Matrix

Odredbe čl.130 st.3 u vezi stavka 1 i 2 Ovršnog zakona, kažu suprotno. da li ste isključivo ispostavili dokaze o troškovima ili ste sudu predložili ovrhu radi naplate troškova,ovo glede odredaba čl.14 st.6 i 7 Ovršnog zakona.

ugovor o zajmu sa ovršnim uglavkom ili ugovor o najmu,zakupu,nagodbom izvan suda,koji također imaju ovršni uglavak.

ako mu je to jedina imovina,odnosno nekretnina za stanovanje,vrijede ograničenja glede ovrhe.

odluka koja je stekla pravomočnost i ovršnost,npr.rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Svaki akt koji je sastavio i potpisao javni bilježnik je ovršna isprava ako je u njemu utvrđena određena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrži izjavu obvezanika o tome da se na temelju tog akta može radi ostvarenja dužne činidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilna ovrha.Isti učinak ima i privatna isprava koju je javni bilježnik potvrdio (solemnizirao).vidi odredbe čl.54 st.1 i 6 Zakona o javnom bilježništvu

vidi odredbe čl.66 i čl.67 u vezi čl.62 Zakona o javnom bilježništvu

ajde malo ovo pojasnite.

može na koga on želi,jer oporuka predstavlja razredbu njegove posljednje volje.

znači da postoji rješenje o nasljeđivanju,obzirom da je temeljem istog izvršen upis prava vlasništva pokojnog oca nad poslovnim prostorom. Idete u z.k.ured Općinskog suda i zatražite kopiju rješenja o nasljeđivanju koje se čuva u zbirci isprava.Radi lakšeg pronalaska je dobro da znate gruntovne oznake poslovnog prostora. Kad ishodite rješenje bit će puno toga jasnije,obzirom da je u istom navedeno što je sve činilo ostavinsku masu,odnosno da li je o predmetnom stanu uopće raspravljeno. mogao bi se napraviti anex u smislu promjene na strani najmodavca,a koja promjena je nastala silom zakona(smrću).

može nedvojbeno da su troškovi dosuđeni

da,kao izvanbračni drug. kao i prethodni slučaj,cijelu imovinu nasljeđuje bračni/izvanbračni drug.

piši prigovor,obzirom na dva citirana računa.

ovisno da li ista osoba zna čitati ili općenito da li vrijednost pravnog posla prelazi 50 000,oo KN. Vidi odredbe čl.53 st.1 točke 3 i st.2 istog članka Zakona o javnom bilježništvu

pazite,u situaciji kada bi bila dvojba između ugovora o dosmrtnom i ugovora o doživotnom uzdržavanju,neovisno o čl.5 ugovora koji kaže "doživotno",ključnu ulogu u presuđenju bi imao uglavak o "intabulaciji",odnosno trenutak kad je davatelj uzdržavanja mogao zatražiti upis prava vlasništva. Slijedom navedenog u konkretnom slučaju i više nego jasno kako je ugovorom data suglasnost da se upis provede odmah po sklopljenom ugovoru. Osnovna razlika između pomenutih ugovora je trenutak stjecanja prava vlasništva(upis u zemljišne knjige),pa je tako za slučaj dosmrtnog uzdržavanja upis dopušten za života primatelja uzdržavanja,dok je u slučaju doživotnog uzdržavanja upis odgođen neizvjesnim rokom nakon smrti primatelja uzdržavanja. slažem se,no u eventualnom sudskom postupku bi tužitelj trebao dokazivati da konkretni ugovor koji su ugovorne stranke nazvale "darovni ugovor"",predstavlja ugovor o dosmrtnom uzdržavanju a što je i bila prava volja ugovornih stranki.

u biti ste citirali odredbe čl.256 st.2 Ovršnog zakona

nemaju,obzirom da u konkretnom slučaju nisu nužni nasljednici,ovo iz razloga odredaba čl.69 Zakona o nasljeđivanju može i bez svjedoka ako je osobno sam sastavi i potpiše.

odgovornost može biti na jednoj strani ili obostrano.

Prije svega je vrlo neizvjesno da li postoji osnov za opoziv,odnosno je upitno dali postoje obilježja grube nezahvalnosti. S druge strane je upitan rok za opoziv.

otac i teta(brat i sestra),kao i djeca umrlih braće i sestara poštujući načelo reprezentacije. svaka osoba koja za to ima pravni interes

po ovom uglavku konkretni ugovor ima obilježja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju Što se smatra grubom nezahvalnošću vidi u odredbama čl.494 st.2 ZOO

vidi odredbe čl.7 klikom na link

jel iza umrlog djeda proveden ostavinski postupak. Oporuka se nemože samostalno provoditi kroz zemljišne knjige,obirom da ona mora biti proglašena i kao takva predstavlja osnov po kojem se oporukom određena osoba rješenjem o nasljeđivanju utvrđuje nasljednikom. Ako darovana imovina nije bila na baki,prijedlog za upis prava vlasništva temeljem istog ugovora bio bi odbijen,izuzev da se mogao dokazati pravni sljed prenosa vlasništva za što bi bilo potrebno rješenje o nasljeđivanju po kojem je baka nasljedila imovinu ali nije provodila kroz zemljišne knjige. Ako iza djeda nije vođen ostavinski postupak savjetujem da zaboravite oporuku i darovni ugovor,te okončate ostavinski postupak iza umrlog oca za imovinu koja glasi na njegovo ime,a potom inicirate postupak iza umrlog djeda,čiju imovinu bi izravno nasljedila unuka po pravu svog umrlog oca. a izgovor je kao neznaju kome da plate,apsurd. "Nasljednici svoja prava mogu ostvarivati odmah poslije smrti ostavitelja, a nisu dužni čekati donošenje rješenja o nasljeđivanju.” Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 615/98, od 16. I. 2002.

Da,osnovom stjecanja bez osnova,i upravo zbog toga sam vam postavio upit

Općenito o posljedicama ukidanja zakona ili pojedinih njegovih odredaba možete vidjeti pod linkom.

pazite jednu stvar,Županijski sud nesmatra da je cjelokupna šteta dospjela sa danom donošenja rješenja iz 2007.godine,već da je za svaki mjesec šteta dospijevala posebno,e sad ako ste od 2007.godine imali pouzdanu činjenicu o šteti i štetniku,to daje za učinak primjene subjektivnog roka. Imajuči u vidu da ste zastaru prekinuli u 2010.,da Županijski sud smatra dospjelost štete za svaki mjesec posebno,da je po mom mišljenju upitna primjena objektivnog roka,.....javlja se nesigurnost u smislu da li je Županijski sud mogao dosuditi dospjelu štetu za svaki mjesec posebno računajuči od 2010.godine primjenom objektivnog ili subjektivnog roka,odnosno postoji dilema koje je to razdoblje mogao obuhvatiti za dosudu naknade štete. Ovo je čisto onako informativno nevezano za srž vašeg upita. U biti se vaš slučaj svodi na jednu stvar,a to je da Vrhovni sud presudi između oprečnih stavova Opčinskog i Županijskog suda.

po ovome Županijski sud ide na to da ste trebali kako šteta nastaje sukcesivno utuživati svake tri godine. pod pretpostavkom da su utvrđenja Županijskog suda točna,opet se postavlja pitanje zbog čega primjena objektivnog roka?…,a što može biti vrlo nezgodno ukoliko i druga strana revizijom napadne presudu,ovo iz razloga što ste vi već u 2007 imali saznanje o šteti i štetniku,pa bi več od tog trenutka započeo tijek subjektivnog roka.