Matrix

Obzirom da je sestra pravno gledajući predmetni stan stekla darovanjem od strane sestre koja bi potraživala nužni dio a ne od strane oca,to je i više nego jasno kako po pitanju stana može zaboraviti na nužni dio. Pa sve da je sestra(vlasnica stana)stekla stan darovanjem od strane oca,pitanje je osnovanosti zahtjeva za nužnio dio zadiranjem u dar, ako je iz preostale imovine koja čini ostavinu ona več namirena u svom pravu na nužni dio.

isključivo za postojanje tražbine

Citirano nema veze sa simuliranim pravnim poslom,taman da je milijunski dug prodat za 1 KN,novi vjerovnik je ovlašten zahtijevati cjelokupni dug,obzirom da se neradi o subrogaciji. O simuliranim/fiktivnim pravnim poslovima pogledati u članku.

Prema stavu Vrhovnog suda RH zauzetog u reviziji Rev-1688/98 od 23.05.2001.nasljednik koji je preuzeo parnicu iza pokojne tužiteljice ne može isticati drukčiji tužbeni zahtjev od tužiteljice, već da može nastaviti spor samo u sklopu već postavljenog tužbenog zahtjeva, jer je opoziv darovanja osobno pravo tužiteljice koje ne prelazi na njezine nasljednike. Nadalje u konkretnom slučaju iz činjeničnog stanja se nemože zaključiti pravodobnost tužbe u smislu subjektivnog roka od godinu dana od dana saznanja razloga za opoziv.

U biti se radi o cijepanju k.č.,kako bi se izdvojila i formirala nova k.č.,slijedom čega je nužna suglasnost svih suvlasnika.

U sudskoj su praksi zauzeta stajališta da je pravo na otkup stana koje pripada ranijem nositelju stanarskog prava osobno pravo stanara i da se ne može naslijediti i prijeći na nasljednika, slijedom čega zakonski nasljednik nema pravo na otkup predmetnog stana i ne može ga naslijediti a samim tim ne može sa uspjehom pokrenuti postupak i ishoditi donošenje presude koja bi zamijenila ugovor o prodaji stana. Temeljem Zakona o nasljeđivanju ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u trenutku njezine smrti ,pa budući da u trenutku smrti nositeljice stanarskog prava ona nije bila vlasnica stana, jer ga do tada nije otkupila niti je pokrenula postupak u svrhu ishođenja presude koja bi zamijenila ugovor o otkupu, nasljednik ne može naslijediti pravo vlasništva predmetnoga stana,glede čega vaša supruga kao nasljednica majke - nositelja stanarskog prava - mogla bi ostvariti svoja nasljednička odnosno vlasnička prava u odnosu na predmetni stan samo u slučaju da je njena sada več pokojna majka zaključila ugovor o otkupu stana ili da je za majčinog života donesena pravomoćna sudska presuda koja zamjenjuje taj ugovor.

Jasno da će dokazivati u postupku,no ako doista postoje rješenja o nasljeđivanju u kojima se konkretna nekretnina navodi kao izvanknjižno vlasništvo tužitelja,odnosno njegovih pravni prednika,i činjenica dugogodišnjeg posjedovanja,može itekako rezultirati presudom kojom se usvaja tužbeni zahtjev. Jasno da može Može,no dobro razmislite da li eventualne svjedoke izlažete kaznenom progonu,ovo iz razloga što u smislu citiranog sud nebi poklonio vjeru vašem iskazu,jer da ste tu dolazili kako navodite, očima treće osobe nebi promaklo da neko održava nekretninu a kamo li njenom vlasniku,usljed čega bi se vaši svjedoci doveli u nezgodnu situaciju,...iz tog razloga krajnji oprez. ako iz činjenične podloge i podastrih dokaza proizilazi osnovanost zahtjeva.

Več rečeno,povrat uloženog bi morali tražiti kroz parnicu Vidi odredbe čl.51 Zakona o vlasništvu i dr.stvarnim pravima

Sreća prati uporne Neće valjda

Nagodba izvan suda je ništa drugo nego ugovor,pa imajući u vidu opća pravila obveznog prava da je ugovor sklopljen kad su se stranke sporazumjele o bitnim sastojcima ugovora,to je i više nego jasno da je u konkretnom slučaju ugovor o nagodbi sklopljen,no za slučaj sudskog postupka je naravno lakše predočiti ugovor,nego dokazivati izvodima e-mail poruka njegovo postojanje.

Mišljenja sam da prisilno zasnivanje založnog prava na nekretnini nije ništa drugo doli prvi korak ka ovrsi ,pa kako bi prijedlog za ovrhu na nekretnini sa konkretnim činjeničnim stanjem bio odbijen,to se ne nalazi nijedan pouzdan osnov da bi se udovoljilo prijedlogu za prisilno zasnivanje založnog prava,u suprotnom se postavlja pitanje kakva je svrha ograničenjima ovrhe na nekretninama ako ovrhovoditelj može sa uspjehom ići obilaznicom.

Od dana kad je stekla ovršnost,i ako je u konkretnom slučaju nejasno zbog čega toliki raspon vremena od pravomočnosti do ovršnosti. O citiranom je več rečeno.

Radi čega sumnjate u naplativost mjenice

Nema ništa posebno što bi dalo 100%-tnu sigurnost,no svakako da ugovor treba sklopiti u formi javnobilježničkog akta.

Ulazi，no vi bi po tom pitanju mogli zahtijevati od ostalih suvlasnika povrat uloženog razmjerno omjerima suvlasničkih dijelova,što bi najvjerovatnije završilo parničenjem. Jedino razvrgnuće isplatom

Dovoljno je da jedan od tuženih odgovori na tužbu i nema presude zbog ogluhe Smatra da je ispunio pretpostavke za stjecanje prava vlasništva osnovom zakona,no presuda mu treba kao isprava za upis u zemljišne knjige. Teško će te dokazati da vi ni vaši pravni prednici 50 godina niste znali da neko drugi posjeduje vašu nekretninu. Možete tražiti več u odgovoru na tužbu Jel osporavano ili nije

Mora postojati tabularna isprava kojom prodavatelj dopušta uknjižbu Kako nema kad je naznačeno u kojim se omjerima prodaje svakom od kupaca ponaosob Več rečeno,apsurd da stavljate i na svoj dio,obzirom da s njim nemože niko drugi raspolagati.

Npr.uzmemo u obzir odredbe čl.225 Zakona o obveznim odnosima,koji kaže da tražbine zastarijevaju protekom 5 godina,pa dalje kaže ...ako zakonom nije predviđen drugi rok... Znači ako neki drugi zakon za određenu tražbinu propisuje duži ili kraći rok zastare,on sklanja po strani opći zastarni rok iz čl.225 ZOO,odnosno;

Pod uvjetom da na takvu pravnu radnju pristane vjerovnik,troškovi bi se sastojali od: -pristojba na prijedlog za brisanje postojeće hipoteke -novi ugovor o osnivanju založnog prava -pristojba na upis hipoteke(nova hipoteka)

Jel u ugovoru stoji naznačeno da če se pravo su-vlasništva upisati u omjerima 1/2. Ako od ishoda parnice ovise knjižna prava,dopuštena je zabilježba spora,no nema potrebe da se u konkretnom slučaju ista upisuje na nekretninu u cijelosti,več isključivo na suprugin suvlasnički dio. O zabilježbi spora,više u članku.

Iznijeli ste činjenicu da su upisnici vlasništva i dužnik i vjerovnik,što asocira na fiduciju,no tu smo nesigurnost otklonili,pa je izvjesno da je zaručnik upisan kao vlasnik a HPB kao hipotekarni vjerovnik. Što se tiče dopuštenosti prenosa prava vlasništva na nekretnini opterečenoj hipotekom vidi ovdje

Ne,obzirom da je ona kao tužilja stranka u postupku,a ne svjedok na čijem se lažnom iskazu(kaznenom djelu)temelji presuda. Ništa je neobvezuje da ističe činjenice i dokaze koji idu protiv nje same,no to neznači da vi nemožete predočiti takav dokaz,naprotiv,vi ste u podnesku kojm se tuźba dostavlja na odgovor pravno poučeni da ste več u odgovoru na tužbu dužni iznijeti sve činjenice i dokaze kojim pobijate činjenične navode suprotne strane

To će se doista i desiti ukoliko vi budete pasivni,što će reči da po saznanju za očevu smrt trebate otiči u nadležni matični ured i prijaviti se kao dijete-nasljednik iza umrlog oca,čime ste sebi dali publicitet u pogledu nasljeđivanja,obzirom da će vas matični ured pri sastavljanju smrtovnice navesti kao jednog od nasljednika.

Odgovor je negativan,obzirom da vi i pomenute osobe niste nužni nasljednici.

Neisplati se pričati,več pismenim putem zahtijevati isplatu osnovom ugovora o doživotnom uzdržavanju,u tom slučaju pri odgovoru na vaš zahtjev moraju obrazložiti zbog čega isti odbijaju,a to več nije isto kao u verbalnoj komunikaciji