Matrix

samo nasljednici mogu biti tuženi,budući da umrla osoba nemože biti stranka u parničnom postupku(čl.77.ZPP), ukoliko bi tužba bila uperena protiv umrle osobe,riječ o neotklonjivom procesnom nedostatku, pa je stoga sud pravilnom primjenom odredaba čl.82. i 83. stavka 5. ZPP-a dužan odbaciti tužbu,čime nečini povrijede postupka,budući da nema za obvezu pozvati tužitelja na ispravak odnosno dopunu tužbe jer bi takva obveza postojala samo u slučaju kada bi se radilo o nedostatku koji se može otkloniti, a o čemu u konkretnom slučaju nebi bilo riječ.

ostavinski sud nije ovlašten da od nasljednika zahtijeva sporazum o diobi, budući da je primarna zadaća ostavinskog postupka utvrđivanje nasljednika, utvrđivanje ostavine te prava koja pripadaju pojedinom nasljedniku ili nekoj drugoj osobi. ako je rješenje o nasljeđivanju doneseno na temelju pozitivnih nasljedničkih izjava(prihvat nasljedstva),onda sud povodom naknadno pronađene imovine ne zakazuje ročište i raspravljanje,već takvu imovinu raspoređuje dopunskim rješenjem po uzoru na rješenje o nasljeđivanju,što nebi bio slučaj ukoliko se u ostavinskom postupku jedan ili više nasljednika odrekao od nasljedstva.

a kako će u banci znati da ste vi nasljednik

na z.k.izvadku pojedinačne nekretnine upisani su svi suvlasnici/nasljednici u omjerima idealnih suvlasnički dijelova.

nedopušteno je u zemljišno knjižnom postupku napadati odluku parničnog suda. Budući da ste bili stranka u parničnom postupku koji je prethodio donošenju presude,postavlja se pitanje zašto činjenicu vezanu za odredbe članka 358.ZV niste isticali tijekom parnice,ili pak takvu presudu napadali žalbom,pa nadalje sve do Ustavnog suda,već ste ovako dopustili da se donese ovršna isprava,koja se najvjerovatnije više nemože pobijati ni izvanrednim pravnim lijekovima. Nadalje,da li izreka presude glasi; -utvrđuje se da je tužitelj stekao valjanu pravnu osnovu za upis prava vlasništva……………………… ili pak , -utvrđuje se da je tužitelj stekao pravo vlasništva………… Glede ove druge stavke skrečem pozornost na odredbe čl.127 i 130.ZV Članak 127. ""Tko stekne pravo vlasništva nekretnine odlukom suda ili drugoga tijela, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi."" Članak 130. ""Tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi.""

u ime umrlog ne,ali to nasljednik može u svoje ime,budući da ostavina umrle osobe prelazi po sili zakona na njezine nasljednike u času njezine smrti. Kako naše pravo ne poznaje institut ležeće ostavine,nasljednik može ostvariti sva svoja prava koja mu u povodu nasljedstva pripadaju odmah poslije ostaviteljeve smrti i nije dužan čekati da mu nasljedstvo bude dosuđeno,u kojem smislu je i odluka Županijskog suda u Zagrebu, Gž 628/99, od 9. III. 1999. Kako je iz konkretnog slučaja nesporno da jedan od nasljednika i prije donošenja rješenja o nasljeđivanju ,preko svog skrbnika crpi prava koja je imao ostavitelj do svoje smrti,to ostali nasljednici mogu obvezno pravnim zahtjevom tražiti svoj dio dobiti nastale iznajmljivanjem nekretnine.

u tužbi ste imali mogučnost predložiti donošenje privremene mjere do okončanja parničnog postupka.

čl.21.ZV (1)....... (2)………… (3) Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. čl. 27.ZV (1) Tko ima pravo na zaštitu posjeda, smije svoj posjed zaštititi za vrijeme trajanja rokova iz članka 21. stavak 3. ovoga Zakona i silom od onoga tko mu posjed samovlasno oduzme ili ga u posjedovanju uznemirava, ako je to nužno jer bi sudska pomoć stigla prekasno, a opasnost je neposredna, ali samo ako za zaštitu svoga posjeda ne primjeni silu veće jakosti nego li je primjerena okolnostima (dopuštena samopomoć). (2) Dopuštenom samopomoći smije se umjesto posjednika poslužiti posjednikov pomoćnik u posjedovanju. (3) Ostvari li posjednik svoje pravo na zaštitu posjeda putem samopomoći kad nisu ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka, zaštitio je svoj posjed, ali odgovara za štetu koju je pritom nanio.

radi se o nekretnini na kojoj strane osobe nemogu stjecati pravo vlasništva,pa vas pitam jel se doista radi o nekretnini u smislu odredbi članka 358.ZV. Nadalje,da li ste vi bili stranka u sudskom postupku koji je prethodio donošenju presude temeljem koje je ishođen upis u zemljišne knjige.

Nevidim što bi imali prijaviti poreznoj upravi,u suprotnom bi svaka osoba koja izgradi kuću trebala prijaviti porez.

Djedovom smrću,punomoć više ne postoji. Nužno je provesti ostavinski postupak,u kojem se baka i vi pojavljujete kao zakonski nasljednici.

sasvim očito da sam se držao starog KZ-a,zbog čega se javno posipam pepelom.

Jel suprug bio upisani vlasnik konkretne nekretnine,ako nije,tko je onda! Možda je ostavinski postupak i proveden a da to i neznate,u suprotnom to učinite vi.

Uzalud je pokretati bilo kakve postupke u svrhu nekakvog "pečačenja" nekretnine,budući da tako nešto neće te ishoditi. Kad se pravomoćno okonča ostavinski postupak,imate mogućnost pokretanja postupka za diobu.

ne morate.

imao je imovinu jer u suprotnom ova tema nebi ni postojala. Nadalje,činjenica da nije imao djecu neznači da nepostoje nasljednici.

Relevantne odredbe Zakona o obveznim odnosima glase; Članak 230. (1)Tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i za osobu koja je štetu učinila. Članak 231. (1) Kad je šteta prouzročena kaznenim djelom, a za kazneni progon je predviđen dulji rok zastare, zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za zastaru kaznenog progona. (2) Prekid zastare kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastare zahtjeva za naknadu štete. (3) Isto vrijedi i za zastoj zastare Kao što vidimo,odredbama čl. 231. Zakona o obveznim odnosima propisano je za slučaj kad je šteta prouzročena kaznenim djelom da zahtjev za naknadu štete prema odgovornoj osobi zastarijeva kad istekne vrijeme određeno za kazneni progon ako je za kazneni progon predviđen dulji rok zastare. Rokovi zastare prema navedenoj odredbi računaju prema rokovima za zastaru kaznenog gonjenja, odnosno kaznenog progona ,a po odredbama Kaznenog zakona,kazneni progon ne može se poduzeti kad protekne određeno vrijeme od počinjenja kaznenog djela. Dakle, zastara kaznenog progona počinje teći od dana kad je kazneno djelo počinjeno. To znači da će se i početak roka zastare za podnošenje zahtijeva za naknadu štete, učinjene kaznenim djelom, određivati prema danu kad je kazneno djelo počinjeno. Prema st. 2. i 3. čl. 231. Zakona o obveznim odnosima prekid zastarijevanja kaznenog progona povlači za sobom i prekid zastarijevanja zahtjeva za naknadu štete, a isto vrijedi i za zastoj zastarijevanja,a po odredbama Kaznenog zakona zastara ne teče za vrijeme za koje se prema Zakonu kazneni progon ne može pokrenuti ili se ne može nastaviti. Istim Zakonom reguliran je institut prekida zastare kaznenog progona. Tako se zastara prekida svakom postupovnom radnjom koja se poduzima radi kaznenog progona počinitelja zbog počinjenja kaznenog djela te ako počinitelj počini istotakvo teško djelo ili teže kazneno djelo. Nakon svakog prekida zastara počinje ponovno teći. Međutim, zastara kaznenog progona nastupa u svakom slučaju kad protekne dvaput onoliko vremena koliko je,prema Zakonu, određena zastara kaznenog progona (apsolutna zastara). To će konkretno značiti da pokretanje i vođenje kaznenog postupka prekida tijek zastarijevanja kaznenog progona, ali prekida i tijek zastarijevanja zahtjeva za naknadu štete koje ponovno počinje teći od pravomoćnosti osuđujuće odluke u kaznenom postupku. Međutim, kad nastupi apsolutni rok zastare onda će nastupiti zastara za zahtijevanje naknade štete bez obzira na to koliko je vremena prošlo od trenutka pravomoćnosti osuđujuće kaznene odluke. U tužbi između ostalog pogledaj te kad je tužitelj podnijeo tužbu sudu,a u svakom slučaju u odgovoru na tužbu istaknite prigovor zastare zahtjeva za naknadu štete.

Bojim se da u konačnici nebi uspjeli s tužbom,glede čega savjetujem da idete na sigurno,razvrgnuće suvlasništva i obvezno pravni zahtjev radi isplate najamnine.

Lako bi to bilo izvesti ako bi se dužnik složio sa prijedlogom. Malo mi je nejasno da ste kupovali opterečenu nekretninu.

Slažem se,budući da se na konkretan slučaj ne mogu primjeniti odredbe članka 4.Zakona o porezu na promet nekretninama.

da li se iz citiranog može izvoditi nešto što nepiše,""u istom predmetu""

Ugovor o preuzimanju duga je vrlo sličan ugovoru o cesiji, samo što se kod ugovora o preuzimanju duga mijenja dužnik, a kod ugovora o cesiji vjerovnik. Kao i kod ugovora o cesiji, preuzimanjem duga obveza se ne mijenja, mijenja se samo dužnik koji duguje vjerovniku što i kako mu je dugovao prijašnji dužnik. Ugovor o preuzimanju uređen je čl. 96. – 100. Zakona o obveznim odnosima. Da bi ugovor o preuzimanju duga bio valjan, neophodan je i pristanak vjerovnika zbog mogućnosti njegovog dolaska u nepovoljniji položaj promjenom dužnika,no ako kojim slučajem vjerovnik ne pristane na promjenu dužnika, a prihvati ispunjenje obveze od strane preuzimatelja duga tada se smatra da je vjerovnik pristao na promjenu dužnika.Nastupom valjanosti ugovora o preuzimanju duga preuzimatelj duga stupa na mjesto prijašnjeg dužnika, a prijašnji dužnik se oslobađa obveze.

Mišljenja sam da je profesor po uočenim negativnostima trebao kontaktirati roditelje učenika.

Budući da ste vi dužnik,ovrha se može provesti samo na vašem suvlasničkom dijelu,no prethodno bi ovrhovoditelj morao dokazati postojanje vaše imovine,a jedini dokaz je kupoprodajni ugovor,iz rszloga što stan ne postoji u katastru i zemljišnim knjigama. Jasno ako platite dug da je obveza ispunjena,a samim tim je potrebno obustavit ovrhu.

ne plaća,budući da je unuk kao obdarenik potomak darovatelja.