Matrix

a imajući u obzir""do visine vrijednosti nasljeđene imovine""nebi odgovorali za dugove.

radi se o isticanju reivindikacijskog zahtjeva koji ne može zastariti,no takvom zahtjevu u konkretnom slučaju se može suprostaviti usvajajući protutužbeni zahtjev suprotne strane u smislu da je vlasništvo stečeno izvornim putem.

Članak 9.ZN (1) Ostavitelja nasljeđuju prije svih njegova djeca i njegov bračni drug. (2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka nasljeđuju na jednake dijelove.

suvišno je izrekom presude naložiti upis u zemljišne knjige ako je vlasništvo stečeno odlukom suda ili na temelju zakona(čl.127 i 130.ZV) Ažurirano glede citiranog uz dužno poštovanje vam se preporučuje pomoć strućne osobe.

i nije,budući da vrijedi načelo pravnog jedinstva nekretnine u smislu članka 9.st.1,2 i 3. nasljeđuje se sve što je činilo imovinu ostavitelja u trenutku smrti,knjižna,izvanknjižna,legalna,nelegalna imovina

čl.7.ZN (1) (2) Zbog zaštite opravdanih interesa članova uže obitelji ovim se Zakonom određuje koja prava glede ostavine pripadaju članovima uže obitelji, makar i protiv ostaviteljeve volje, te se postavljaju granice oporučnim i drugim raspolaganjima za slučaj smrti. Čl. 70.ZN (1) Pravo na nužni dio jest nasljedno pravo, a dio koji pripada pojedinom nužnom nasljedniku naziva se nužni dio. (2) Raspolaganja za slučaj smrti koja su suprotna nečijem pravu na nužni dio pobojna su.

odgovor na takvu opciju daje Županijski sud u Bjelovaru,u svojoj odluci Gž-2458/13-2, od 30. I. 2014. ""U zemljišnoj knjizi upisani suvlasnik i posjednik cijele nekretnine koji je tijekom stjecanja i vršenja tog posjeda bio upoznat sa pravnim temeljom (nasljeđivanje) te načinom stjecanja suvlasništva ostalih upisanih suvlasnika i neposjednika, sa vremenom tog stjecanja i osobom od koje je stečeno, i sa time da nakon tog stjecanja ti suvlasnici nisu nikada na nedvojbeno jasan način očitovali volju o odricanju od toga prava – zna da mu ne pripada pravo na posjed cijele nekretnine već da djelomično posjeduje i tuđu nekretninu, pa se u tom dijelu ne može smatrati savjesnim posjednikom niti takav posjed može biti temelj za stjecanje prava vlasništva""

Sporazumni raskid darovnog ugovora. A zašto se nebi potrudili i sredili knjižno vlasništvo putem pojedinačno ispravnog postupka,i nakon toga imate mogućnost pravno prometovati nekretninom.

Do vas je,stan može ostati na majci,no radi poreza bi trebalo raskinuti ugovore.

U punomoći bi ugrubo rečeno trebalo biti navedeno da vas ovlašćuje u zemljišno knjižnom postupku upisa prava vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora i rješenja o nasljeđivanju,a nakon provedbe upisa vas ovlašćuje da u njegovo ime sklapate kupoprodaju. Znači za svakog suvlasnika punomoć sa gore navedenim ovlaštenjima,no svakako da to treba precizirati,naročito u pogledu kupoprodaje.

ali je za pretpostavit da je imala i dio nekretnine stečenu nasljeđivanjem,baš kao i braća koji su darovali svoje dijelove. Po pitanju raskida darovnog ugovora sam u sumnji,budući da je ugovor izvršen u cjelosti. Ažurirano vrlo izvjestan scenarij.

i kao takav dobar savjet.

Poštovani Giftka, ovo se može smatrati kao reklama za dotičnu odvjetnicu.

Članak 192.ZN (1) (2) Smrtovnica se sastavlja na temelju podataka iz matice umrlih, podataka dobivenih od srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli živio te od drugih osoba koje ih mogu pružiti. Članak 232.ZN (1) (2) (3) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo glede onoga za što je utvrđeno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane. (4) Pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na temelju oporuke ili zakona, ili da im je pripalo pravo na neki zapis, ako nisu kao stranke sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane. nepričamo o bilo kome,već o zakonskom nasljedniku,taj netko drugi će biti udaljen. da,da,no ovdje se ne radi o svjedoku već o stranci u ostavinskom postupku.

po pitanju hitnosti,zanimljiva sudska praksa iz susjedstva. ""NASLJEDNOPRAVNI ZAHTJEV ZA REDUKCIJU POKLONA I NJEGOVO URAČUNAVANJE U NASLJEDNI DIO U PRAVILU SE OSTVARUJE U POSTUPKU ZA RASPRAVLJANJE ZAOSTAVŠTINE. MEĐUTIM, OSTVARIVANJE NAVEDENOG ZAHTJEVA SAMOSTALNOM TUŽBOM, VAN OSTAVINSKOG POSTUPKA, MOGUĆE JE I DOLAZI U OBZIR AKO POSTUPAK ZA RASPRAVLJANJE ZAOSTAVŠTINE NIJE POKRENUT, A POSTOJI OPASNOST DA ĆE PRAVO NA OSTVARIVANJE ZAHTJEVA ZASTARJETI"" (Rješenje Vrhovnog suda Federacije Bosnei Hercegovine broj 70 0 P 000965 10Rev od 08.12.2011. godine)

Ni prvi ni zadnji put da nasljednik ili više njih prećute postojanje nekog od nasljednika,što u biti ne povlači kaznenu odgovornost,no stav Vrhovnog suda u tom slučaju kako nasljednik koji je zatajio drugog nasljednika je nepošteni nasljednik,glede čega rok zahtjeva prema istom za predaju ostavine iznosi 20 godina. Što učiniti u konkretnom slučaju,pa jednostavno otići i osobno se prijaviti kao nasljednik,zašto čekati da to majka uradi ili saznati termin ostavinske rasprave i bukvalno ušetati u sudnicu ili kod javnog bilježnika,ovisno tko bude vodio postupak,i sa sobom ponijeti dokaz da ste dijete ostavitelja,ali svakako da je ovo prvo bolje.

Mišljenja sam da nasljednici umrlog bračnog druga nisu aktivno legitimirani da u parnici osporavaju postojanje braka,izuzev situacije da je umrli bračni drug za svog života pokrenuo takvu parnicu,pa da nasljednici nastave postupak. p.s.da li je nadživjeli bračni drug povukao tužbu za razvod braka.

malo je nejasno zbog čega u ovoj nastaloj situaciji nadživjeli bračni drug(tužitelj) i dalje zahtijeva razvod,budući da na taj način ide ka gubitku prava nasljeđivanja umrlog bračnog druga. Članak 25.ZN (1) Pravo nasljeđivanja između bračnih drugova prestaje rastavom braka i poništajem braka. (2) Bračni drug nema pravo na nasljedstvo:1) ako je ostavitelj podnio tužbu za rastavu ili poništaj braka, odnosno sporazumni zahtjev za rastavu braka, a nakon ostaviteljeve smrti se utvrdi da su bili osnovani;

naravno,tužba/ovrha

sve ok sa pristupom priključnom mjestu,korisnik ima tu obvezu,no manifestovanje čina smetanja posjeda se ogleda u isključenju el.energije,obrazloženo u sudskoj praksi koju sam naveo u ovoj temi.#21.

svaki od suvlasnika vam treba izdati svoju specijalnu punomoć sa javnobilježnićkom ovjerom potpisa,a u istoj punomoći precizirati ovlaštenja koja vam daje.

Lažno prijavljivanje kaznenog djela Članak 304.KZ (1) Tko prijavi neku osobu ili podmetne tragove koji upućuju na to da je počinila kazneno djelo, iako zna da to nije istina, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tužbi,kaznit će se kaznom zatvora do tri godine. (2) Tko lažnom prijavom, podmetanjem tragova ili na drugi način izazove pokretanje kaznenog postupka protiv osobe za koju zna da nije počinitelj kaznenog djela, a ne radi se o kaznenomdjelu koje se progoni po privatnoj tužbi,kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina. (3) Tko prijavi da je počinjeno kazneno djelo iako zna da to nije istina, a ne radi se o kaznenom djelu koje se progoni po privatnoj tužbi, ili tko sebe prijavi da je počinio takvo djelo iako zna da to nije istina,kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

pronađite i dajte nam članak Zakona o nasljeđivanju koji određuje citirano. Citirani tekst je upravo stav Županijskog suda u Bjelovaru, Gž-1133/08-2, od 21. VII. 2008,koji je obrazložio odluku. po pitanju vas i osobno mene ok,slažem se,no u odnosu na Županijski sud ste totalno u krivu,pa budući da iza mog stava stoji sudska praksa,može se reći da u konkretnom slučaju Vi pogrešno tumačite. neznam da li se vi u životu uopće dotičete prava,ali očito da vam filozofija bolje ide. da ste bolje pregledali temu uočili bi ste da je Kronična Stranka dao odgovor kojemu se nema što dodati ni oduzeti

prigovor bi bio neosnovan,budući da za ocjenu predstavlja li određena radnja čin smetanja,nije od značaja što se desila na drugoj nekretnini,več je bitno da li takav čin mijenja(uznemirava) posjedovno stanje nekretnine za koju se traži zaštita posjeda.

""Isključenjem električne energije na sporednom brojilu (označenom u skici lica mjesta slovom B) izmijenjeno je dotadašnje posjedovno stanje na nekretnini u posjedu tužitelja i taj čin se mora smatrati smetanjem posjeda. Nebitna je stoga za ocjenu osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja okolnost da pravo korištenja električne energije i posjed predmetnog sporednog brojila nije preneseno na tužitelja, nego na trećetuženika, koju okolnost tuženici naglašavaju u žalbi, jer je tužitelj prema sadržaju prvostupanjskog postupka na zakupljenoj nekretnini koristio električnu energiju, pa je onemogućavanjem korištenja električne energije ograničen u dotadašnjem načinu vršenja posjeda i pripada mu pravo na posjedovnu zaštitu. Radi se, dakako, o uznemiravanju, a ne o oduzimanju posjeda."" Županijski sud u Varaždinu, Gž.4024/13-2 od 06. rujna 2013.