Matrix

točno to nije kumulacija zahtjeva,budući da se u biti radi o istovjetnom zahtjevu po dva različita osnova to tako neide,sud itekako mora voditi računa o procesnim i materijalno-pravnim odredbama bez toga neće ići,no da bi se provela parcelacija nužna je suglasnost zemljišno-knjižnih su-vlasnika prijavni list ako je zahtjev uperen na činjenicu da ste vlasništvo stekli temeljem zakona,onda jeste tužba za utvrđenje prava vlasništva ako vlasništvo temeljite na pravnom poslu točno,radi se o općem zastarnom roku od 5 godina,no ovdje se općenito postavljanje pitanje takvog zahtjeva prema osobama koje uopće nisu bile ugovorne stranke,budući da je zahtjev za tabularnom ispravom u biti zahtjev za ispunjenjem ugovora.

imate ista nasljedna prava tvrdnja koja će ostati isključivo u željama,no ne i u zakonu,budući da nije ni "N"od nasljednika.

neovisno o žalbi Grad je pravni sljednik umrlog to bi mogao biti veliki problem.

da li Grad zna za postojanje presude

jel to isti onaj vjerovnik(banka).

u slučaju da dođe do tužbe radi brisanja zabilježbe,vi bi morali tužiti nasljednika umrlog,a to je u ovom slučaju Grad.Na.osnovu rješenja o nasljeđivanju neće biti moguće brisati zabilježbu,glede čega se pismenim putem obratite Gradu da kao nasljednici umrlog riješe pitanje brisanja zabilježbe spora sa upozorenjem da će te u suprotnom biti prinuđeni pokrenuti postupak pred sudom,odnosno tužba protiv Grada.

Postoji mogućnost putem Europskog platnog naloga.

ako to nije učinila za života supruga,onda jasno da će u ostavinskom.postupku koji se vodi povodom njegove smrti.

poželjno bi bilo,jer se ovo kosi sa općim pravilom o teretu dokazivanja

malo ovo pojasnite,ako je po pravomoćnom rješenju o nasljeđivanju grad vlasnik imovine umrlog,kako ste vi postali vlasnik nekretnine o kojoj pišete,ili je to pak neka druga nekretnina nevezana za umrlog.

žena to već nudi …… od ishoda takve parnice neovise ničija knjižna prava na nekretnini,slijedom čega zabilježba spora nije dopuštena,no može se predložiti donošenje privremene mjere po odredbama Ovršnog zakona koja će biti usvojena ako predlagatelj učini vjerojatnim da se po okončanju parnice neće moći naplatiti od dužnika, a postoji sumnja da će isti nekretninu otuđiti,no takva mjera u konkretnom slučaju bi uveliko ovisila o parnici koju vode majka i sin,a čiji spor je zabilježen.

ispravno shvatanje.

imovinu nasljeđujete svi u omjeru 1/3,izuzev ako majka potegne pitanje bračne stečevine.

jel vaš problem u citiranoj činjenici

dovoljno je da zahtjev osiguravajućeg društva učinite spornim,na način da se neslažete sa iznosom ovrha se nemože provesti jer nema ovršnog naslova,što će reći da mogu ići sa tužbom u svrhu ishođenja ovršne isprave.

u tom smislu i osporite zahtjev.

Nekakav čaj.

Ako je od upisa zabilježbe prošlo više od 10 godina,možete predložiti z.k.uredu da brisanje izvrši po službenoj dužnosti,u suprotnom brisanje mogu tražiti nasljednici umrle osobe na čiji prijedlog je upisana zabilježba.

nema veze tko je vlasnik nekretnine ako dođe do situacije da se banka naplati iz zaožene stvari,budući da teret zaloga prati nekretninu a ne njenog vlasnika. niko vas na to ne obvezuje,jer činjenica da ste prihvatili darovanu nekretninu pod teretom zaloga nepovlači za sobom učinak preuzimanja duga.

kao vlasnik nekretnine,što će reći da podatci o nekretnini u ugovoru moraju biti istovjetni sa onim iz zemljišnih knjiga,a vi možete naknadno kao vlasnik nekretnine poduzimati radnje u smislu prenamjene,odnosno ono što je mogao poduzimati bivši vlasnik možete i vi,budući da je nastupila singularna sukcesija.

to je to,radi se o nekretnini koja nije knjižena u zemljišnim knjigama i kao takva nije činila ostavinu u vrijeme ostavinskog postupka.

Radi se o smanjivanju zahtjeva,i nevidim što je tu sporno.

Budući da se pozivate zbog naknadno pronađene imovine je sasvim izvjesno da postoji imovina oca za koju se u vrijeme vođenja ostavinskog postupka nije znalo.

ovdje treba napomenuti da zabilježba,odnosno predbilježba na temelju predugovora nije dopuštena zahtjev za naknadu takvog vida štete nebi bio osnovan iz jednostavnog razloga što zabilježba spora nespriječava prenos prava vlasništva,već čini vidljivim svim trečim osobama da se glede te nekretnine vodi spor i da će presuda djelovati prema svim upisima prispjelim nakon upisa zabilježbe spora.

porezni obveznik u ovom slučaju je majka kao stjecatelj nekretnine,no u svakom slučaju vrijedi porezno oslobođenje nije to nikakav razlog zbog kojeg bi darovali nekretninu trebali bi biti oprezni sa ovim učestalim darovanjima jedne te iste nekretnine