Matrix

Konkretne činjenice je trebalo isticati več u ostavinskom postupku,ovo iz razloga što je sad nastupio učinak pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju,a samim tim i vezanost rješenja u odnosu na nasljednike/sudionike ostavinskog postupka. Iz sudske prakse Sentenca: Pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u ostavinskom postupku ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici. Kratki tekst odluke: “Iz utvrđenja nižestupanjskih sudova proizlazi da je iza pok. P.I. oca tužitelja koji je umro 5. studenog 1992. proveden ostavinski postupak u kojem su sudjelovali tužitelj, tužena i pok. P.C., majka stranaka, te je pravomoćnim rješenjem o nasljeđivanju kao jedina nasljednica proglašena majka tužitelja P.C. Utvrđeno je da je predmet ostavinskog postupka iza pok. P.I. bila identična imovina koja je predmet tužbenog zahtjeva u ovom predmetu, te u tom ostavinskom postupku iza pok. P.I., između stranaka nije bilo spora o veličini ostavine, niti je tužitelj osporio oporuku temeljem koje je imovina raspoređena. S obzirom na ovakva utvrđenja, pravilno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo iz čl. 231. ZN, jer pravomoćno rješenje o nasljeđivanju veže stranke koje su sudjelovale u postupku ostavinske rasprave ukoliko im nije priznato pravo da svoj zahtjev ostvaruju u parnici, što u konkretnom predmetu nije bio slučaj. S obzirom da već sam tužitelj u tužbi tvrdi da je osnova njegovog potraživanja sudjelovanje u izgradnji kuće u razdoblju od 1970. do 1982., on je već u ostavinskom postupku iza pok. oca P.I. mogao istaknuti taj prigovor i tražiti izdvajanje sporne imovine temeljem odredbe čl. 37. ZN, što on u tom ostavinskom postupku nije učinio. Budući da to nije učinio, takav zahtjev ne može s uspjehom isticati niti sada, jer odluka ostavinskog suda u postupku iza pok. P.I., u odnosu na parnične stranke, ima značaj presuđene stvari.” Vrhovni sud Republike Hrvatske, Rev 1519/98, od 16. V. 2001.

Za dotičnu to jeste ostavina,no u smislu odredaba čl.138 ZN konkretno Vi niste osoba koja po osnovu nasljedstva drži konkretnu imovinu,glede čega se pitanje zastare prosuđuje prema imovinskom,a ne nasljednom pravu. Nema dosjedanja u ovom slučaju,obzirom da je upisani vlasnik dobro znao kako se radi o bračnoj stečevini. Da li ste Vi uopće osporili pitanje bračne stečevine i njen opseg,obzirom da iz činjeničnog opisa to nije vidno. Naime,koliko se vidi da tužilja postavlja zahtjev na utvrđenje 1/2-ine bračne stečevine njene pravne prednice,pa ako takvu iznesenu činjenicu niste osporili,to u procesnom smislu daje za učinak prešutnog priznanja pa se ista neće dalje dokazivati.

Kao vlasnik ste ovlašteni zahtijevati iseljenje svake osobe koja bez pravnog osnova koristi nekretninu.

Nasljednička izjava o prihvaćanju nasljedstva se pretpostavlja,glede čega samo onaj nasljednik-ci koji se želi odreći nasljedstva može to učiniti do donošenja prvostupanjske odluke.

Vaša je greška što ste presudu proveli bez ovršnog postupka i samim tim počinili čin smetanja posjeda,a što će rezultirati ovrhom tj.deložacijom,no jasno da nakon toga Vi imate mogućnost ići ovrhom na temelju pravomoćne presude kao ovršne isprave.

I tko je sad u posjedu nekretnine

Več rečeno _______________________________________ Može darovati kome želi

Sve upućuje na oblik oporuke uređen odredbama čl.30 Zakona o nasljeđivanju

Ovisi,da li će te osobno Vi sačiniti ugovor pa samo poslije ovjeriti potpise kod JB. U svakom slučaju 250,oo KN pristojba na provedbu ugovora u zemljišnim knjigama. Vaš izbor

Vidi odredbe čl.30 st.2 Ovršnog zakona

Glede ustupa i raspodjeli imovine za života ,za pravnu valjanost ne udovoljava uvjetima iz čl.106 Zakona o nasljeđivanju. U citiranom slučaju oporuka nije valjana.

Po opisanom činjeničnom stanju Vi uopće niste u krugu nasljednika koji bi za slučaj tetine smrti bili pozvani na nasljeđivanje,ovo iz razloga sljedečih činjenica; Iz Zakona o nasljeđivanju

Nužan je pravni temelj upisa u zemljišne knjige,što bi u konkretnom slučaju sasvim izvjesno predstavljao pravni posao u vidu darovnog ugovora.

Mišljenja sam da konkretne osobe nemogu utjecati na ishod ostavinskog postupka,no to nikako nije zapreka da nakon pravomočnosti rješenja o nasljeđivanju iniciraju parnični postupak sa tužbenim zahtjevom koji ste naveli.

Mišljenja sam da je žalba u konkretnom slučaju neutemeljena,ovo iz razloga analogne primjene odredaba čl.130 st.1 i čl.220 st.3 Zakona o nasljeđivanju.

Nasljeđuju svi nasljednici u jednakim dijelovima.

Mislim da je posljednjim izmjenama porezna stopa sa 4 ℅ umanjena na 3℅

Bojim se da i predbilježba traži temelj upisa,a kojeg iz incijalnog posta nevidim.

Nezahvalno je uopće dati takav savjet,no činjenica je da se za proteklo vrijeme nitko drugi nije pozvao na svoje nasljedno pravo,glede čega su velike šanse da će tako i ostati.

U opisanoj situaciji,ne. Mišljenja sam da ste izvršenim darovanjem namireni u nužnom dijelu,ovo iz razloga što se pri izračunu nužnog dijela uzima cjelokupna imovina ostavitelja,pa tako i ona opisana u odredbama čl.71 st.1 točke 3 Zakona o nasljeđivanju.

Katastarski podaci kojima se opisuju katastarske čestice mogu se promijeniti jedino na temelju geodetskog elaborata i upravnog rješenja, koje u svrhu mijenjanja tih podataka donosi katastarski ured, takvo rješenje se donosi prema pravilima upravnog postupka i o svakoj promjeni podataka kojima se mijenjaju podaci o katastarskim česticama upisani nositelji prava na katastarskim česticama moraju biti obaviješteni dostavom tog rješenja. Rješenje će postati pravomoćno 15 dana nakon što ste ga primili i tada će katastarski ured promijeniti podatke. Nadalje,promjene glede osoba upisanih u posjedovne listove (upis vlasnika i ovlaštenika) mogu se izvršiti na temelju vaših zahtjeva kojima se prilažu odgovarajuće isprave o vlasniku i ovlašteniku i upravnog rješenja kojeg donosi katastarski ured, prema pravilima upravnog postupka kako je to več prije napisano. Vlasnici se mogu upisati u posjedovne listove i na temelju rješenja zemljišnoknjižnog odjela, po službenoj dužnosti, no u tom slučaju nema posebnog obaviještenja niti će se donositi rješenje,ovo iz razloga što je rješenje donešeno od strane zemljišnoknjižnog odjela.

Kao što vam je več rečeno,zabilježba će ostati sve do pravomoćnog okončanja spora,no ista se zabilježba može brisati i ranije na prijedlog stranke po čijem prijedlogu je i upisana.

Na kakav ste način počinili čin smetanja posjeda?

Mišljenja sam da u konkretnoj situaciji neće biti nikakva zapreka za pokretanje PIP-a.

Tko je druga ugovorna stranka. Posjednik nevlasnik u sudskom postupku se teško može suprostaviti vlasničkom zahtjevu za predaju posjeda,izuzev da u istom postupku sa protuzahtjevom dokaže da je stekao pravo vlasništva predmetne nekretnine ili da ima valjanu pravnu osnovu koja ga ovlašćuje na posjedovanje.