik o radu koji može regulirati između ostalog i pitanje redovnog radnog vremena. Ako imate manje od 20 zaposlenih u ugovor o radu trebate navesti koliko traje redovan dan ili tjedan (8h dnevno radno vrijeme ili 40h tjedno radno vrijeme).
Plaća po pravilu treba biti određena u bruto iznosu i obvezno navedite da je to plaća za puni fond sati. Imate i mogućnost ugovoriti plaću po satu što je možda u Vašem slučaju praktičnije.
U Evidenciji radnog vremena (šihterici) imate rubriku Sati neopravdanog izostanka radnika s rada krivnjom radnika i tu možete upisati za svaki dan kada radnik radnije ode s posla broj sati koliko je izostao. Tako ćete imati na platnoj listi puni fond sati koji će se rasporediti da odrađene i neodrađene sate. Za puni fond sati u mjesecu morate platiti doprinose ali ne i rad jer nije odrađen i pokušajte smanjiti s tolikim davanjem slobodnih dana jer si nepotrebno komplicirate

Prilikom prijave radnika na mirovinsko osiguranje u rubriku "dnevno radno vrijeme osiguranika" bilo je potrebno upisati koliko će radnik raditi svaki dan. Za puno radno vrijeme to je 8h dnevno ili 40h tjedno. Ako ste u toj rubrici naveli 8h dnevno (ili 40h tjedno) tada imate određene dnevne odnosno tjedne sate. Za svakog radnika mora se voditi evidencija o radnom vremenu tzv. šihterica gdje se upisuje koliko je radnik svaki dan odradio sati i ona je osnova za isplatu plaće. Pa onda svaki dan naznačite u koliko sati je radnik počeo raditi i u koliko je sati završio rad. Kada radnik ranije izađe s pola u evidenciju napišite u koliko je sati završio rad. Tako ćete imati za svaki dan u mjesecu točan broj odrađenih sati i to šaljete računovodstvu za isplatu plaće. Netočno je da radniku ne bi mogli isplatiti manju plaću ukoliko je taj mjesec odradio manji broj sati ako radnik ima prijavu za puno radno vrijeme.
 
U pogledu uvođenja eura prema trenutnom tumačenju Smjernica za prilagodbu gospodarstva u procesu zamjene hrvatske kune eurom nije obveza mijenjati ugovor o radu zbog uvođenja eura već će se plaća preračunavati iz kuna u eure prema propisanom fiksnom tečaju konverzije, ali vjerujem da je praktičnije napraviti novi ugovor s plaćom u eurima. U prijelaznom razdoblju dvostrukog iskazivanja cijena nije potrebno napraviti novi ugovor o radu već je na obračunu plaće potrebno dvojno iskazati u kunama i eurima ukupan iznos isplaćene plaće radniku, dakle ne svaku stavku već samo isplaćenu plaću

Pravomoćna građevinska dozvola ili drugi akt za građenje izdan do 19. lipnja 1991. s potvrdom građevinske inspekcije da nije u tijeku postupak građevinske inspekcije, ima snagu Uporabne dozovle prema članku 175. stavak 2. Zakona o gradnji. 

Je li djed mentalno zdrav i može li govoriti? Ako jest u takvom slučaju možete sklopiti ugovor o doživotnom uzdržavanju na način da javni bilježnik dođe u prostorije gdje djed boravi i da se tamo sklopi ugovor. Djed se može potpisati na način da stavi otisak prsta (rukoznak) umjesto potpisa, a javni bilježnik će potvrditi da se radi o otisku prsta te osobe.
Inače, ugovor o doživotnom uzdržavanju da bi bio valjan mora biti solemniziran što znači da javni bilježnik pročita svaki članak ugovora i pita stranke jesu li razumjele pročitano i svoje obveze, pa ako je djed mentalno zdrav nema zapreke da potpiše takav ugovor stavljanjem otiska prsta 

Poštovana,
 
na temelju ovog otkaza imate pravo na otpremninu jer ste u radnom odnosu kod istog poslodavca proveli više od dvije godine, a zbog vrste otkaza (poslovno uvjetovani otkaz) imate pravo i na naknadu s biroa.
Također imate pravo na otkazni rok u trajanju od mjesec i dva tjedna i na razmjerni godišnji odmor za 2022. godinu koji možete iskoristiti za vrijeme trajanja otkaznog roka. Ne znam kada ste primili odluku o otkazu ali izračunajte si od dana primitka odluke na koji datum završava mjesec i dva tjedan i je li Vam poslodavac pravilno odredio dan prestanka radnog odnosa (dan primitka odluke + 1mj i 2 tj)

Hvala na odgovoru.
Po tome ispada da radnik neovisno je li imao prekid radnog odnosa ili ne ima pravo na puni godišnji odmor nakon 6mj neprekinutog rada kod tog poslodavca, a do 6mj rada ima pravo na razmjerni godišnji odmor. U mom slučaju radnik će imati pravo na puni godišnji odmor za 2019. godinu 1.11.2019. godine?
Onda u stavku 3. u  članka 77. ZR-a : "(3) Radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor određen na način iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca"  nema smisla zašto zakonodavac uopće navodi dužinu prekida između dva radna odnosa kad je svakako potrebno da radnik provede 6mj neprekinutog rada kod novog poslodavca da bi stekao pravo na puni godišnji odmor

Dakle,nakon mjesec dana.
 
Zahvaljujem na odgovoru. Nisam bila sigurna jesam li dobro protumačila.
 
Hvala