Matrix

Možda uspijete pronaći OVDJE

Iz razloga što je ostavinski postupak prekinut do pravomočnog okončanja parnice. I parnični postupak bi trebalo prekinuti osnovom čl.212 ZPP do stjecanja uvjeta za njegov nastavak uređenih odredbama čl.215 ZPP.

Vrijedi ako se uz određene dokumente može nedvojbeno utvrditi da se radi o jednoj te istoj osobi.

Eto uzećemo da jest kako ona kaže u vezi uplata,no time ne može stjecati stvarna prava na vašem suvlasničkom dijelu.

Od trenutno upisanog vlasnika.

No u konkretnom slučaju je posjed istinit,a poštenje se predmnjeva dok se ne dokaže suprotno(čl.18 st.2 i 5 ZV). Slažem se,vlasništvo ne dolazi u obzir.

Jel citirano izrekom presude utvrđeno.

Odgovoriti na ovo pitanje može se i protu upitom,zbog čega ne povući tužbu ili zbog čega zastoj?Jel mislite da je to osiguranje za ispunjenje sporazuma? Šta mislite za slučaj da dužnik po sporazumu ne bude ispunio obvezu,a tužitelj odluči nastaviti parnicu i pri tome u postupku druga strana predoči sporazum o nagodbi??

Neznam da li ste shvatili,nikakva predaja več usmeno data punomoč pred sudom.

Povući tužbu. P.S.kad več još niste finalizirali sporazum,ostaje nejasnoća zbog čega to ne učinite pred sudom bez troškova solemnizacije.

Narodnim jezikom da vam pojasnim situaciju,Vi ili več tko,zlouporabljujete sud,ovo iz razloga što je sud zastao sa postupkom dajući vam mogučnost za sklapanje nagodbe pred sudom,no vi ste nagodbu sklopili izvan suda i takvu činjenicu prešutili,čuvajući pri tome sud kao adut za slučaj da se obveze iz nagodbe/ugovora/sporazuma(nazovite kako želite)ne budu izvršavale,a to tako neče moći.

Legalis portal inače svojim pravilima poziva sve koji u njegovim forumima objavljuju, a naročito one koji odgovaraju na pojedina pravna pitanja, da svoja mišljenja iznose u najboljoj vjeri i sa isključivom namjerom pomaganja osobama koje su ta pitanja postavila. Legalis portal vjeruje da su svi odgovori na postavljena pitanja odgovoreni u najboljoj vjeri, i prema najboljem znanju osoba koje su te odgovore sastavile i objavile,a osobnog sam mišljenja da ste Vi prof jedan od tih.

Sukladno odredbama čl. 54. Zakona o javnom bilježništvu, javnobilježnički akt je ovršna isprava ako ispunjava sljedeće uvjete: - ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i - ako sadrži izjavu obveznika o tome da se na temelju tog akta može, radi ostvarenja dužne činidbe, a nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha. Kad se ugovore ova dva uvjeta nastaje klauzula exequendi - ovršna klauzula na temelju koje vjerovnk može osigurati svoje tražbine s učinkom neposredne ovrhe na imovini dužnika i to odmah po dospijeću i neplaćanju tražbine. U vašem slučaju privatna isprava koja također ispunjava ove uvjete, a koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao), ima isti učinak odnosno smatra se ovršnom ispravom, a za slučaj da u privatnoj ispravi nije utvrđena obveza na činidbu ili je pak izjava o tome nejasna, takvu izjavu na zahtjev obveznika može unijeti i javni bilježnik. Nakon toga obveznik treba staviti svoj potpis i privatna isprava se solemnizira te se na taj način toj privatnoj ispravi daje svojstvo ovršne isprave.

Naravno da postoji,no imao sam u vidu činjenicu vaše spriječenosti nazočiti pred sudom. Nikakva ovjera u tom slučaju nije potrebna. Ne Najlakše vam je tako.

Radi se o zahtjevu za ispunjenje ugovora,dakle zahtjev obvezno-pravnog karaktera,pa kako zakonom nije posebno određen rok zastare za konkretan slučaj se ima primjeniti opći zastarni rok(5 godina)

Bilo za pretpostaviti,obzirom na sljedeće; Sad je više nebitno stanje nekretnine prije/poslije,obzirom da se iz imovine obuhvaćene pomenutim ugovorom ne može namirivati nužni dio.

Pogrešno tumačite odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Koliko se može uočiti da je korisnica milja52 več dobila konkretni ugovor. Pošast bivših republika ex-yu,kad se u večini slučajeva oranice,ledine i šume kupovale bez provođenja ugovora kroz zemljišne knjige,a što je naknadno za posljedicu proizvelo ogroman broj sudskih postupaka u svrhu sređivanja stanja u katastru i zemljišnim knjigama.

Nije u obvezi,dok je procesno nedopušteno voditi postupak radi naplate protiv skrbnika dužnika. To je neka druga priča,no očito da je imenovan za skrbnika,dok je s druge strane njihov otac preminuo ,a majka lišena poslovne sposobnosti.

Prije svega je bitan dokaz srodstva. U punomoći jednostavno navodite da opunomoćujete svoga sina/kčer da vas zastupa u sudskom postupku koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci pod posl.brojem ..........,istog ovlašćujem da u moje ime može poduzimati sve procesne radnje određene Zakonom o parničnom postupku.

Osnova za ponavljanje postupka nema,obzirom da su maloljetnici u postupku imali zakonskog skrbnika.

Pismenim putem sa pozivom na broj predmeta obavijestite sud da je u vezi predmeta postignuta nagodba izvan suda,uz podnesak priložite kopiju sporazuma.

Uh,večeg ćušpajza odavno nisam vidio(izvini te,ali je tako). Drago mi je da ste uporni,no za početak utvrdite u z.k.uredu na temelju koje presude se dotični upisao kao vlasnik,odnosno jel u pitanju presuda zbog izostanka.

Zemljišno-knjižni ured neče dopustiti prenos prava vlasništva na temelju konkretnog sporazuma,niti će sud u parničnom postupku usvojiti tužbeni zahtjev kojim bi tužitelju na osnovu duga dao ispravu podobnu za stjecanje prava vlasništva na nekretnini. Naime,prema stavu Vrhovnog suda RH zauzetog u odluci Rev-1227/07 založni vjerovnik ne može steći pravo vlasništva na temelju odredbe ugovora o založnom pravu na nekretnini (hipoteka) kojom je ugovoreno da založni vjerovnik stječe vlasništvo založene nekretnine u slučaju da dužnik ne isplati dug do određenog vremena. U konkretnom slučaju to znači da je ugovorna odredba o prijenosu vlasništva predmetne nekretnine na zajmodavca ništava – bez pravnog učinka, pa se, s obzirom na sve navedeno, niti on ne može osnovano pozivati na tu ugovornu odredbu.

Ovo je krajnje neozbiljno iz razloga što su parnične stranke več dužne obavijestiti sud o postignutoj nagodbi,obzirom da spor više ne postoji,slijedom čega se postavlja pitanje opravdanosti daljnjeg vođenja postupka.